Knjižnica – partner u obrazovanju: cjeloživotno učenje
Zagreb, 8. rujna 2009.

Zagrebačko knjižničarsko društvo obilježilo je godišnje okupljanje članstva organiziranjem međunarodnog stručnog skupa u suradnji s Goethe Institutom Kroatien i Ogrankom Hrvatskoga čitateljskog društva za grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Zahvaljujući činjenici da su članovi obaju društava uglavnom knjižničari, zanimanje je za ovaj stručni skup bilo veliko. Međunarodni stručni skup pod nazivom Knjižnica – partner u obrazovanju: cjeloživotno učenje održan je u povodu Međunarodnoga dana pismenosti, 8. rujna 2009., u Goethe-Instituta Kroatien. Stručni je skup započeo nakon pozdravnih riječi Bianke Reckenbeil, voditeljice knjižnice Goethe-Instituta Kroatien, i Loris Bučević-Sanvincenti, predsjednice Ogranka grada Zagreba i Zagrebačke županije, koja je dala kratki povijesni pregled djelovanja Hrvatskoga čitateljskog društva. Međunarodni dan pismenosti prilika je da promislimo o važnosti pismenosti u svim aspektima svakodnevnog života te da je promičemo nizom aktivnosti, bilo kroz projekte i radionice, uspostavljanjem suradnje s drugim institucijama i osobama koje dijele iste ciljeve, prisutnošću u medijima, razgovorom i prenošenjem ideja na osobe koje nas okružuju, ili jednostavno radom na sebi i svakodnevnim razvijanjem vlastite pismenosti.

Prvo je izlaganje imala Ingrid Bussmann, ravnateljica knjižnice Stuttgart iz Njemačke: Učenje svim čulima – uloga knjižnice u osobnom životopisu učenja – na primjeru gradske knjižnice Stuttgart. Govorila je o svojoj gradskoj knjižnici koja ima 17 podružnica, dva bibliobusa, središnjoj knjižnici s dječjim i glazbenim odjelima, grafotekom i više specijalnih knjižnica. Fond sačinjava oko 1,2 milijuna bibliotečnih jedinica, od toga 300 000 u središnjoj knjižnici. Ostvaruju 6,2 milijuna posudbi godišnje i više od 2 milijuna posjetitelja. Tako respektabilni podaci ukazuju na važnost štutgartske knjižnice i ne iznenađuje da su kod svojih građana prepoznati kao iznimno važna kulturna ustanova. To potvrđuje i gradska vlast koja isključivo financira knjižnicu i koja je prošle godine započela gradnju nove zgrade knjižnice koja bi trebala biti dovršena do 2011. s izgledom kristalne kocke s devet nadzemnih i dva podzemna kata. Vizija izgradnje je razvoj knjižnice kao mjesta za cjeloživotno učenje gdje svojim uslugama postaje suradnik i partner u učenju, gdje knjižnica preuzima aktivnu ulogu u procesu učenja, proširenja znanja i sposobnosti, gdje se osigurava poticajno okruženje za učenje svih vrsta pismenosti, naročito digitalne, pruža pomoć pri učenju, osigurava prostorije za raspravišta i dr.

Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, naslovila je svoje izlaganje Cjeloživotno učenje u njemačkim knjižnicama: dojmovi sa stručnog posjeta narodnim knjižnicama u jugozapadnoj Njemačkoj. Upoznala nas je s iskustvima svoga stručnog putovanja koji je ostvarila zahvaljujući financijskoj potpori Bibliothek & Information International, Komisiji za međunarodnu suradnju Njemačkoga knjižničarskog saveza i Programu cjeloživotnog učenja Grundtvig-Agencije za mobilnost i programe EU. Svrha njezinog stručnog posjeta bila je upoznavanje načina rada koje njemačke knjižnice koriste u suočavanju s izazovima suvremenog društva te prenošenje svojih iskustava struci u Hrvatsku. U izlaganju je dala pregled koncepata rada desetak njemačkih narodnih knjižnica, s fokusom na programe promicanja čitanja i pismenosti te cjeloživotnog učenja.

Aleksandra Horvat je u izlaganju Knjižničari kao predavači – trebaju li im nove kompetencije? govorila o preispitivanju obrazovne uloge i utvrđivanju mogućnosti koje imaju knjižničari da doista sudjeluju u obrazovnom procesu. Knjižnice će morati istražiti potrebe za učenjem u korisničkoj zajednici kojoj služe i uspostaviti čvršću suradnju s drugim obrazovnim ustanovama poput škola i sveučilišta. Autorica naglašava da postoji dobra suradnja narodnih knjižnica sa školama u Hrvatskoj, dok to nije slučaj sa sveučilištima. Govoreći o knjižničarevim kompetencijama u pedagoškim vještinama i znanjima, ustanovljuje da one nisu sastavni dio knjižničarskog školovanja. Stoga bi u programe stalnog stručnog usavršavanja knjižničara trebalo uvesti znanja potrebna izvođačima cjeloživotnog učenja.

U predstavljanju godišnjeg rada Ogranka Hrvatskoga čitateljskog društva za grad Zagreb i Zagrebačku županiju sudjelovalo je nekoliko izlagačica. Marija Ivanović, knjižničarka u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, govorila je o načinima poticanja čitanja u svojoj knjižnici s naglaskom na djelovanje i aktivnosti s odraslim korisnicima, te naglašavajući ulogu knjižničara kao posrednika između čitatelja i velike izdavačke produkcije ističući njegovo poslanje: spajanje (prave) knjige i (njezinog) čitatelja. Davorka Semenić-Premec, knjižničarka iz Knjižnice Savski Gaj, upoznala nas je s iskustvom rada s mladima u svojoj knjižnici, naglašavajući da knjižnice nisu samo posuđivaonice knjiga nego i mjesta okupljanja, druženja i kreativnih radionica: dramskih, literarnih i likovnih. Ana Sudarević, tajnica Hrvatskoga čitateljskog društva, govorila je o novostima iz sjedišta Hrvatskoga čitateljskog društva, o realiziranim projektima i najavi novih projekata. O svemu tome možete više saznati na mrežnim stranicama www.hcd.hr .

Ozren Pavlović Bolf, ravnatelj Grundtvig-Agencije za mobilnost i programe EU, izložio je program Cjeloživotno učenje u Hrvatskoj i mogućnost natječaja potičući knjižničare da se prijavljuju na njih.

Organizirana je izložba izdanja Hrvatskoga čitateljskog društva i različitih časopisa na temu čitanja i pismenosti. Podijeljeni su letci o aktivnosti i ciljevima HČD-a za senzibiliziranjem sudionika i poticanjem za pristupanje u članstvo Hrvatskoga čitateljskog društva.

L. Bučević-Sanvincenti
l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr