-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 84, prosinac 2021. :: Tema broja: Knjižničarske udruge i međuknjižnična suradnja


45 godina Zagrebačkog knjižničarskog društva

Zagrebačko knjižničarsko društvo (ZKD), najveće hrvatsko regionalno knjižničarsko društvo, u 2020. godini obilježilo je 45 godina djelovanja. No, ako se uzme u obzir i djelovanje Podružnice Zagreb Društva bibliotekara Hrvatske, koja je osnovana 1963. godine, može se reći da tradicija udruživanja zagrebačkih knjižničara postoji više od pola stoljeća.
Naime, 1940. godine osnovano je Hrvatsko bibliotekarsko društvo (HBD) unutar kojeg su djelovale mnoge podružnice i ogranci, a jedna od njih je bila i Podružnica Zagreb (preteča današnjeg ZKD-a). Zbog odluke Ministarstva unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske, koje 1948. godine obustavlja dopuštenje za djelovanje Hrvatskog bibliotekarskog društva, hrvatski knjižničari osnivaju Društvo bibliotekara Hrvatske (DBH). Iz izvještaja koje podružnice i ogranci HBD-a objavljuju 1973. i 1975. godine vidi se da Podružnica Zagreb bilježi desetu godišnjicu svoga djelovanja. No, zbog reorganizacije DBH-a sredinom 70-ih godina, knjižničari iz grada Zagreba i općina zagrebačkog područja (danas područja Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije) u svibnju 1975. godine osnivaju Društvo bibliotekara Zagreb (DBZ). Osnivačku izjavu potpisuju mnogi cijenjeni i svjetski poznati knjižničari, između ostalih Eva Verona, Aleksandar Stipčević, Ljerka Markić-Čučuković, Mira Mikačić i i drugi.

 

Osnivačka izjava

Slika 1. osnivačka izjava

 

Statut donesen na skupštini ovjeren je 22. srpnja 1975. godine i od tog datuma Društvo službeno započinje s radom. U ožujku 1998. godine Društvo bibliotekara Zagreb mijenja naziv u Zagrebačko knjižničarsko društvo.
S godinama povećava se broj članova i aktivnosti Društva, organiziraju se stručna predavanja za članove, stručna putovanja i jednodnevni izleti sa svrhom obilaska knjižnica, prate se promjene u struci, organiziraju promocije knjiga iz područja knjižničarstva i dr.
Više je programa i aktivnosti na koje smo izuzetno ponosni, a njih ću predstaviti kako su kronološki nastajali.

Novi uvez
Još 1994. godine razgovaralo se o potrebi aktivnijeg uključivanja pojedinaca u rad Društva te poboljšanje vidljivosti Društva među brojnim članstvom, no prvi broj Novog uveza: glasila Zagrebačkog knjižničarskog društva izlazi tek u prosincu 2003. godine. Od tada Novi uvez izlazi dva puta godišnje u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama Društva (https://zkd.hr/novi-uvez/), a do početka 2021. godine objavljena su 34 broja. Glasilo sadrži kraće tekstove o brojnim događajima u knjižnicama, obljetnicama, stručnim skupovima i okruglim stolovima, predstavljaju se projekti, stručna putovanja i dr. Urednici i članovi uredništva glasila mijenjali su se svakih nekoliko godina, no dvojica kolega – grafičkih urednika - bili su konstanta. Od 2003. do 2017. godine grafički urednik bio je Tomislav Silić, a potom ga nasljeđuje Filip Pšenica.

Mrežne stranice
Sredinom 1999. godine tadašnje predsjedništvo ZKD-a razmatralo je mogućnosti veće transparentnosti djelovanja Društva te jednostavnijeg i učinkovitijeg obavještavanja članova. U skladu s tadašnjim trendovima odlučeno je da se izrade mrežne stranice koje 15. lipnja 2000. godine započinju s radom. Od tada su stranice dva puta redizajnirane. Od 2020. godine sadržaj je responzivan, a ugrađena je i prilagodba pristupačnosti korištenjem OmoType-a - pisma oblikovanog i prilagođenog za osobe s disleksijom i ostalim teškoćama čitanja (https://zkd.hr/).

