Ljetna škola o staroj knjizi
Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo, 28. rujna - 2. listopada 2009.

Na Sveučilištu u Zadru održana je od 28. rujna do 2. listopada 2009. Ljetna škola o staroj knjizi, namijenjena doktorandima i postdoktorandima iz područja povijesti knjige, knjižničnih i informacijskih znanosti, arhivističkih i povijesnih znanosti te interdisciplinarnih studija o kulturnoj i znanstvenoj baštini. Sudjelovalo je i sveučilišno nastavno osoblje te stručnjaci i istraživači u knjižnicama, arhivima i srodnim baštinskim ustanovama. Organizator Ljetne škole bio je Odjel za knjižničarstvo Sveučiliša u Zadru na čelu s prof. dr. sc. Tatjanom Aparac Jelušić, a voditeljica i glavna organizatorica Ljetne škole bila je dr. sc. Mirna Willer, izv. prof.

Ljetna škola o staroj knjizi izravno je povezana s programom poslijediplomskog (doktorskog) studija Društvo znanja i prijenos informacija Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru u čijoj izvedbi sudjeluju Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Sveučilište u Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za bibliotekarstvo informacijsko znanost in knjigarstvo (Ljubljana, Slovenija), Sveučilište Rutgers, Sveučilišni odjel za komunikologiju, informacijske i knjižnične studije (New Brunswick, NJ, SAD), i Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles (UCLA), Sveučilišni odjel za edukaciju i informacijske studije.

Potreba za organiziranjem ove Ljetne škole nametnula se s obzirom na to da je u Hrvatskoj, ali i u drugim europskim zemljama, potreba za bibliografskom kontrolom i organizacijom te upravljanjem zbirkama stare knjige ponovno u središtu zanimanja znanstvenika i stručnjaka iz baštinskih ustanova. Naime, u hrvatskim knjižnicama, arhivima, muzejima, ali i u samostanima, velik je broj neobrađene stare građe, kao i cijele neregistrirane i neobrađene zbirke te vrste građe.

Ljetna škola o staroj knjizi bila je koncipirana kao kombinacija predavanja i grupnog rada s polaznicima, uz jednu radionicu i prezentaciju. Čak 16 predavača održalo je 14 predavanja, jednu prezentaciju i radionicu, te grupni rad s polaznicima. Ukupno 25 polaznika došlo je iz Austrije, Češke, Slovenije i, naravno, Hrvatske. Izlaganja i grupni radovi bili su podijeljeni u pet tema, i to nova kulturalna povijest, stara knjiga kao tema istraživanja i bibliografija, novi konceptualni modeli organizacije informacija, konzervacija i očuvanje pisane kulturne baštine te upravljanje zbirkama starih knjiga.

Ljetna škola započela je temom nove kulturalne povijesti, u sklopu koje je predavanje održala Anne J. Gilliland, SAD, koja je govorila o istraživačkim trendovima na području arhivistike i istraživanja rukopisa. Slijedio je prof. Warren C. Brown (SAD) s temom rukopisa u ranom europskom srednjovjekovlju, te prof. Emil Hilje (Hrvatska) s izlaganjem o knjigama u svakodnevnom životu Zadrana u 14. i 15. stoljeću, iznoseći rezultate istraživanja rađena na arhivskim izvorima. Prof. Zoran Velagić, Hrvatska, održao je izlaganje o tzv. skrivenom autoru, tj. o oblicima pojavljivanja autorskog „ja“ na naslovnim stranicama knjiga u ranom novovjekovlju. U poslijepodnevnim su satima izlagači održali grupni rad na iste teme. Kako bi svoju temu što uspješnije praktično prikazali, prof. Hilje je svoj grupni rad održao u Hrvatskom državnom arhivu u Zadru, a prof. Velagić je zajedno s Marijanom Tomić, asistenticom, svoju radionicu održao u knjižnici samostana Sv. Frane koja čuva iznimno vrijednu zbirku stare i rijetke građe.

