Otvoreni pristup i otvorena znanost
Međunarodni projekti na kojima sudjeluje Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković

Otvoreni pristup podrazumijeva slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama. Iako su začeci otvorenog pristupa postojali u Hrvatskoj i nekim drugim zemljama i prije, početkom inicijative smatra se 2002. godina i donošenje prve deklaracije o otvorenom pristupu. Razvojem niza usluga na nacionalnoj razini Centar za znanstvene informacije (CZI) Instituta Ruđer Bošković od samih početaka aktivno zagovara i radi na promociji otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, a sudjelovao je i u izradi Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu. Kako bi znanstvenim publikacijama, istraživačkim podacima i drugim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada bio osiguran otvoreni pristup neophodna je informacijska infrastruktura koja to omogućava. U izgradnju i razvoj nacionalne informacijske infrastrukture u Hrvatskoj uključeno je više ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja: CZI Instituta Ruđer Bošković (CROSBI, Šestar, POIROT), SRCE (Hrčak, Dabar), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (CROSSDA ) i dr., a u razvoju svih ovih usluga sudjeluju i djelatnici CZI-ja bilo kao suradnici ili kao incijatori i voditelji projekta. Institucijski repozitorij također predstavljaju neophodan element infrastrukturne podrške. Institucijski repozitorij Instituta Ruđer Bošković FULIR predstavljen je javnosti 2012. godine, a Institut Ruđer Bošković je prva hrvatska znanstvena ustanova koja je još 2015. godine donijela Odluku o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u institucijski repozitorij.

Koncept otvorenog pristupa s vremenom se proširuje na otvorenu znanost, koja osim pristupa rezultatima znanstveno-istraživačkog rada obuhvaća i pristup istraživačkim podacima, softverskim alatima, publikacijama te podrazumijeva transparentnu istraživačku metodologiju, otvoren recenzijski postupak i dr. Kako bi se resursi optimalno koristili, zadaća otvorene znanosti je prikupljanje, pristup i dijeljenje istih, te njihovo ponovno korištenje.

Svoj angažman na promociji otvorenog pristupa Centar realizira i kroz međunarodne projekte na kojima je sudjelovao ili trenutno sudjeluje. Centar sudjeluje na OpenAIRE projektima. Angažman je započeo s OpenAIREplus projektom, nakon kojeg slijedi OpenAIRE2020 i OpenAire-Advance. OpenAIRE je projekt financiran u sklopu Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7) . Cilj mu je stvaranje paneuropske infrastrukture digitalnih repozitorija, pružanje podrške za omogućavanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama. U sklopu OpenAIRE projekta izgrađeni su brojni servisi: repozitorij ZENODO, OpenAIRE Research Graph, ScholExplorer, Argos, Amnesia i dr.

Na OpenAIREplus projektu Centar sudjeluje kao jedan od 41 partnera. Cilj projekta OpenAIREplus bio je unapređenje i proširenje postojeće infrastrukture, koja podržava otvoreni pristup znanstvenim informacijama, sa svrhom izgradnje mreža repozitorija za arhiviranje podataka istraživanja provedenih u sklopu Sedmog okvirnog programa. U sklopu projekata Centar predstavlja Nacionalnu službu za podršku na nivou Hrvatske (NOAD - National OPen Access Desk). Aktivnosti uključuju pružanje korisničke podrške, razvoj infrastrukture u skladu sa smjernicama OpenAIRE-a, osiguravanje interoperabilnosti za razmjenu podataka pohranjenih u postojećim informacijskim sustavima, promociju i zagovaranje otvorene znanosti i otvorenog pristupa publikacijama i istraživačkim podacima, te diseminaciju informacija.

U okviru projekata provodio se i pilot projekt FP7 Post-Grant Open Access, koji je bio namijenjen za pokrivanje troškova objave radova u otvorenom pristupu, koji su proizašli iz završenih FP7 projekata.

Centar je kao treća strana (third party) sudjelovao u projektu FOSTER (Facilitate Open Science Training for European Research). U projekt je bilo uključeno 13 partnera iz 8 zemalja. Glavni cilj projekta bila je organizacija edukacijskih programa o otvorenom pristupu (OA) kojima bi se znanstvenicima, studentima, postdiplomcima i knjižničarima pomoglo pri uključivanju otvorenog pristupa u istraživački i akademski rad. Održano je ukupno 20 predavanja na Sveučilištima u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Zagrebu, Osijeku i Zadru, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te na Institutu Ruđer Bošković. Predavanja su pokrivala tri teme: otvoreni pristup znanstvenim publikacijama, otvorena znanost, otvoreni pristup istraživačkim podacima.

