Posljedice potresa u knjižnicama u Zagrebu i susjednim županijama

Knjižnice su od početka ožujka 2020. suočene sa specifičnim uvjetima rada zbog bolesti COVID-19, a u jeku pandemije Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. pogodio je snažan potres, koji smatra se najjačim potresom u posljednjih 140 godina. Posljedica je potresa i oštećenje velikog broj zgrada u čijim su prostorima smještene različite vrste knjižnica.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) obavlja zadaće središnje matične knjižnice za sve vrste knjižnica u Republici Hrvatskoj i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Savjetnice za sve vrsta knjižnica u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo NSK u suradnji s Odjelom Zaštita i pohrana dogovorile su proceduru rada i počele sustavno prikupljati podatke kako bi se dobila informacija o trenutnom stanju i razmjerima šteta. NSK je uputila svim knjižnicama poziv za pomoć i procjenu štete uzrokovane potresom koji je objavljen na Portalu matične djelatnosti NSK 27. ožujka 2020. Na temelju dosadašnjih spoznaja, za većinu knjižnica poznato je stanje uporabljivosti knjižničnih zgrada te oštećenja u knjižnom prostoru, na knjižničnoj građi i opremi. Temeljem informacija dobivenih od knjižničara i voditelja knjižnica odmah nakon poziva NSK, kao i na temelju službenih izvješća pojedinih institucija, ministarstava i gradskih ureda te medijskih izvješća, sastavljene su tablice oštećenih zgrada i prostora svih vrsta knjižnica.

U zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu tijekom potresa došlo je do oštećenja fasade, zidova, rasvjetnih tijela i spuštenog stropa, a u čitaonicama i spremištu dio građe pao je s polica te je manji dio pritom i oštećen.

Na poziv NSK za prijavu štete uzrokovane potresom odazvale su se narodne knjižnice u Gradu Zagrebu i okolnim županijama. Materijalnu štetu pretrpio je dio knjižnica u mreži Knjižnica grada Zagreba te Knjižnica Pučkog otvorenog učilišta Donja Stubica, a u tim gradovima proglašena je prirodna nepogoda uzrokovana potresom.

U mreži Knjižnica grada Zagreba od 20 knjižnica koje su bile prijavljene za pregled statičara dvije su knjižnice dobile žutu oznaku kao privremeno neupotrebljive (Knjižnica Medveščak - Odjel za djecu i Odjel za mladež te Knjižnica Marije Jurić Zagorke). Preostalih 18 knjižnica (s ograncima) dobile su zelenu oznaku te se mogu koristiti i nastaviti s radom unatoč oštećenjima koje treba sanirati (uklanjanje dimnjaka, zamjena plinskih trošila, saniranje krovišta, pukotine na zidovima, stropovima, stubištu i fasadi, otpala žbuka i boja, razbijeni prozori i rasvjetna tijela, oštećene pločice, razbacana i oštećena računala i police s knjigama, manja oštećenja građe).
U Knjižnici Pučkog otvorenog učilišta Donja Stubica u tijeku je procjena oštećenja zgrade i prostora knjižnice. Prema trenutnim podatcima, zgrada je znatno oštećena i opasna za boravak zbog narušene statike zgrade i trebat će detaljna obnova unutrašnjeg prostora, dok knjižna građa nema većih oštećenja već je razbacana i puna žbuke i prašine.

Na području Grada Zagreba djeluje sveukupno 227 škola i učeničkih domova, u Zagrebačkoj županiji 68, a na području Krapinsko-zagorske županije 41 školska ustanova. Prema dosad prikupljenim podacima o štetama na odgojno-obrazovnim objektima Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba, četiri škole u Zagrebu imaju crvenu oznaku ̶ neuporabljivo (OŠ Petra Zrinskog, OŠ Vugrovec Kašina, Gornjogradska gimnazija i Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje), 16 ima oznaku žuto (privremeno neuporabljivo), a 110 oznaku zeleno (ima oštećenja, ali može se koristiti). Za sada nije poznato stanje prostora svih školskih knjižnica jer u pojedine prostore postoji zabrana ulaska. Na temelju do sada pristiglih izvješća, može se zaključiti da je knjižnični prostor u pojedinim školama neuporabljiv ili djelomično neuporabljiv zbog pukotina na zidovima i stropovima, otpale žbuke i boje, razbijenih prozora i rasvjetnih tijela te manjih oštećenja na knjižničnom namještaju i opremi, dok knjižnična građa nije oštećena. Iako je teža oštećenja pretrpjelo nekoliko područnih škola Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, oštećenja u školskim knjižnicama nije bilo.

Na prostoru Grada Zagreba djeluje Sveučilište u Zagrebu sa svojih 28 fakulteta, 3 akademije i Studentskim centrom s ukupno trideset sedam visokoškolskih knjižnica, zatim knjižnica Zdravstvenog veleučilišta te knjižnice privatnih visokih učilišta.
Na poziv sveučilišne matične službe u NSK za prijavu štete uzrokovane potresom, dojavljena su značajnija oštećenja u prostorima knjižnica visokih učilišta u samom središtu Zagreba. Unatoč oštećenjima opreme knjižnica sama građa nije znatnije oštećena. Najteže su stradale zgrade Sveučilišta u Zagrebu: Pravnog fakulteta, Rektorata i Medicinskog fakulteta. Glavna zgrada Pravnog fakulteta s Rektoratom zbog potresa je pomaknuta 10 centimetara te je kategorizirana kao neuporabljiva (crvena oznaka), a tu je smješten središnji dio Knjižnice Pravnog fakulteta. Privremeno neuporabljiva (žuta oznaka) je i susjedna zgrada Pravnog fakulteta gdje je knjižnični odjel periodike s čitaonicom te zgrada Studijskog centra socijalnog rada s područnom knjižnicom. U potresu je teško stradala i zgrada Medicinskog fakulteta na Šalati (crvena oznaka), uključujući i prostore Središnje medicinske knjižnice. Zgrade sedam visokih učilišta i njihovih knjižnica označene su kao privremeno neuporabljive (žuta oznaka). Zgrade još dva fakulteta su označene žutom oznakom, no srećom prostori njihovih knjižnica nisu pretrpjela znatna oštećenja.

Potresom je oštećen najveći broj specijalnih knjižnica - knjižnice instituta, zavoda i arhiva, muzejske i bolničke knjižnice, knjižnice vjerskih zajednica i nacionalnih manjina i dr., kojih je na području Grada Zagreba približno 60. O štetama na knjižničnim zgradama i prostorima, građi i opremi, na poziv NSK izvijestile su gotovo sve knjižnice, a riječ je o različitim stupnjevima oštećenja zgrada, prostora knjižnica, knjižnične građe i opreme. Približno u trećini specijalnih knjižnica potres nije uzrokovao veće štete i knjižnice su ponovno nastavile s radom. Među muzejskim knjižnicama najviše su oštećene knjižnice Hrvatskoga školskog muzeja, Hrvatskoga povijesnog muzeja i Hrvatskoga športskog muzeja, koje su proglašene neuporabljivima. Privremeno neuporabljivima proglašeno je približno deset muzeja te Muzejsko dokumentacijski centar. Neuporabljivom je proglašena zgrada i Knjižnica Instituta za staroslavenski jezik u palači Škrlec-Balbi, koja je od NSK zatražila pomoć u vidu privremene pohrane dijela fonda ̶ stare i rijetke građe koju je neophodno preseliti u drugi prostor. Znatno su oštećene Knjižnica Odsjeka za povijesne znanosti i Knjižnica Jadranskog zavoda u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovu trgu, Knjižnica Državnoga hidrometeorološkog zavoda i Instituta za razvoj i međunarodne odnose, koje se trebaju preseliti u drugi prostor, te zgrada Hrvatskoga glazbenog zavoda.

Određeni broj knjižnica instituta, zavoda, galerija i bolnica smješten je u zgradama koje su oštećene potresom, ali sam prostor knjižnice i knjižnična građa nemaju veća oštećenja. Knjižnica Franjevačkoga samostana na Kaptolu zbog velikih je oštećenja preseljena iz samostana, dok su Knjižnica i arhiv židovske vjerske zajednice „Bet Israel“ i Centralna biblioteka Srba u Republici Hrvatskoj privremeno neuporabljive. Zbog oštećenja na zgradama u kojima su smještene specijalne knjižnice i zbog kojih su one proglašene neuporabljivima ili privremeno neuporabljivima, neke će knjižnice privremeno morati obustaviti svoje poslovanje ili ga obavljati u smanjenome opsegu, a nekim knjižnicama zbog nastalih šteta prijeti obustava rada.

Obnova u Gradu Zagrebu i županijama pogođenim potresom odvijat će se postupno i dugo, prema unaprijed utvrđenim prioritetima, od stambenih objekata i zdravstvenih ustanova do obrazovnih i kulturnih ustanova.

Frida Bišćan
Dunja Marija Gabriel
Aleksandra Pikić
Breza Šalamon Cindori