Zlatna povelja ZKD-a
Kao znak strukovnog priznanja 29. travnja 2004. godine ustanovljena je Zlatna povelja ZKD-a koja se dodjeljuje knjižničnim djelatnicima članovima ZKD-a. Kriteriji za dodjeljivanje Povelje visoka su razina stručnog rada, dugogodišnje članstvo u Društvu, rad na edukaciji knjižničara i korisnika knjižničnih usluga, javno zagovaranje struke, profesionalna etičnost i doprinos struci.

ZKD na društvenim mrežama
Zbog sve većeg utjecaja i važnosti korištenja društvenih mreža u komunikaciji Zagrerbačko knjižničarsko društvo otvara prvu stranicu 6. lipnja 2013. na Facebook-u, a prvu službenu obavijest objavljuje 27. lipnja 2013. godine. Informacije koje se od tad objavljuju organizirane su u nekoliko tematskih cjelina: Iz svijeta, Iz Hrvatske, Najave i Zanimljivosti. Zahvaljujući sve većem umrežavanju knjižničara, knjižnica i knjižničarskih društava na društvenim mrežama ZKD-u se značajno povećava broj pratitelja, pa od početnih 300 u 2014. godini, taj broj se do 2016. godine povećava na 800 pratitelja, 2018. godine prelazi 1.250, a u veljači 2021. godine pratitelja je 2.170. Zahvaljujući pojačanim aktivnostima Društva u međunarodnoj knjižničarskoj zajednici ZKD se povezuje s mnogim knjižnicama u Hrvatskoj i Europi, dok posebnu povezanost njeguje s regionalnim knjižničarskim društvima u Hrvatskoj.
Nakon višegodišnjeg samostalnog rada Marije Šimunović na Facebook-u u studenom 2019. godine raspisan je javni poziv za članove Uredništva mrežne stranice i društvenih mreža. Od početka 2020. godine i osnivanjem Uredništva, ZKD ima račune na mrežama Facebook, Twitter, Instagram, Pinterest, LinkedIn, Youtube i TikTok. Uredništvo kreće sa stvaranjem vlastitog tematskog sadržaja: Knjižničarski putopisi, Lica ZKD-a, Naše knjižnice, Kod autora doma, ZKDruženje i ZKD Tehnološki park.

 

 

Uredništvo društvenih mreža

Slika 2. Uredništvo društvenih mreža

 

Radna grupa ZKD biciklisti
Jedna od posebnosti Zagrebačkog knjižničarskog društva svakako je Radna grupa ZKD biciklisti (https://zkd.hr/zkd-biciklisti/).
Priča o bibliociklistima započela je idejom dvojice finskih knjižničara 2010. godine. Jukka Pennan i Mace Ojdal osmislili su drugačiji način zagovaranja knjižnica u javnosti, a svoju ideju predstavili su na IFLA-inoj konferenciji u Göteborgu. Već 2013. godine osniva se Međunarodno udruženje za zagovaranje knjižnica (engl. International Association for Library Advocacy), a Cycling for libraries postaje kampanja u okviru tog društva.
Prve sudionice kampanje Cycling for libraries (2014.) iz Hrvatske bile su Vesna Stričević i Marija Šimunović, članice Zagrebačkog knjižničarskog društva. Po povratku u Hrvatsku kolegice okupljaju dvadesetak zainteresiranih i organiziraju biciklijadu od Zagreba do Siska u kojem se te godine održavala proslava obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica. Potom nastaje projekt Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije, a Upravni odbor ZKD-a 2014. godine osniva Radnu grupu ZKD biciklisti. Program ubrzo prelazi granice područja na kojem djeluje Društvo i širi se na Hrvatsku pod nazivom Biciklom kroz knjižnice Hrvatske. Dosad su ZKD biciklisti organizirali osam biciklijada u kojima je sudjelovalo više od 200 knjižničara i prijatelja knjižnica i čitanja, pređeno je više od 500 kilometara, a u 11 gradova pružena je podrška za 10 knjižnica.
Istovremeno knjižničari biciklisti, članovi ZKD-a, sudjeluju na međunarodnim nekonferencijama. Jelena Lešaja i Karolina Zlatar Radigović sudjelovale su na knjižničarsko-biciklističkoj turi Cycling for libraries Around the Sound (Danska – Švedska, 2017.), a Andreja Husnjak i Ivana Freškura predstavljale su ZKD na nekonferenciji CicloBiblio 2018. u Rumunjskoj.

