|
Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021. Broj 83, prosinac 2020. Broj 82, ožujak 2020. Broj 81, srpanj 2019. Broj 80, siječanj 2019. Broj 79, listopad 2018. Broj 78, srpanj 2018. Broj 77, travanj 2018. Broj 76, siječanj 2018. Broj 75, listopad 2017. Broj 74, srpanj 2017. Broj 73, ožujak 2017. Broj 72, siječanj 2017. Broj 71, listopad 2016. Broj 70, srpanj 2016. Broj 69, travanj 2016. Broj 68, siječanj 2016. Broj 67, listopad 2015. Broj 66, srpanj 2015. Broj 65, ožujak 2015. Broj 64, listopad 2014. Broj 63, lipanj 2014. Broj 62, travanj 2014. Broj 61, prosinac 2013. Broj 60, listopad 2013. Broj 59, lipanj 2013. Broj 58, veljača 2013. Broj 57, listopad 2012. Broj 56, lipanj 2012. Broj 55, ožujak 2012. Broj 54, prosinac 2011. Broj 53, rujan 2011. Broj 52, lipanj 2011. Broj 51, ožujak 2011. Broj 50, prosinac 2010. Broj 49, rujan 2010. Broj 48, lipanj 2010. Broj 47, travanj 2010. Broj 46, prosinac 2009. Broj 45, studeni 2009. Broj 44, srpanj 2009. Broj 43, ožujak 2009. Broj 42, prosinac 2008. Broj 41, rujan 2008. Broj 40, srpanj 2008. Broj 39, travanj 2008. Broj 38, prosinac 2007. Broj 37, rujan 2007. Broj 36, lipanj 2007. Broj 35, ožujak 2007. Broj 34, prosinac 2006. Broj 33, rujan 2006. Broj 32, lipanj 2006. Broj 31, ožujak 2006. Broj 30, prosinac 2005. Broj 29, srpanj 2005. Broj 28, ožujak 2005. Broj 27, prosinac 2004. Broj 26, srpanj 2004. Broj 25, ožujak 2004. Broj 24, studeni 2003. Broj 22/23, lipanj 2003. Broj 21, prosinac 2002. Broj 20, kolovoz 2002. Broj 19, travanj 2002. Broj 18, prosinac 2001. Broj 17, listopad 2001. Broj 16, lipanj 2001. Broj 15, veljača 2001. Broj 14, svibanj 2000. Broj 13, listopad 1999 Broj 12, ožujak 1999. Broj 11, srpanj 1998. Broj 10, ožujak 1998. Broj 9, studeni 1997. Broj 8, svibanj 1997. Broj 7, rujan 1996. Broj 6, veljača 1996. Broj 5, listopad 1994. Broj 4, rujan 1994. Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994. |
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 84, prosinac 2021. :: Vijesti iz knjižnica
Izložba Čuvari kulture Nepokorenoga Grada u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek
Tijekom srpnja i kolovoza u izložbenoj auli Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek postavljena je izložba pod nazivom Čuvari kulture Nepokorenoga Grada. Izložba postavljena u povodu Dana neovisnosti i 30. obljetnice Crvenog fiće, prikazuje rad ustanova u kulturi krajem 1991. i početkom 1992. godine, rad Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Hrvatskog narodnog kazališta, Dječjeg kazališta (danas Dječje kazalište Branka Mihaljevića), Galerije likovnih umjetnosti (danas Muzej likovnih umjetnosti), Muzeja Slavonije u Osijeku te rad lokalnih medija u to vrijeme, radija Žuta podmornica i novina Glas Slavonije.
|
|
Osam tiskanih postera prilog su kulturi sjećanja na to važno razdoblje hrvatske povijesti. Na posterima Knjiga u Osijeku nije izgubila svoje čitatelje prikazuje se rad Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Poster Dobrodošli u rat! nazvan je po najpoznatijoj predstavi iz ratnog repertoara Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, kao i Vrijeme za bajku, najizvođenije predstave Dječjeg kazališta u Osijeku. U ovim olovnim vremenima ne šute muze nego zakoni naziv je postera prema riječima tadašnjeg osječkog gradonačelnika Zlatka Kramarića na otvorenju izložbe akademskog slikara Vladimira Džanka u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku. Poster Muzealizirana slika ratnih strahota prikazuje ratnu štetu i rad Muzeja Slavonije u Osijeku, dok se na dva postera prikazuje djelovanje Ratne krugovalne postaje Žuta podmornica i Glasa Slavonije.
U ratom zahvaćenom Osijeku institucije u kulturi u više su navrata bile metom neprijateljskih napada pri čemu su znatno oštećene zgrade, dok je dio građe sklonjen na sigurna mjesta ili evakuiran izvan Osijeka. Grad je živio u svim svojim dimenzijama, pa i u kulturnim. Osječki umjetnici željeli su i dali svoj doprinos ratu. Predstave su se održavale pod izmijenjenim okolnostima i u privremenim prostorima. Predstave su bile izvođene u Osijeku i na gostovanjima. Institucije su izložbenim aktivnostima nastojale promovirati istinu o Domovinskom ratu, ali progovoriti i o važnosti očuvanja baštine te njezinoj ugroženosti. Brojne su izložbe imale i humanitarni karakter, a gostovanja izvan domovine pridonijela su širenju priče o agresiji na Hrvatsku. Djelatnici HNK u Osijeku djelovali su u suradnji s Galerijom likovnih umjetnosti i Muzejom Slavonije objedinjeni pod naslovom Croatian art forces.
Naglasak izložbe je na prikazu rada Gradske i sveučilišne knjižnica Osijek, koja je radila cijelo vrijeme tijekom rata, pružajući svojim korisnicima osnovne knjižnične usluge (osim danima kad je sanirana šteta na zgradi i u vrijeme opće opasnosti). Radno vrijeme prilagođavalo se ratnim uvjetima. Čak i u vrijeme najžešćih napada na Osijek (prosinac 1991.), Knjižnica je bilježila desetak najvjernijih članova. Knjiga u Osijeku nije izgubila svoje čitatelje, iako je posudba bila znatno smanjena i čitala se uglavnom beletristika. Dolazili su i rijetki korisnici čitaonice. Knjižnica je u ožujku 1992. brojila 1.016 članova. U to je vrijeme izvršeno i prvo mikrofilmiranje knjiga inventara GISKO, kao najvažnijeg skupnog podatka o fondovima Knjižnice.
Velika je uloga Knjižnice bila i u obnovi ratom uništenih i teško oštećenih knjižnica na području Slavonije i Baranje (narodne knjižnice Vinkovaca, Slavonskog Broda, Nove Gradiške i dr.). U osječkoj je knjižnici tijekom rata djelovala i Narodna knjižnica Beli Manastir u progonstvu, kao i razorena knjižnica Poljoprivrednog fakulteta.
Vrijedan izvor informacija pri postavljanju izložbe bila je digitalizirana zbirka Glasa Slavonije iz toga vremena, knjižnična građa, kao i fotografije i predmeti iz privatnih zbirki.
Autorice su izložbe Celine Carette i Marijana Špoljarić Kizivat, knjižničarke Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, a grafičko oblikovanje napravila je Ivana Turk.
Izložba je dostupna i u virtualnom obliku na mrežnim stranicama Knjižnice u ciklusu Zavičajne priče, dostupnome na: https://www.gskos.unios.hr/index.php/zavicajne-price/ .
Marijana Špoljarić Kizivat
mspoljaric@gskos.hr
Celine Carette
cceline@gskos.hr
|
|
|
|