 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 84, prosinac 2021. :: Skupovi u inozemstvu
Predstavljanje projekta DECriS
Na međunarodnoj konferenciji „Library and Information Science Education in the Pandemic”, koju je organizirao Odjel za knjižničnu i informacijsku znanost pri Ministarstvu kulture Ruske federacije iz St. Petersburga od 25. do 26. ožujka 2021. sudjelovali su i predstavnici Hrvatske. Pozvano izlaganje pod naslovom “LIS Education in the Pandemic: Experience of Croatian Universities”, održali su Martina Dragija Ivanović sa Sveučilišta u Zadru i dva člana projektnog tima DECriS Boris Badurina i Tatjana Aparac-Jelušić. Naglasak izlaganja bio je na poduzetim mjerama s ciljem smanjivanja opasnosti od jačanja pandemije na hrvatskim visokim učilištima, s posebnim osvrtom na način izvođenja nastave, komunikaciju sa studentima i načinima održavanja ispita, praktičnog rada i stažiranja u polju informacijskih znanosti.
Uz osvrt na istraživanje koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje, predstavljen je projekt DECriS (Digital Education for Crisis Situations: Times When There is no Alternative), koji je prihvaćen na javnom pozivu za prijavu projekata u okviru Erasmus + programa, objavljenog u rujnu 2020. Projekt DECriS započeo je 1. ožujka 2021. i trajat će dvije godine.
Projekt DECriS usmjeren je na primjenu inovativnih digitalnih tehnologija tijekom COVID-19 i potencijalno drugih pandemija, a posebno se zanima za digitalne kompetencije, nove inovativne kurikulume i obrazovne metode, potencijale međunarodne suradnje i suradnje s poslovnim sektorom. Cilj projekta je stvoriti okvir za pravilno usvajanje otvorenih obrazovnih sadržaja (Open Educational Resources – OERs) općenito, a posebno u kriznim situacijama, čime se nastoji poboljšati kvaliteta online učenja, smanjiti osjećaj izolacije uobičajen u situacijama poput posvemašnjeg zatvaranja (lockdown), podržati nastavnike i studente u njihovu razvoju, posebno u smislu prilagodljivog, personaliziranog i svrhovitog učenja. Projektom se također nastoji istražiti na koje načine može doći do uštede troškova i prenamjene financijskih sredstava u druge obrazovne aktivnosti i resurse (na primjer, prilagodljive, fleksibilne i pametne alate, osnaživanje sudjelovanja studenata u virtualnim učionicama, stvaranje i/ili poboljšanje OER-a).
Cijeli projekt temelji se na nekoliko skupina specifičnih istraživačkih ciljeva, rezultati kojih bi mogli omogućiti učinkovito upravljanje online podučavanjem i učenjem te informirano donošenje odluka u kriznim situacijama. Nositelj projekta je Odjel za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Partneri su Sveučilište u Barceloni, Španjolska, Sveučilište Hildesheim, Njemačka; SULSIT (Sveučilište za knjižnične studije i informacijske tehnologije) Bugarska te SRCE iz Zagreba, a četiri pridružena partnera su iz Bosne i Hercegovine (sveučilišta u Sarajevu i Mostaru, Odjel za knjižničnu i informacijsku znanost iz St. Petersburga i Wellington sveučilište iz Novog Zelanda).
Tatjana Aparac-Jelušić
|
|
|
|
