-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 83, prosinac 2020. :: Tema broja: Knjižničari i knjižnice na radu od kuće


Rad od kuće - prilika, a ne prepreka

Do 19. ožujka rad od kuće za knjižničare činio se nemogućom misijom. Pa mi radimo s korisnicima u fizičkom prostoru, razgovaramo, provodimo vrijeme s njima! Do tog datuma za knjižničarsku zajednicu rad od kuće mogao je biti samo prepreka dobro obavljenom poslu. No, iz poznatih razloga (epidemija i potres u Zagrebu) knjižničari i knjižničarke Filozofskog fakulteta u Zagrebu krenuli su u dotad neistraženo područje rada na daljinu. Kao informacijski stručnjaci, brzo smo se dogovorili oko informacijsko-komunikacijske tehnologije koju ćemo koristiti (Zoom, Slack…), ali ostalo je otvoreno pitanje gdje možemo iskoračiti i od prepreke učiniti priliku da budemo na usluzi našim korisnicima i da im pružimo ono što bi im bilo korisno u doba zatvorenih knjižnica. S obzirom na to da je cijelom Fakultetu bio prioritet pokrenuti i podržati online nastavu, smatrali smo da je važno omogućiti što više digitalnog sadržaja i pomoći studentima da razviju određene vještine važne za studiranje.

Prioritet u radu knjižnice, u trenutku kad nam je tiskani fond bio nedostupan, bio je studentima osigurati pristup potrebnoj studijskoj literaturi. S obzirom na to da se u popisima literature za mnoge kolegije nalaze i izdanja FF pressa, fakultetske nakladničke kuće, bilo je logično pokušati ta izdanja u što kraćem roku ponovo objaviti u digitalnom obliku. Sretna je okolnost što je platforma za e-knjige Filozofskog fakulteta  ̶ FF Open Press (http://openbooks.ffzg.unizg.hr/) već bila pokrenuta, a u Knjižnici je postojao tim uigran u radu sa softverom Open Monograph Press. U suradnji s predmetnim knjižničarima sastavljen je popis prioriteta, a zatim je slijedila komunikacija s autorima (da bismo dobili dopuštenja za objavu) i s kolegom iz FF pressa (da bismo dobili pdf datoteke knjiga). Danas je FF Open Press bogatiji za tridesetak e-knjiga u otvorenom pristupu, ali tu se ne namjeravamo zaustaviti. Dodatan poticaj su nam reakcije autora knjiga i njihovo zadovoljstvo time što su im knjige u novom digitalnom ruhu znatno vidljivije i dostupnije nego prije.

Bilo je važno omogućiti i edukaciju na daljinu. S obzirom na to da više nije bilo moguće sudjelovati u pojedinim kolegijima gdje bi studenti dobili potrebne upute i smjernice, odlučili smo “otvoriti” Virtualnu učionicu (http://knjiznica.ffzg.unizg.hr/usluge/covid-19/virtualna-uionica) u kojoj svaki tjedan knjižničari obrađuju jednu od tema bitnih studentima za studiranje. Za sada su obrađene četiri teme. Poučili smo studente kako doći do digitalnih izvora informacija, uputili smo ih kako etički koristiti informacije (pisali smo o citiranju i plagiranju) te kako se snaći u knjižničarskom žargonu. Izazovni su bili i izbor načina za oblikovanje sadržaja i načina distribucije. S obzirom na to da su studenti tijekom ovog semestra preplavljeni online nastavom, činilo nam se da će kratke upute u desetak koraka u ujednačenom vizualu infografike biti najprimjereniji put prema studentskoj populaciji. Infografike nastaju u tri radne etape - prvo se dogovara tema i stvara sadržaj, nakon toga se tekst uređuje i stilski ujednačava te se na kraju radi prepoznatljiv vizual. Na projektu su do sada sudjelovale Elvira Gotal, Petra Kos, Irena Kranjec, Dorja Mučnjak, Daniela Sestrić i Katarina Starčević.

Naposljetku, bilo nam je važno studentima omogućiti izvršavanje njihovih fakultetskih obveza bez obzira na otežan dolazak na Fakultet. Jedna od njih je i pohrana diplomskih radova u Otvoreni digitalni repozitorij akademske zajednice FFZG-a – ODRAZ (https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/). U repozitorij ODRAZ, koji je dio sustava Dabar, sustavno prikupljamo radove od listopada prošle godine, a dosad su ih pohranjivali knjižničari. Odlukom Fakulteta o “premještanju” obrana diplomskih radova online, promijenili smo i proceduru pohrane radova u repozitorij i prilagodili je novonastalim uvjetima. Prijašnja praksa da studenti svoje diplomske radove, uz priloženu tiskanu potpisanu izjavu o pohrani rada, osobno ili posredno (putem tajništva odsjeka) dostavljaju predmetnim knjižnjičarima, koji ih potom unose u repozitorij, bila je otežana. Zato smo iskoristili priliku (u neprilici) i uveli već planiranu i najavljivanu opciju samoarhiviranja. Kako bismo studentima olakšali pohranjivanje rada, sastavili smo upute koje sadržavaju i informacije specifične za Filozofski fakultet u Zagrebu. Studenti se u repozitorij prijavljuju svojim podacima iz sustava AAI@EduHR i pri pohrani rada potvrđuju autorstvo, odlučuju o njegovoj dostupnosti, a mogu mu dodijeliti i Creative Commons licencu, a više ne moraju potpisivati posebnu izjavu. Velik dio metapodataka preuzima se iz sustava ISVU, što studentima znatno olakšava unos. Knjižničari nakon toga pregledavaju zapise i u roku tri radna dana objavljuju radove na javnom sučelju repozitorija. U tom koraku sudjeluju svi predmetni knjižničari, ovisno o odsjeku na kojem je rad obranjen. Studenti su dobro prihvatili mogućnost samoarhiviranja diplomskih radova.

Unatoč svim preprekama koje su nas dočekale pri radu od kuće - nedostatak računala, slabija internetska veza, udaljenost od kolega, djeca koja imaju svoje potrebe i želje, shvatili smo da je to bila prava prilika za pokretanje novih usluga (Virtualna učionica), za požurivanje planova (samoarhiviranje u ODRAZ) ili širenje (FF Open Press). Mislimo da smo u tome uspjeli!

 

Iva Melinščak Zlodi
imelinsc@ffzg.hr

Dorja Mučnjak
dmucnjak@ffzg.hr

Željka Salopek
zsalopek@ffzg.hr

 

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-