Stručni skup Knjižnice i organizacijska kultura za inovacije

Stručni skup Knjižnice i organizacijska kultura za inovacije u organizaciji Gradske knjižnice Marka Marulića Split i uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH održan je 16. prosinca 2019. u multimedijalnoj dvorani Središnje knjižnice.

Skup su definirali, organizirali i moderirali članovi Programsko-organizacijskog odbora: Katarina Krolo Žužul (predsjednica), Milena Bašić, Ana Mršić Marasović, Nikolina Kusić, Maja Stazić, Maruška Nardelli. Skupu je prisustvovalo oko 60 sudionika.

S obzirom na sve brži razvoj informacijskog okruženja, knjižnice, osobito narodne, moraju ići ukorak s vremenom i pratiti tehnološke, društvene i kulturološke promjene koje se zbivaju u društvu. Virtualna stvarnost, robotika, umjetna inteligencija, digitalna znanja, 3D printanje više nisu nove teme u svakodnevnom radu knjižničara. Knjižnice tragaju i za odgovorima na probleme urbanizacije, digitalizacije, ekologije, potiču građanski angažman.
Navedeno uključuje potrebu mijenjanja određenih knjižničarskih vrijednosti, uvjerenja i načela, odnosno potrebe za analizom i promjenom postojeće organizacijske kulture. Knjižnice nisu uvijek svjesne svoje organizacijske kulture te zakonitosti kojima se vode, što je neophodno kako bi se u novim uvjetima informacijskog okruženja mogle odgovarajući ponašati i planirati poslovanje.
Jedna od mogućnosti koje se otvaraju knjižnicama za rješavanje problema i poticanja inovacija jest i metoda design thinking. Mogućnosti tog koncepta u hrvatskom su knjižničarstvu još relativno nepoznate, a knjižnicama mogu poslužiti kao jedan od strateških alata za rješavanje otvorenih pitanja.
Ciljevi su skupa: približiti koncept organizacijske kulture knjižničarskoj zajednici i pridonijeti razumijevanju temeljnih načela potrebnih za donošenje promišljenih i utemeljenih odluka u rukovođenju knjižnicom, pružiti pregled inovativnih principa, dizajn procesa i alata koji se mogu koristiti u knjižničarstvu, prikazati načine na koje knjižnice mogu pridonijeti poboljšanju ili stvaranju mreže društvenih odnosa u zajednici, iznijeti primjere inovativnih programa i projekata knjižnica koji su nastali kao rezultat promišljanja unaprjeđenja kvalitete života u zajednici, te predstaviti design thinking kao još relativno nepoznatu metodu u hrvatskom knjižničarstvu.

Program je bio sastavljen od pozvanih i prijavljenih izlaganja te razmjene dobre prakse, ideja i razmišljanja.
Jedanaest predavača predstavilo je svoja iskustva i znanja iz područja organizacijske kulture, upravljanja knjižnicama, strateškog planiranja i design thinkinga.
Nakon uvodnih pozdravnih riječi ravnateljice GKMM-a Grozdane Ribičić te predstavnica Programsko-organizacijskog odbora slijedila su izlaganja.
Ljiljana Poljak (Sveučilišna knjižnica u Splitu) prikazala je rezultate provedenih istraživanja o vrstama organizacijskih kultura koje prevladavaju u određenim tipovima knjižnica, kao i one koje se smatraju poželjnim. Organizacijska kultura izravno se veže uz uspješnost poslovanja i mogućnost prilagodbe promjenama i vanjskim utjecajima.
Dr. Hannelore Vogt (ravnateljica Gradske knjižnice, Köln) sudionicima se obratila video-izlaganjem te prikazala primjere najbolje prakse i metode vlastita rada u Kölnu koje dovode do inovacija i organizacijske učinkovitosti.
Niko Cvjetković (ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka) u inspirativnom je izlaganju predstavio proces razvoja usluga i programa Gradske knjižnice Rijeka kao rezultata provođenja strategije čime ona od formalno donesenog dokumenta postaje okosnica rada.
Miroslav Katić (Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac) i Petar Lukačić (Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica) naglasili su kako su i uspjeh i neuspjeh sastavni dijelovi svakodnevnog rada knjižničara te ih je potrebno vrednovati, o tome razgovarati i integrirati u organizacijsku kulturu radnog mjesta.
Dr. sc. Drahomira Cupar (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru) i Antonela Bokan predstavile su rezultate zanimljivog i vrijednog istraživanja koje se bavilo problematikom promocije i promicanja čitanja u hrvatskim narodnim knjižnicama. Mnogi programi provedeni u knjižnicama prolaze nezapaženo u široj javnosti jer se ne promoviraju dovoljno. Rezultati ukazuju i na nužnost edukacije i podizanja svijesti o važnosti različitih načina promocije čitanja kako bi poticanje i promicanje bilo vidljivije u javnosti.
Miroslav Kosović iz tvrtke Apsolon predstavio je osnove design thinking metode za razvoj inovacija. Ključne su joj odrednice potpuna orijentiranost na korisnika, intinuitivnost i zdravorazumski pristup.
U video-izlaganju Sidsel Bech Petersen (Narodne knjižnice Aarhus, Danska) objasnila je način na koji je design thinking iskorišten za promjenu načina razmišljanja u mreži knjižnica u Aarhusu i kako je poslužio kao zajednički okvir za inovacije. Empatija je ključna riječ kada govorimo o navedenoj metodi te su želje, potrebe, stavovi, navike i način života krajnjih korisnika polazište u traženju rješenja za zadovoljavanje njihovih potreba. Knjižnica u Aarhusu, zajedno s tvrtkom IDEO i knjižnicom iz Chicaga, izradila je priručnik za knjižničare pod nazivom Design thinking for libraries. Priručnik je dostupan online na adresi http://designthinkingforlibraries.com.
Dragana Koljenik (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu) predstavila je projekte Smart Library NSK i Digitalni laboratorij NSK koji su se u svim svojim fazama oslanjali na metodu design thinkinga.
Za kraj, Iva Grković (Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci) predstavila je zanimljiv projekt Virtualna stvarnost u bibliobusu kojim osnovnoškolci kroz igru, na zanimljiv i inovativan način uče o svojoj županiji

Zaključit ćemo da izazov dizajniranja novih usluga i programa u knjižnicama predstavlja izazov dizajniranja same organizacije. Izazovi se ne svladavaju samo povećanim pritokom financijskih sredstava nego i promjenom upravljačkih metoda, odnosno promjenom organizacijske kulture. Još važnije je da se u uvjetima okruženja koje se ubrzano mijenja knjižnice ne odreknu onoga što je uvijek sačinjavalo srž njihove djelatnosti (izgradnja fondova, očuvanje kulturnog nasljeđa, obrazovna ustanova i mjesto susreta).
Inovacije su rezultat timskog rada i kreativne kombinacije različitih znanja i perspektiva te su usko vezane za učenje, promjene, rizik, a zahtijevaju i početna ulaganja koja se vraćaju tek u dugom roku.

Vjerujemo da zaključci i ishodi ovog stručnog skupa mogu motivirati ravnatelje i voditelje knjižnica za izazove upravljanja u knjižnicama, a knjižničarske djelatnike (bez obzira na tip knjižnice iz koje dolaze) potaknuti da svoje spoznaje pretvore u usluge i programe koje će unaprijediti život zajednice.

Katarina Krolo Žužul 

kkrolo@gkmm.hr