-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 84, prosinac 2021. :: Tema broja: Knjižničarske udruge i međuknjižnična suradnja


Aktivnosti Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež u kampanji Čitaj mi!

Čitaj mi! prva je nacionalna kampanja za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja. Pokrenula ju je HKD-ova Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež 2013. godine povodom Europske godine čitanja naglas, uz partnere UNICEF, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatsko čitateljsko društvo i Hrvatsku udrugu istraživača dječje književnosti, a naknadno se uključilo i Hrvatsko logopedsko društvo. Za glavni cilj postavljeno je promicanje i poticanje razvijanja rane i obiteljske pismenosti sa svrhom stvaranja kulture čitanja u hrvatskom društvu.

Aktivnostima u sklopu Kampanje potiču se ponajprije roditelji i staratelji, ali i drugi odrasli, da čitati naglas djetetu započnu već od njegova rođenja kako bi čitanje postalo dijelom svakodnevnog druženja roditelja i djeteta. U okviru kampanje pojačano se upućuje na dobrobiti što ranijeg uključivanja djece u knjižnične aktivnosti i važnost odrastanja uz kvalitetne i za određenu dob primjerene slikovnice, što knjižničari znaju prepoznati i o tome savjetovati roditelje i informirati širu javnost. Stoga se od samih početaka Kampanje sustavno radilo na promotivnim aktivnostima. Informacije o dobrobitima čitanja djeci od rođenja mogu se dobiti u svakoj knjižnici, te putem raznovrsnih medija javnog informiranja. Za potrebe Kampanje Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež, zahvaljujući suradnji i financijskoj podršci Ministarstva kulture i medija, tiska na desetke tisuća letaka, straničnika, na stotine plakata, naljepnica za obilježavanje kvalitetnih slikovnica koje preporučuju knjižničari i drugih promidžbenih materijala. Svi informativni materijali ističu posebnu ulogu knjižničara u izboru primjerene slikovnice, te ulogu koju glasno čitanje ima za djetetov cjelokupni razvoj.

Knjižničarke, članice Komisije volonterski sudjeluju u održavanju stranica Kampanje na društvenim mrežama Facebook i Twitter, te mrežnu stranicu Čitaj mi!, gdje su opisani svi segmenti Kampanje, kalendar govorno-jezičnog razvoja djece do 3. godine života te odnos između slikovnice i djeteta prema starosnoj i razvojnoj dobi. Članice Komisije redovito osvježavaju popise preporučenih slikovnica u rubrici Knjižničari preporučuju, te provode nagradnu igru u koju su uključeni roditelji koji pošalju fotografiju djeteta kojemu čitaju ili koje na neki način manipulira slikovnicom. Pod zajedničkim nazivnikom Čitaj mi! u narodnim knjižnicama tijekom proteklih 8 godina organizirano je preko 1000 kreativnih i maštovitih događanja prijavljenih na web stranicu Kampanje, a pretpostavlja se da je još toliko događanja održano, ali nije oglašeno, pa pozivamo sve knjižničare da oglašavaju svoja događanja vezana uz Kampanju. Isto tako, članice Komisije svojim izlaganjima na brojnim stručnim skupovima promoviraju kampanju Čitaj mi!, odnosno zalažu se za razvoj kulture čitanja te potiču zanimanje javnosti za knjigu.
Članice Komisije svake godine objavljuju popis kvalitetne i zanimljive literature pod nazivom - Lista dobrih knjiga (https://www.hkdrustvo.hr/hr/strucna_tijela/17/publikacije/), koji služi kao preporuka mladim čitateljima kako bi uistinu uživali u dobroj knjizi i čitanju te dobili provjerene informacije. Lista je i informacija roditeljima, odgajateljima i učiteljima o kvalitetnoj literaturi za djecu od najranije dobi te stručnoj literaturi o roditeljstvu, odgoju i obrazovanju. Odabir naslova za Listu temelji se na procjeni kvalitete ilustracije, teksta, jezika i stila, tehničkim karakteristikama, primjerenosti dobi i zanimljivosti sadržaja, književnim nagradama i priznanjima, čitanosti i povratnoj informaciji čitatelja. Slikovnice hrvatskih i stranih autora koje se nalaze na Listi koriste se za čitanja naglas u aktivnostima Kampanje.

