Digitalna pismenost i poštivanje autorskog prava: istraživanje

Novonastala situacija u kojoj je virtualna stvarnost zamijenila fizičku u prvi je plan postavila nove kompetencije. Kvalitetna i učinkovita uporaba platformi za učenje na daljinu ili svrhovito korištenje alata za izradu digitalnog sadržaja postali su prediktori kvalitete poučavanja i učenja u virtualnom okruženju.

U datoj se situaciji pokazalo  da upravo školski knjižničari, koji kao zagovornici i promotori istraživačkog učenja, imaju iznimno korisna znanja i vještine, što je ujedno bio i poticaj za osmišljavanje i provedbu kratke ankete.

Cilj je bio istražiti poznavanje digitalnih kompetencija i poštivanja autorskih prava srednjoškolaca, a usto potaknuti učenike, kao i sve ostale u obrazovnoj vertikali, na poštivanje intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju i primjenu etičkog kodeksa pri preuzimanju tuđeg autorskog djela.

Istraživanje Digitalna pismenost i poštivanje autorskog prava provedeno je u razdoblju od 4. svibnja do 31. svibnja 2020. metodom ankete koja se sastojala od 17 pitanja grupiranih u sljedeće cjeline: organizacija nastave na daljinu, primjena metode istraživačkog učenja u nastavi na daljinu, korištenje digitalnih alata za pronalazak izvora za učenje i poučavanje, citiranje i zaštita autorskih prava.

(Anketa je dostupna na: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeN8mwVpdWtql596hrdJvy4xgf5Z6JcJzrcRPY0MUbaoghQQ/viewform).

Ciljana populacija obuhvatila je učenike trećih razreda srednjih škola u RH, a istraživanje je provedeno na uzorku od 569 srednjoškolca.

Na osnovi vlastitih iskustvenih spoznaja u ovo sam istraživanje krenula postavivši hipotezu: Informacijski pismen nastavnik u suradnji sa školskim knjižničarom potiče usvajanje informacijskih kompetencija kod učenika, pri čemu  je nastavnik nezavisna, a učenik zavisna varijabla. Dakle, ključna osoba u procesu poticanja učenika na usvajanje informacijskih kompetencija je nastavnik, a ne školski knjižničar. Nastavnik ima primarnu ulogu u prepoznavanju problematike, a na školskom je knjižničaru osmišljavanje i kreiranje kvalitetnih, multidisciplinarnih, kreativnih sadržaja za određenu temu.

Iz rezultata istraživanja (https://docs.google.com/forms/d/1wMPRJaph08hkz9jb1hAv7qK_dYq4f0i7NQvb_Ae1i08/edit#responses) vidljivo je da se najčešće provodila nastava s odgodom (preko 80%). U onom manjem postotku odvijanja nastave u realnom vremenu nastavnici su se najčešće koristili aplikacijom Zoom.

Slika 1.

Na pitanje dobivaju li učenici preporuku od svojih nastavnika o korištenju primjerenog digitalnog alata za potrebe svog istraživačkog rada, preko polovice ispitanika kaže da je to rijetko ili nikada, što je svakako podatak koji upozorava na određene manjkavosti. Vrlo je slična situacija i u vezi s popisom izvora: tek nešto više od 16% ispitanika često dobiva popis izvora, dok skoro njih 40% nikad ne dobiva takav popis (Slika 2.)

Sljedeći set pitanja odnosio se na upute nastavnika o poštivanju intelektualnog vlasništva u digitalnom okruženju. Rezultati su poprilično zabrinjavajući budući da tek manji broj učenika (30,5%) smatra kako se vrednuje i popis izvora (Slika 3.), nešto manje od 50% ispitanika kaže da njihovi nastavnici zahtijevaju poštivanja pravila o navođenju referenci, a tek nešto više od 20% ispitanika kaže da njihovi nastavnici zahtijevaju navođenje izvora netekstualne građe s interneta.

U pogledu zaštite autorskog prava i isticanja poštivanja intelektualnog vlasništva zabrinjavajući je podatak da preko 70% ispitanika kaže da njihovi nastavnici rijetko (32,4%) ili nikad (40,5%) ne upozoravaju na poštivanje prava autorstva u digitalnom okružju.

Sljedeća tri pitanja bila su usmjerena na učenikovo poznavanje pravila o preuzimanju materijala u digitalnom kontekstu s obzirom na pripadajuće oznake o vlasništvu. Na primjeru mrežne stranice DHMZ-a (Slika 4.) koja nosi oznaku Copyrighta tek nešto manje od 40% ispitanika izabralo je ispravnu opciju.

Pitanje koje se odnosilo na preuzimanje slikovnog materijala pokazalo je da, unatoč brojnim besplatnim aplikacijama, Googleova baza ostaje dominantna i u tom segmentu pretraživanja.

Premda istraživanje nema težinu ni kvalifikaciju znanstvenog istraživanja, može poslužiti kao okvirni pokazatelj o razmišljanju, ponašanju i očekivanjima određenih sudionika u digitalnom okruženju nastave na daljinu. Naime, postavljena hipoteza na ovaj je način potvrđena: Informacijski kompetentan nastavnik u suradnji sa školskim knjižničarom potiče na usvajanje informacijskih kompetencija kod učenika jer se učenik prilagođava zahtjevima okruženja. Drugim riječima, stupanj informacijske pismenosti učenika ovisi prije svega o spremnosti nastavnika na poticanje učeničkih kompetencija i zainteresiranosti za kreiranje partnerskog odnosa sa školskim knjižničarom.

___

Literatura:
Horvat, Aleksandra (2009). Knjižnice i autorsko pravo. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.
Kuhlthau, Carol; Maniotes, Leslie; Caspari, Ann (2018). Vođeno istraživačko učenje: učenje u 21. stoljeću. Školska knjiga, Zagreb.
Machala, Dijana (2015). Knjižničarske kompetencije. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.
Špiranec, Sonja; Mihaela Banek Zorica (2008). Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazišta. Zavod za informacijske studije, Zagreb.

 ___

Elda Pliško Horvat
elda.plisko-horvat@skole.hr
eldasmsi@yahoo.com