Zatvorske knjižnice kao partneri u rehabilitaciji i obrazovno-kulturnom životu zatvorenika

16. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama "Zatvorske knjižnice kao partneri u rehabilitaciji i obrazovno-kulturnom životu zatvorenika" održao se 27. 9. 2019. u Zagrebu u suorganizaciji Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knjižničarskog društva, Knjižnica grada Zagreba - Gradska knjižnica i Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek. U organizaciji skupa sudjelovale su studentice 2. godine preddiplomskog studija informatologije Lucija Pintek i Ena Maurus (volontiranje i pomoć pri organizaciji skupa) i prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković (pozvano izlaganje, članica Programskog odbora). Na skupu je prisustvovalo oko 70 sudionika, uglavnom iz Republike Hrvatske.

Skup je bio podijeljen u tri dijela: sesija sa sedam pozvanih predavanja, panel rasprava te sesija s prijavljenim izlaganjima. Među pozvanim su predavačima bili i ugledni domaći i inozemni stručnjaci koji su sudionike upoznali s dobrim domaćim projektima i rezultatima najnovijih istraživanja o stanju knjižničnih zbirki u hrvatskim kaznenim tijelima, ali i s dobrim inozemnim praksama (Njemačka, Norveška). U sesiji s prijavljenim izlaganjima bili su predstavljeni brojni uspješni domaći projekti i programi pružanja knjižničnih i kulturnih sadržaja osobama lišenim slobode. Na panel raspravi sudionici (pozvani predavači) raspravljali su o izazovima s kojima se susreću hrvatske zatvorske i narodne knjižnice i mogućim modelima pružanja knjižničnih usluga u zatvorima, kaznionicama i odgojnim zavodima. Na skupu je predstavljena UNESCO-va publikacija Books Beyond Bars koja donosi najnovije spoznaje i primjere dobre prakse iz zatvorskih knjižnica širom svijeta koji dokazuju kako čitanje i korištenje zatvorske knjižnice mogu biti transformacijsko i snažno iskustvo s trajnim učinkom.

Kratki video zapis o skupu dostupan je na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=w-XfwOtl_HM&t=96s

Na kraju skupa priređeni su iscrpni i sveobuhvatni zaključci:
1. Osobe koje se nalaze u kaznenim tijelima skupina su ljudi s posebnim statusom kojima treba biti u što je moguće većoj mjeri osigurano pravo na pristup informacijama kao temeljno ljudsko pravo određeno nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim propisima, a uključuje pravo na pismenost i čitanje kao univerzalno pravo svih ljudi na pristup kulturnim i obrazovnim sadržajima.
2. U većini se hrvatskih kaznenih tijela trebaju osigurati uvjeti za pružanje što kvalitetnijih knjižničnih usluga osobama lišenim slobode koje će biti prilagođene specifičnim uvjetima kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda. Praksa drugih zemalja je da se u kaznenim tijelima osnivaju knjižnice kao samostalne organizacijske jedinice kako bi se zadovoljile informacijske, obrazovne, kulturne i zabavne potrebe te kako bi se pridonijelo socijalnoj rehabilitaciji zatvorenika. U hrvatskim kaznenim tijelima s obzirom na uvjete u pojedinim lokalnim sredinama mogući su modeli pružanja knjižničnih usluga u vidu pokretnih knjižnica, knjižnične stanice ili stacionara te ustrojavanje knjižnice kao samostalne organizacijske jedinice u kaznenim tijelima u kojima je moguće osigurati adekvatne uvjete.
3. U skladu s preporukama IFLA-e, UNESCO-a i Vijeća Europe, potrebno je poticati aktivnu komunikaciju i suradnju zatvorskog sustava i narodnih knjižnica u svrhu pružanja kvalitetnijih knjižničnih usluga i organizacije knjižnica u kaznenim tijelima (gdje je to moguće). Predlaže se da se odnos između narodnih knjižnica i zatvorskih knjižnica kao „prirodnih partnera“ formalizira sklapanjem ugovora o suradnji na lokalnoj razini.
4. Sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019), zatvorske knjižnice pripadaju podsustavu specijalnih knjižnica jer je knjižnični fond namijenjen uskom krugu korisnika (osobe lišene slobode), bez obzira na to što im sadržaj fonda treba biti sličan onome u narodnim knjižnicama. Sukladno tome predlaže se da se na nacionalnoj razini evidentiraju postojeće knjižnične zbirke u kaznenim tijelima.
5. Kaznena tijela u kojima u bilo kojem obliku djeluju zatvorske knjižnice potiču se na suradnju s lokalnim narodnim knjižnicama u svrhu organiziranja aktivnosti kojima se može pridonijeti informiranju, obrazovanju, kvalitetnom provođenju slobodnog vremena i rehabilitaciji, kao i zadovoljavanju drugih potreba osoba lišenih slobode (npr. formiranje zbirki s pravnom literaturom).
6. Postoji potreba za boljom i stalnom edukacijom knjižničara i službenika kaznenih tijela o radu s osobama lišenim slobode kao specifičnoj korisničkoj skupini.
7. Iako pojedine narodne knjižnice ostvaruju dobru suradnju s probacijskom službom, čiji je cilj reintegracija i resocijalizacija počinitelja kaznenih djela, potrebno je intenzivnije promicati korištenje alternativnih sankcija i značajnije uključivanje knjižnica u sustav probacijske službe uz obvezu stjecanja novih kompetencija i usavršavanja svih dionika u Sektoru za probaciju.
8. Prostor za unaprjeđenje suradnje narodnih knjižnica kao partnera u suradnji sa zatvorskim knjižnicama, odnosno kaznenim tijelima jesu i programi za cjeloživotno učenje i usavršavanje osoba lišenih slobode budući da je prema statistikama njihova dobna struktura u RH u prosjeku 28-39 godina (95% muškaraca i 5% žena).
9. Iako postoje sporadični primjeri dobre prakse koji upućuju na kvalitetnu suradnju kaznenih tijela i knjižnica s udrugama civilnog društva (npr. aktualan program Hrvatskog čitateljskog društva za zatvorenike i djecu u kojem roditelji zatvorenici čitaju svojoj djeci) neophodna je programska suradnja knjižnica, kaznenih tijela i udruga civilnog društva.
10. Budući da se u hrvatskim kaznenim tijelima nalazi sve više stranaca koji često ne poznaju hrvatski ni svjetske jezike, potrebno je potaknuti narodne knjižnice da u skladu sa svojim mogućnostima nadopune knjižnični fond lokalnih kaznenih tijela građom za učenje hrvatskoga jezika te građom na jezicima kojima se osobe lišene slobode služe.
11. Budući da su dosadašnja istraživanja pokazala da se u kaznenim tijelima nalazi i relativno veliki broj osoba koje imaju teškoće čitanja i disleksiju, u knjižnične je zbirke u kaznenim tijelima potrebno uvrstiti građu namijenjenu osobama s teškoćama čitanja i disleksijom te sustavno pratiti populaciju u kaznenim tijelima radi utvrđivanja postojanja različitih teškoća čitanja i disleksije.
12. Primjeri dobre prakse, koji su predstavljeni na Okruglom stolu, pokazuju da pojedine narodne knjižnice uspješno sudjeluju kao partneri u socijalnoj rehabilitaciji i obrazovno-kulturno-rekreativnom životu osoba lišenih slobode.

Kao svojevrstan nastavak skupa, 28. rujna 2019. za Gerharda Peschersa, njemačkog predavača iz knjižnice Kaznenog zatvora u Münsteru, organiziran je posjet Zatvoru u Bjelovaru, uz stručno vodstvo zatvorskog upravitelja Drage Ivančića i knjižničarske savjetnice u NSK Dunje Marije Gabriel. Zatvor u Bjelovaru ima iskustvo u provedbi čitateljskog programa za zatvorenike i njihovu djecu u suradnji s Hrvatskim čitateljskim društvom, a njeguje i suradnju s bjelovarskim bibliobusom koji u zatvorskom dvorištu pruža usluge zatvorenicima i djelatnicima Zatvora.

Sanjica Faletar Tanacković
Dunja Marija Gabriel