Okrugli stolovi ZKD-a  - Uloga stručnog knjižničarskog društva danas
Zagrebačko knjižničarsko društvo samostalno je organiziralo dva okrugla stola. Prvi je ograniziran u povodu 40. obljetnice osnutka ZKD-a pod nazivom 1. okrugli stol Uloga stručnog knjižničarskog društva danas (2015.), a bavio se ulogom suvremenog knjižničarskog društva, mogućim potrebama i promjenama u djelovanju društava za bolju percepciju kod korisnika, osnivača te šire kulturne i znanstvene zajednice. Na 2. okruglom stolu istog naziva - Uloga profesionalnog knjižničarskog društva danas (2018.), glavna tema bili su mladi knjižničari i njihova važnost u profesionalnoj udruzi, potreba za međugeneracijskom razmjenom iskustava, prednosti članstva u strukovnom udruženju te metode i postupci osnaživanja uloge knjižničara.

Novi vizualni identitet Zagrebačkog knjižničarskog društva
U 2019. godini promijenjen dugogodišnji logotip Društva. Na otvoreni Natječaj za logotip ZKD-a pristiglo je 86 prijedloga od 37 autora. Svi autori bili su pseudonimizirani. Tijekom svibnja Povjerenstvo za izbor novog logotipa ZKD-a odabralo je logotip i predložilo ga Upravnom odboru koji je prijedlog, a isti je prihvatila i Skupština.


IFLA volonteri 2019
Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (engl. International Federation of Library Associations and Institutions, IFLA) svake godine organizira Svjetsku konferenciju (engl. World Library and Information Congress, WLIC), koju nije moguće organizirati bez volontera. Volonteri, knjižničari, umirovljeni knjižničari ili studenti informacijskih znanosti na IFLA WLIC ne plaćaju kotizaciju, a imaju i druge pogodnosti. Najveća vrijednost volontiranja svakako je mogućnost pristupa svim predavanjima i radionicama, naravno u vrijeme kad nema volonterskih obaveza.
Poziv za volontere na IFLA-inoj konferenciji u Wrocławu u Poljskoj 2017. godine potaknuo je dvije članice ZKD-a da se prijave. Marija Šimunović i Sofija Konjević svoje su iskustvo volontiranja na IFLA WLIC tijekom 2018. godine podijelile u glasilima knjižničarskih društava, a održale su i nekoliko izlaganja. Potom je ZKD pozvao članove zainteresirane za volontiranje na IFLA-inoj konferenciji 2019. godine u Ateni na sastanak, na kojem su informirani o ispunjavanju prijave i dužnostima koje volonteri imaju. ZKD je koordinirao prijave volontera i financijski podržao plaćanjem smještaja. Zahvaljujući tome na IFLA-inoj konferenciji 2019. godine u Ateni sudjelovalo je šest volontera, članova ZKD-a: Vlasta Šolc, Ana Šafran Modrić, Karolina Zlatar Radigović te Nikolina Štrbac iz Knjižnica grada Zagreba, Borna Udatny iz knjižnice Osnovne škole Hrvatski Leskovac i Sofija Konjević iz Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković.

ZKD forum
Više godina u Zagrebačkom knjižničarskom društvu razgovaralo se o potrebi pokretanja platforme na kojoj bi članovi imali mogućnost, prostor i vrijeme za razgovor i raspravu o knjižničarskim pitanjima, problemima i izazovima s kojima se susreću u svakodnevnom poslu, kao i razmjenu iskustava. Također se javila i potreba za boljim međusobnim povezivanjem i upoznavanjem članova Društva, jer brojno članstvo (u vrijeme pokretanja ZKD foruma Društvo je imalo više od 400 članova), istovremeno je i poseban izazov. Osim toga, članovi ZKD-a dolaze iz različitih vrsti knjižnica pa često nemaju mogućnost susreta, upoznavanja i druženja na stručnim skupovima. Također, troškovi sudjelovanja na skupovima, kao i izostanak s radnog mjesta, velik su problem, dok je potreba za usavršavanjem i stručnom komunikacijom stalna.
Krajem 2018. godine raspisan je Javni poziv za članove programskog odbora ZKD foruma i ubrzo je sastavljeno Uredništvo od knjižničarki različitih područja interesa i iz različitih vrsti knjižnica, a Višnja Novosel, voditeljica Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predlaže Kongresnu dvoranu Knjižnice za mjesto održavanja ZKD foruma.