OpenAIRE2020 je zapravo nadogradnja OpenAIRE projekta. U fokusu više nisu resursi već radni procesi, podaci, softver, rezultati istraživanja i njihova međusobna povezanost, jačanje odnosa europske infrastrukture otvorenog pristupa s drugim regijama svijeta. OpenAIRE-Advance nastavlja misiju projekta OpenAIRE u okviru podrške mandatima otvorenog pristupa/otvorenih podataka u Europi. OpenAIRE-Advance učvršćuje svoja dostignuća tako što usmjerava svoje zajednice prema otvorenoj znanosti, kako bi se osigurala e-infrastruktura s ciljem stvaranja Europskog oblaka za otvorenu znanost (European Open Science Cloud – EOSC).

Ideja Europskog oblaka za otvorenu znanost nastala je 2015. godine kao vizija Europske komisije, kako bi razvojem istraživačkih infrastruktura i objedinjavanjem usluga dala podršku razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te podržala razvoj nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu, kao i aktivnosti vezanih uz promociju i upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR načelima na kojima se temelji dijeljenje podataka. Podaci trebaju biti pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable) te ponovo upotrebljivi (Reusable). Plan je na jednom mjestu okupiti institucionalne, nacionalne i europske inicijative te uključiti sve relevantne dionike da zajedno dizajniraju i implementiraju europske zajedničke istraživačke podatke. Kako bi se omogućio distribucijski kanal za dijeljenje informacija 2018. godine pokrenut je EOSC portal, koji je 2020. godine zamjenjen novim portalom. Osim osnovnih informacija o EOSC (Inicijativi), EOSC projektima, putem portala moguć je pristup brojnim izvorima informacija i servisima, kao i objava, pretraživanje i korištenje podataka i usluga.

Zaposlenici Centra sudjelovali su i na FP7 projektu SERSCIDA, čiji je cilj bio stvaranje konkretnih rezultata i poboljšanje kapaciteta za razmjenu znanja i podataka prikupljenih kroz istraživanja u području društvenih znanosti između europskih zemalja i zemalja zapadnog Balkana.
Važno je istaknuti i sudjelovanje djelatnice CZI-ja u Horizon2020 projektu OPERAS-P - the European research infrastructure for the development of open scholarly communication in the social sciences and humanities i TRIPLE, kao i u dvije COST akcije New Frontiers of Peer Review (PEERE) i European Network for Research Evaluation in the Social Sciences and the Humanities (ENRESSH) .
Kao dio aktivnosti na uspostavi Europskog oblaka za otvorenu znanosti u sklopu projekata Obzor 2020 (Horizon 2020) pokrenut je i projekt NI4OS Europe (National Initiatives for Open Science in Europe). U projektu sudjeluju 22 partnera iz 15 zemalja. Hrvatski partneri u projektu su Institut Ruđer Bošković i SRCE.

Ciljevi projekta su:
● podrška razvoju i uključivanje nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu
● upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR principima (Findability, Accessibility, Interoperability and Reusability)
● omogućavanje tehničke podrške pružateljima usluga u EOSC zajednici kao što su pohrana i upravljanje podacima, repozitoriji i skupovi podataka
● usklađivanje i podrška lokalnih politika i inicijativa

U sklopu projekta održavaju se mrežni seminari, izlazi glasnik koji objavljuje novosti na projektu, dok su postignuća projekta prikazana u rezultatima (deliverable) koji su mrežno dostupni putem repozitorija ZENODO.

U sklopu konferencije PUBMET2020, 16. rujna 2020. godine održan je mrežni seminar NI4OS Europe National Capacity Building Training for Croatia. Mrežni je seminar bio podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu date su osnovne informacije i uvod u projekt, a zatim su predstavljeni rezultati radnih zadataka ostvarenih u okviru projekta NI4OS. U drugom dijelu prikazani su nacionalni infrastrukturni projekti (DABAR, HRČAK, CROSBI, Šestar, POIROT, PUH, HR-ZOO), grid infrastruktura CRO NGI, računalni klaster Isabella, kao i servisi dostupni u EOSC marketplaceu, te popularni informatički mrežni servis Revigo, namijenjen istraživačima u biologiji i biomedicini čiji rezultati se opisuju Gene Ontology (GO) kategorijama. Na kraju je dat prikaz projekata, kao i konzorciji europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC) iz područja društvenih i humanističkih znanosti, u kojima je Hrvatska aktivna članica (DARIAH, CESSDA, CLARIN, ESS i SHARE). Na mrežnom seminaru sudjelovalo je oko 70 sudionika iz cijelog svijeta. Centar će i dalje sudjelovati na sličnim međunarodnim projektima jer se na taj način upoznaje s globalnim i europskim trendovima, uspostavlja međunarodna suradnja, a od iznimne važnosti je i stjecanje novih znanja i vještina, koje se zatim primjenjuju na projektima unutar Hrvatske, što rezultira stvaranjem kvalitetnijih usluga u lokalnoj zajednici.

Sofija Konjević
Centar za znanstvene informacije, Institut Ruđer Bošković
sofija@irb.hr

Jadranka Stojanovski
Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru, Zadar
Centar za znanstvene informacije, Institut Ruđer Bošković
jadranka@irb.hr

Bojan Macan
Centar za znanstvene informacije, Institut Ruđer Bošković
bmacan@irb.hr