Dan bajki – originalan doprinos Godini čitanja

Dan bajki: Baj(kaj)mo i pri(ča)jmo s ma(što)m

Promišljajući o promicanju kulture čitanja, a u skladu s „Nacionalnom strategijom za poticanje čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine“, Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s Knjižničarskim društvom Krapinsko-zagorske županije u ožujku 2018. godine iniciralo je stručni skup Dan bajki: Baj(kaj)mo i pri(ča)jmo s ma(što)m. Projekt je pokrenula i vodi ga članica HKD-a i KDKZŽ Danica Leštek u suradnji s brojnim knjižničarima iz KZŽ županije i šire. Manifestacija se veže uz Međunarodni dan pripovijedanja koji se u cijelom svijetu obilježava 20. ožujka. Za mjesto održavanja manifestacije Dan bajki odabran je grad Krapina, središte Krapinsko-zagorske županije koja je poznata i pod sloganom Zagorje - bajka na dlanu. Suorganizatori ove manifestacije su Srednja škola Krapina, Gradska knjižnica Krapina i OŠ "Ljudevit Gaj“ Krapina. Projekt se odvija uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine. Posebno je važan odnos kreatora manifestacije prema jezičnom blagu različitih narječja hrvatskoga jezika. Naime, već u samom podnaslovu projekta najavljuje se pripovijedanje na različitim lokalnim govorima, posebno na kajkavskom, ali želimo čuti i čakavsku i štokavsku riječ i priču.

S obzirom na to da se treće izdanje Dana bajki zbog epidemije nije moglo realizirati 4. travnja 2020. u Krapini kako je planirano, manifestacija je provedena virtualno. Formirali smo mrežnu stranicu s informacijama o Danu bajki 2018. i 2019. godine, a Dan bajki 2020. obrađen je opširnije: https://danbajki.wixsite.com/pocetna/danbajki2020.

Zainteresirani mogu pročitati sažetke predavanja i radionica, ali i poslušati zvučne snimke pripovijedanja bajki, priča i legendi. Na stranici su istaknuti sažetci predavanja doc. dr. sc. Marine Gabelica „Pripovijedanje kao most između virtualnog i osjetilnog – holistički pristup književnosti“ te predavanja Fride Bišćan, Karoline Holub i Dragane Koljenik “TRACE – Projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u okviru Erasmus+ programa“. Svatko tko posjeti tu stranicu, može poslušati i bajke, priče i legende: Tri dvora na jabuci/Srebrenka Peregrin; Crvene cipele/Danica Leštek; Tri brati/Ines Krušelj-Vidas; Vilinsko kolo/Rajna Gatalica; Crveni rubin/Margareta Peršić; Legenda o Veroniki Desinićkoj/Kristina Pavlović i Šokačke priče/Stjepan Šimudvarac.

Knjiga „Vilinsko igrišče: hrvatske bajke, priče, legende i vjerovanja“

Posebno smo ponosni i veseli što smo izvanrednu situaciju iskoristili da napravimo više od planiranoga. Naime, uspjeli smo prikupiti narodne bajke, priče, legende i vjerovanja s 23 lokacije iz cijele Hrvatske, od Čakovca do Metkovića, a tome smo dodali i tri priče Hrvata iz Bača (Vojvodina). U prikupljanju materijala bili su angažirani školski knjižničari iz cijele Hrvatske te brojni učitelji i učenici. Hvalevrijedno je što su tekstove ilustrirali učenici u suradnji sa svojim razrednim učiteljima i učiteljima likovne kulture. Od prikupljenog smo materijala izradili mrežno izdanje knjige Vilinsko igrišče: hrvatske bajke, priče, legende i vjerovanja, koja je ugledala svjetlo dana na samom kraju prošle godine. Neke od legendi već su poznate, ali su ispričane posve drukčije. Ima i različitih inačica istih priča koje su vjerojatno prepričavanjem mijenjale oblik. To dokazuje bogatstvo imaginacije anonimnih autora i pripovjedača iz prošlosti. Izbjegavali smo se koristiti već objavljenim bajkama, pričama i legendama, dajući prednost originalnosti. Posebno su živopisne priče na hrvatskim dijalektima koje osim sadržajnoga predstavljaju i iznimno jezično bogatstvo. Uz većinu takvih priloga nudimo i rječnik manje poznatih riječi kako bi se čitatelj lakše snalazio u tekstu, a dvije posebno zahtjevne priče u smislu jezičnoga izričaja imaju i prijevod na hrvatski standardni jezik. U  zbirci je izuzetno zanimljiva i posebna legenda u stihovima u kojoj se očituje nevjerojatan pjesnički talent anonimnih autora iz naroda.

Nadamo se da će spomenuta knjiga, nastala zajedničkim radom učenika, učitelja, pedagoga i školskih knjižničara, biti prinos očuvanju kulturne baštine hrvatskoga naroda. Uredništvo (Zorka Renić, Ines Krušelj-Vidas i Danica Leštek) zahvaljuje svim suradnicima na projektu. Naime, prilozi su nastali u međugeneracijskoj interakciji u obiteljima (od djece preko roditelja i teta do djedova i baka). To je odaslana poruka iz prošlosti ljudima u budućnosti, kao u čuvenoj izreci Thomasa Morea: Tradicija nije samo čuvanje pepela, nego je i prenošenje vatre. Nadamo se da smo ovom knjigom razgrnuli pepeo nad žeravicom.

Knjiga Vilinsko igrišče dostupna je na poveznici: https://online.anyflip.com/wnfxb/gpbl/mobile/index.html

Danica Leštek