Središnja knjižnica KBC Sestre milosrdnice i rad od kuće

Središnja knjižnica Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu, Vinogradska c. 29 specijalna je medicinska knjižnica. Na druge dvije lokacije KBC Sestre milosrdnice djeluju njezini ogranci: Knjižnica u Draškovićevoj 19 (u Klinici za traumatologiju KBCSM) i Knjižnica u Ilica 197 (u Klinici za tumore KBCSM). Knjižnica pruža potporu stručnom, znanstveno-nastavnom i istraživačkom radu djelatnika KBC-a, ali i vanjskih korisnika (učenici, studenti, stažisti, specijalizanti i djelatnici srodnih institucija). Osim fizičkih usluga, kao što su korištenje građe u čitaonici, posudba građe i edukacija korisnika, u posljednjih nekoliko godina Knjižnica većinu svojih usluga pruža na daljinu. Usluge međuknjižnične posudbe, pretraživanja medicinskih baza podataka i traženja drugih informacija, bibliometrijske usluge i izdavanje potvrda o indeksiranosti i citiranosti, davanje različitih informacija, upute za uspješno pronalaženje literature te upute za citiranje literature većinom se izvode radom na računalu, uz prethodnu fizičku konzultaciju s korisnicima. Ponekad se ta konzultacija odvija i telefonski ili elektroničkom poštom, ako korisnik nije u mogućnosti doći u Knjižnicu.

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 te zbog posljedica potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. zapravo i nije bila potrebna značajnija prilagodba u pružanju usluga. Svu komunikaciju s korisnicima preusmjerili smo na telefon i elektroničku poštu te tako uspješno pružali sve usluge osim usluge korištenja građe u čitaonici, posudbe građe i edukacije korisnika. No, i tome smo uspješno doskočili tako da smo edukaciju korisnika preusmjerili na konzultacije telefonom ili putem elektroničke pošte. U novonastaloj situaciji, korisnici su imali na raspolaganju veliki broj izvora e-građe budući da Knjižnica već nekoliko godina iz vlastitih sredstava pribavlja elektroničku građu , . Knjižnica se koristi i e-izvorima, koji se nabavljaju za akademsku i znanstvenu zajednicu u RH jer je KBC Sestre milosrdnice znanstvena ustanova i znanstveno-nastavna baza nekoliko medicinskih i srodnih fakulteta u RH.

U razdoblju rada od kuće zaprimili smo preko 140 zahtjeva za člancima, od toga 95% zahtjeva od naših djelatnika, a 5% od vanjskih korisnika. Uspješno je riješeno 98% zahtjeva, a u realizaciji nam je uvelike pomogla međuknjižnična suradnja s knjižnicama u Hrvatskoj i inozemstvu. U nekoliko navrata smo zahtjev riješili skeniranjem u prostoru Knjižnice. Na web-stranici Knjižnice objavljeni su Katalozi tiskane periodike, koju su knjižnice na sve tri lokacije KBC-a primale u ranijim razdobljima, pa su i ti podatci bili značajni u rješavanju zahtjeva. Bilo je nekoliko upita za tematskim pretraživanjima literature, zatim bibliometrijskih upita o radovima ili pojedinim časopisima, kao i četiri zahtjeva za izradu potvrda o indeksiranosti i citiranosti radova. Dva su upita bila vezana uz edukaciju korisnika u korištenju Google Scholar i CROSBI profila te za citiranje literature. Knjižničnu mrežnu stranicu redovito smo ažurirali najnovijim obavijestima vezanima za rad, redovito smo pregledavali i medicinske baze podataka te izdvajali informacije i poveznice relevantne za aktualnu pandemiju COVID-19, što se pokazalo izuzetno korisnim za rad djelatnika naše ustanove, ali i ostalih medicinskih ustanova.

U sklopu naše Knjižnice nalazi se uredništvo časopisa Acta clinica Croatica. S obzirom na to da je proces uređivanja časopisa u potpunosti digitaliziran, rad od kuće nije zahtijevao posebne prilagodbe te je bio organiziran putem elektroničke pošte, online sustava za zaprimanje radova i telefonski. U tom razdoblju zaprimljeno je dvjestotinjak upita elektroničkom poštom (recenzije, korekcije recenziranih radova, upita o statusu rada i slično), dvadesetak telefonskih poziva i tridesetak novih radova zaprimljenih preko online sustava. Tijekom rada od kuće odvijala se priprema aktualnog broja časopisa za tiskanje, komunikacija s lektoricom i tiskarom obavljena je telefonski i putem elektroničke pošte pa nije bilo poteškoća ni kašnjenja. U tom su razdoblju knjižničari sudjelovali u radu uredništva uređivanjem ključnih riječi prema MeSH tezaurusu te slanjem objavljenog sadržaja u relevantne indeksne i citatne baze te portale.

Budući da živimo u vremenu mobilnosti i sve veće digitalizacije, poželjno je da knjižničari ne budu isključivo vezani uz svoje fizičko radno mjesto. Sve usluge koje knjižnice mogu pružati na daljinu mogu se izvoditi s bilo kojeg mjesta, uz preduvjet da postoji neometani pristup internetskoj vezi. Budući da u biomedicini informacijski izvori zastarijevaju vrlo brzo, poželjan je pristup u što više online baza podataka. Postoji mnogo načina na koje se podatci potrebni za rad knjižničara mogu spremati tako da budu dostupni uvijek i svugdje, a neki od njih su pohranjivanje u oblak ili vanjsku memoriju. Poučene trenutnom situacijom, knjižnice bi trebale razmišljati o optimizaciji rada kako bi bile spremne suočiti se s izvanrednim situacijama, koje se, nadajmo se, neće tako skoro ponoviti.

Antonija Brodarec
antonija.brodarec@kbcsm.hr

Gordana Ramljak, voditeljica Središnje knjižnice
gordana.ramljak@kbcsm.hr