Drugoga dana održavanja Ljetne škole održana su izlaganja i grupni radovi okupljeni oko tema istraživanja stare knjige i bibliografije. Zanimljiva izlaganja održao je prof. Neven Budak (Hrvatska) na temu razvoja pismenosti u srednjovjekovnoj Hrvatskoj/Dalmaciji i Slavoniji. Nakon njega, izlaganje zanimljivog naziva Tko je posjedovao ovu knjigu? održao je prof. David Shaw (VB) na temu elektroničke baze podataka imena osoba i institucija zabilježenih kao bivši vlasnici. Nadalje, prof. Eve Netchine (Francuska) predstavila je bibliografiju nakladničkih kataloga tiskanih između 1473. i 1810. godine, a prof. Jelena Lakuš (Hrvatska) govorila je o staroj knjizi i bibliografiji te o metodologiji istraživanja u povijesnim znanostima s osvrtom na bibliografiju.

Trećeg dana, na temu novih konceptualnih modela za organizaciju informacija, izlaganja je započeo prof. Gordon Dunsire (VB) koji je govorio o RDA (Resource Description and Access) i njegovoj primjeni na stare knjige, rukopise i njihove digitalne surogate. Uslijedilo je izlaganje prof. Mirne Willer (Hrvatska) o konceptualnom modelu za autorizirane podatke, FRAD, i njegovoj primjeni za staru knjigu. Na to se izlaganje nadovezala i prof. Claudia Fabian (Njemačka) govoreći o autoriziranim podacima u europskom kontekstu, a temu je zaokružio prof. David Shaw (VB) predstavivši CERL-ovu Herritage of Printed Books Database i CERL-ov portal i pokazavši načine pretraživanja kataloga europske rukopisne baštine. Na poslijepodnevnim grupnim radovima prof. Dunsire i prof. Willer zajednički su predstavili uporabu RDA na staru i rijetku građu, rukopise i njihove digitalne surogate upotrebljavajući UNIMARC format za bibliografske i autorizirane podatke, a prof. Fabian i prof. Shaw zajednički su s polaznicima raspravljali o autoriziranim podacima u europskom kontekstu uz istraživanje CERL-ova tezaurusa.

Konzervacija i očuvanje pisane kulturne baštine četvrtog je dana okupila tri izlagača. Prvo je predavanje održala prof. Anne J. Gilliland (SAD) na temu očuvanja, opisa i pristupa arhivskoj i rukopisnoj građi u digitalnom okruženju. Nakon toga, prof. Damir Hasenay (Hrvatska) govorio je o prijedlozima sustavnih modela očuvanja i konzervacije starih knjiga, a prof. Neven Jovanović (Hrvatska) predstavio je projekt digitalizacije hrvatskih latinista. Također, u poslijepodnevnim su satima održani grupni radovi na iste teme, pri čemu su se prof. Hasenayu u održavanju grupnog rada pridružile Iva Gobić Vitolović iz Državnog arhiva u Rijeci i Maja Krtalić, asistentica.

Posljednji je dan bio posvećen upravljanjem zbirkama stare knjige, a u sklopu te teme poludnevnu je radionicu održala prof. Laila Miletić-Vejzović (SAD) govoreći o upravljanju specijalnim zbirkama, s posebnim osvrtom na digitalne projekte.

Osim toga, svaki su dan organizirani posjeti zadarskim knjižnicama i arhivima koji posjeduju vrijednu staru knjižnu i arhivsku građu, zadarskom samostanu Sv. Frane u kojem su sudionici mogli pogledati rad na uređenju njihove iznimno vrijedne knjižnice i galeriju, te novootvorenom Muzeju stakla u Zadru.

Predviđeno je i izdavanje zbornika radova Ljetne škole u kojem će biti objavljeni radovi predavača, ali i odabrani seminarski radovi doktorskih studenata na kojima će svaki student raditi s mentorom odabranim u tu svrhu na Ljetnoj školi.

Ljetnu školu o staroj knjizi financijski je podržala Nacionalna zaklada za znanost.

M.Tomić
mtomic@unizd.hr