S obzirom na to da je Kampanja polučila izvrsne rezultate, o kojima se više može informirati na njezinoj mrežnoj stranici: https://www.citajmi.info/kampanja/, u planu je izrada programa na nacionalnoj razini koji bi bio polazna točka svima u državi koji se bave djecom rane dobi kako bi što više djece bilo obuhvaćeno nekim oblikom poticanja razvoja rane pismenosti, te se još snažnije utjecalo na roditelje, staratelje i druge odrasle o važnosti čitanja djeci naglas od rođenja.
U Kampanji sudjeluju brojne narodne knjižnice širom zemlje i gotovo sve prema statistikama bilježe porast broja upisane djece, kao i porast broja posjeta knjižnicama roditelja s djecom rane i predškolske dobi. Osmišljeni su različiti knjižnični programi za najmlađe korisnike, a programi za roditelje i odgojitelje usmjereni su prema osvješćivanju važnosti čitanja naglas djeci od rane dobi i njihove uloge u tome.

S istom svrhom Komisija provodi aktivnosti na nacionalnoj razini, kao što je sudjelovanje u obilježavanju rođendana Kampanje 2. travnja i sakupljanje slikovnica i knjiga uz Međunarodni dan darivanja knjigom kojima se opremaju čitateljske police ili male knjižnice u čekaonicama pedijatrijskih, logopedskih i dentalnih ambulanti, daruju se udrugama koje se bave djecom ili djeci socijalno ugroženih obitelji koja nemaju mogućnosti djeci kupovati slikovnice.
Članice Komisije u svojim knjižnicama osmišljavaju i realiziraju programe i aktivnosti kojima se promiču vrijednosti Čitaj mi!. Tako se npr. u Narodnoj knjižnici Petar Preradović u Bjelovaru provodi stalni program za djecu rane dobi i njihove roditelje Prva igraonica, a za ljetnih mjeseci organizira Čitaonicu-igraonicu u parku, u Knjižnici i čitaonici Fran Galović Koprivnica provode se projekti Male knjižnice, Knjige za bebe i Vrećice pričalice, a Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek provodi niz aktivnosti za roditelje i malu djecu pod zajedničkim nazivom Ljekovite priče. Gradska knjižnica Rijeka provodi pričaonice Pssst... mala priča! i program u dječjim vrtićima Knjiga mjesto dude. Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci provodi program za poticanje čitanja od najranije dobi Danas čita moja mama, sutra tvoj tata, a projekt Bebe u knjižnici realizira u suradnji s Gradom. Gradska knjižnica Zadar provodi ciljane programe čitanja naglas Čitaj mi dok čekam i Dobro jutro uz knjigu te projekt Zbirčica za zdravstvene ustanove. Knjižnice grada Zagreba provode na svim lokacijama programe i projekte kojima potiču čitanja naglas djeci od najranije dobi, a aktualan je program Knjižnice Selčina pod nazivom Knjižnica u vrtiću osmišljen radi povezanosti knjižnice s djecom vrtićke dobi u vrijeme pandemije u koji su se uključuju i ostale sesvetske knjižnice. Najnoviji projekt sisačke knjižnice čiTATAči usmjeren je, između ostalog, i prema poticanju čitanja djeci od rane dobi. To su samo neki projekti i programi koje provode knjižničari, a ima ih još podosta u brojnim hrvatskim knjižnicama.

Komisija za Knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a zajedničkim angažmanom s drugim partnerima doprinosi širenju svijesti na lokalnoj i nacionalnoj razini o važnosti čitanja naglas i poticanju rane i obiteljske pismenosti. S istim ciljem i nadalje će promovirati vrijednosti kampanje Čitaj mi! koja je ujedinila knjižničare širom zemlje i druge stručnjake koji svojim radom doprinose dobrobiti djece. Kampanja je u suglasju s Nacionalnom strategijom poticanja čitanja Ministarstva kulture i medija koje je prepoznalo njezin značaj i podržava je, a koordinatorima Kampanje je dodijelilo priznanje u obliku nedavne čestitke ministrice kulture i medija za ostvareni rad i uloženi trud što je svakako dodatan poticaj za nastavak zalaganja u promicanju vrijednosti Čitaj mi!.

 

Vjeruška Štivić
predsjednica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a
vjeruska.stivic@knjiznica-bjelovar.hr

Keti Krpan
članica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a
keti.krpan@kgz.hr

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-