Nabava publikacija razmjenom
Primjer međuknjižnične suradnje Zbirke za zapadnu slavistiku Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Međuknjižničnoj razmjeni, kao obliku izgradnje zbirke, većina neće pridavati pozornost niti će ju smatrati važnom, ali na primjeru Zbirke za zapadnoslavenske jezike i književnosti pokazat ću koliko je učinkovita u obogaćivanju fonda.

Preuzevši vođenje Zbirke prije 12 godina, kao predmetna knjižničarka uvidjela sam koliko su zapravo nedostatna sredstva za nabavu. Zbirka za zapadnoslavenske jezike i književnosti obuhvaća nabavu građu ponajprije za studente i nastavno osoblje češkoga, poljskoga i slovačkoga jezika i književnosti. Dakle, nastoji se u tekućoj godini iz istog proračuna namijenjenog cijeloj Zbirci podjednako nabaviti građa za pojedine jezike koju obuhvaća.

Sva knjižnična građa dostupna je za korištenje (posudba ili korištenje u čitaonici) svim zainteresiranim korisnicima i drugih zbirki jer nabavna politika nije usmjerena isključivo prema građi na češkom, poljskom ili slovačkom, nego i prijevodima s tih jezika, literaturi iz teorije književnosti, lingvistike itd.

S obzirom na to da je riječ o studiju jezika, ponajprije se nabavljaju naslovi na stranom jeziku, iz inozemstva, potrebni za studij, ali i širem krugu korisnika kojem će biti od pomoći u stručnom i znanstveno-istraživačkom radu. Prvih nekoliko godina strane naslove  nabavljali smo u inozemstvu (npr. prilikom odlaska studenata na terensku nastavu ili profesora na konferenciju ili Erasmus) ili smo ih mi predmetni knjižničari naručivali putem internetske kupnje te se na cijenu kupljenih naslova plaćala samo poštarina. No, nakon što je to ukinuto, bili smo prisiljeni okrenuti se domaćim dobavljačima koji su na cijenu knjige dodavali i svoju maržu, tako da se u konačnici cijena pojedinog naslova znala i udvostručiti. Sve to, s ograničenim budžetom, utječe i na broj kupljenih naslova.

Potaknuta ponajprije promjenom načina kupnje knjiga, odlučila sam kontaktirati knjižnice iz matičnih zemalja i ponuditi im suradnju putem razmjene publikacija. Razmjenu sam zamislila tako da knjižničnu građu međusobno nabavljamo u jednakim vrijednostima. Dakle, ako za nabavu knjiga iz Češke imam određeni iznos, u toj će protuvrijednosti i oni nama slati.

Odaslala sam e-poštu na nekoliko adresa u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj. Kolegice iz Češke i Slovačke odmah su prihvatile suradnju. Od tada surađujem s Češkom nacionalnom knjižnicom, Slavističkom knjižnicom (posebna zbirka unutar Češke nacionalne knjižnice koja raspolaže svojim budžetom za nabavu), Knjižnicom Filozofskog fakulteta Karlovog sveučilišta u Pragu te Slovačkom nacionalnom knjižnicom u Martinu. S kolegicom iz Knjižnice Filozofskog fakulteta Masarykova sveučilišta u Brnu ostvarila sam suradnju za razmjenom časopisa te nam šalje i izdanja svog nakladnika. S kolegama iz Poljske nacionalne knjižnice nisam ostvarila suradnju, ali zato mi se nakon nekoliko mjeseci javio kolega sa Slavističkog instituta Sveučilišta u Varšavi koji je sam predložio međusobnu razmjenu publikacija.

Sa svim je knjižnicama dogovorena razmjena na načelu financijskog reciprociteta. No pokazalo se da knjige koje pristižu od kolega daleko premašuju dogovoreni iznos iz nekoliko razloga: proračuni kojima raspolažu su veći su od mog, produkcija vlastite izdavačke kuće je vrlo bogata te nam šalju sve naslove koje odaberem, a veliki broj knjiga i sami dobivaju na poklon ili u sklopu nekih svojih razmjena i onda nam ponude višak svojih primjeraka.

Treba svakako napomenuti  i to da je knjiga u tim zemljama još uvijek mnogo jeftinija od naših, stoga je broj knjiga veći od broja knjiga koje za njih kupujem. Iznos koji dobijem za kupnju knjiga rasporedim da mi traje cijele godine. Najviše se dosad kupovalo na sajmu knjiga Interliber u studenom, jer su tada cijene starijih izdanja znatno jeftinije, pa sam im mogla kupiti veći broj naslova. Naslovi se kupuju ciljano: ja pošaljem popis naslova koji nama trebaju, a kolege isto tako meni. Osim toga, i međusobno si predlažemo naslove, nešto što ne vidimo na popisima, a smatramo da je važno za obogaćivanje zbirke (monografije, rječnici, zbornici, značajnija beletristika). Nekoliko puta godišnje razmjenjujemo i popise novih naslova koje objavljuju izdavači naših ustanova (u mom slučaju, FF press). Takav oblik suradnje s inozemnim kolegama posebno je vrijedan i zbog starijih ili rasprodanih naslova koji se mogu kupiti samo u antikvarijatima. Osim knjiga, razmjenjujemo i DVD-ove, zanimljive brošure, postere, kataloge izložbi, skenirane dokumente za nastavno osoblje i sl. Nekoliko sam puta organizirala tematske izložbe pa sam od kolega tražila da mi pošalju potrebne materijale kojima ću obogatiti izložbu.

Sama evidencija nabave je nešto složenija jer program Koha, u kojem vodimo nabavu te katalogiziramo i obrađujemo naslove, ima samo opciju „kupnja“ i „dar“. Stoga knjige  koje pristižu i koje šaljemo razmjenom vodimo kao „dar“. Knjige koje nabavimo za drugu knjižnicu morale bi dobiti inventarni broj i ostati u knjižnici ako bi se vodile kao „kupnja“. Pristigle knjige u evidenciji nabave vežemo uz račun kojim smo kupili naslove koje šaljemo.  Takvom razmjenom nabavljam oko 70% pristigle građe godišnje.

Na kraju svakako moram napomenuti kako je dugogodišnja suradnja s istim kolegama prerasla samo razmjenu knjiga za matične knjižnice, nego su se stvorila i nova prijateljstva i kontakti.

Jasmina Sočo
jsoco@ffzg.hr