 

Uredništvo ZKD foruma

Slika 3. Uredništvo ZKD foruma


Od samog početka napravljen je obrazac prijava, potvrde o izlaganju i sudjelovanju, a poslije svakog ZKD foruma sudionici dobivaju elektroničke obrasce za vrednovanje. Pažljivo su odbirane teme koje su podjednako bile zanimljive i korisne svim članovima ZKD-a, a knjižničari su poticani da se i sami uključe u rad ZKD foruma bilo predlaganjem tema, izlaganjima, moderiranjem ili uključivanjem u raspravu iz publike.
Tijekom 2019. godine održano je osam ZKD foruma, ukupno je prisustvovalo 433 knjižničara, predavanja održalo i/ili sudjelovalo u panel-raspravama 54 stručnjaka, teoretičara i praktičara iz knjižničarstva, ali i iz drugih područja. Forumi su organizirani u suradnji s raznim ustanovama i udrugama u obrazovanju i kulturi, od osnovnih škola do fakulteta, s regionalnim društvima te komisijama i sekcijama Hrvatskog knjižničarskog društva. ZKD forum potaknuo je mnoge suradnje i prešao granice Hrvatske, a njime su povezani pojedinci, udruge i ustanove, studenti, zaposleni knjižničari i umirovljenici sa stručnjacima različitih profila, i što nam je posebno drago – članovi i nečlanovi Zagrebačkog knjižničarskog društva.
Uz naš subjektivan dojam da smo sa ZKD forumom napravili nešto jedinstveno i kvalitetno, dobili smo potvrdu „izvana“. Zagrebačko knjižničarsko društvo je za ZKD forum dobilo nagradu Zaklade Dr. Ljerka Markić-Čučuković u kategoriji u kojoj se nagrada dodjeljuje knjižnici, ustanovi, udruzi i pojedincu koji promiču knjižničarsku struku i knjižničarstvo općenito u 2019. godini.
U 2020. godini održano je 7 ZKD foruma, od toga četiri uživo u Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a tri su održana su online, odnosno u virtualnom prostoru korištenjem ZOOM licence nabavljene za potrebe Društva. Zbog propisanih epidemioloških mjera većina ZKD foruma održana je u formi radionica, pa je tako na 7 održanih ZKD foruma ukupno sudjelovalo 245 sudionika, što iznosi prosječno 35 sudionika po jednom Forumu, a 13 je bilo predavača, sudionika panel rasprava i voditelja radionica.
ZKD forum je zahvaljujući zanimljivim predavačima i panelistima osigurao visoku razinu kvalitete neformalne edukacije knjižničara te je nastavljen u virtualnom formatu i u 2021. godini.

Zagrebačko knjižničarsko društvo je tijekom obljetničke 2020. godine moralo odustati od brojnih projekata, između ostalog i višednevne međunarodne biciklijade Cycling for Libraries Zagreb – Rijeka 2020, stručnog putovanja u Suboticu sa dvodnevnim skupom i dr. No, mnogo toga je i realizirano, a posebice smo ponosni na Spomenicu ZKD-a.
U listopadu 2020. godine Društvo je bilo posebno aktivno kao suorganizator triju velikih događanja. Međunarodni stručni skup „Čitanjem do uključenosti“ su uz Zagrebačko knjižničarsko društvo, organizirali i Hrvatska čitaonica Subotica, Gradska knjižnica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Skup je održan virtualno 2. listopada 2020. godne, a prisutna su bila 203 sudionika iz triju država (36 knjižničara održalo je 24 izlaganja). ZKD je bio jedan od suorganizatora 11. okruglog stola za školske knjižnice : Prostor i oprema školske knjižnice koji je održan 5. listopada, a potom i suorganizator 45. skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva održanoj od 7. do 10. listopada.

Danas Zagrebačko knjižničarsko društvo ima više od 500 članova iz različitih vrsta knjižnica koje djeluju na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, znanstvenika iz područja informacijskih znanosti, umirovljenika te počasnih članova.

 

Alka Stropnik

predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva

alka.stropnik@kgz.hr

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-