Književni petak: jučer, danas – sutra?

U šezdeset i petoj godini održavanja Književni petak, najdugovječniju tribinu grada Zagreba, a time i jedan od najstarijih književno-kulturnih zagrebačkih programa koji se odvija u organizaciji Knjižnica grada Zagreba, poput niza drugih kulturnih događanja, zadesio je iznenadni prekid održavanja zbog epidemije koronavirusa.

Tribina po svojem opisu podrazumijeva javno mjesto (i u prenesenom značenju), mjesto odakle se netko obraća javnosti, odnosno javnu raspravu o nekom pitanju na kojoj sudjeluje više govornika. Osnovna ideja pokretača tribine Književni petak bila je poticanje čitanja i korištenja knjižničnih usluga susretima uživo i razgovorom književnika s publikom. Tako je to od prve tribine s Vladanom Desnicom, održane 4. studenog 1955. u tadašnjoj Radničkoj biblioteci, danas Knjižnici Božidara Adžije. Kako je popularnost tribine ubrzano rasla, u sljedećim je godinama odaziv publike varirao od nekoliko stotina do čak više tisuća, te se kontakt publike sa značajnim akterima književnog i kulturnog zemljovida Hrvatske, cijele regije, pa i Europe pokazao dobitnim. Kako i ne bi, kad gotovo da nema književnika koji je nešto značio na ovim prostorima a da nije bio gost Književnog petka, dok su od europskih sudionika pred publikom govorili: Jean-Paul Sartre, Hans Magnus Enzesberger, Gunter Grass, Ismail Kadare, Jiri Menzel, Claudio Magris, Fulvio Tomizza, Alain Finkielkraut, Aleš Debeljak...

Za kvalitetu programa oduvijek su bili zaslužni i urednici, knjižničari te niz vanjskih suradnika: prvi je bio Marino Zurl, novinar i književnik, u novije vrijeme Vlaho Bogišić, Julijana Matanović, Nenad Rizvanović, Boris Perić, Tonči Valentić, Ivana Bodrožić i drugi. No, neovisno o urednicima – voditeljima programa, tribinu je uvijek organizacijski usmjeravalo i zasebno, knjižničarsko uredništvo, s ciljem evaluacije učinaka tribine, unapređenja programa i promocije. Danas se ono sastoji od šest članova: voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić, zatim Ivana Radenović, Helena Predojević, Janja Maras i Ivana Fištrek, ujedno voditeljica projekta, te Siniša Nikolić iz Knjižnice Božidara Adžije.

Ispočetka se o tribini često pisalo u tiskanim medijima, a s tehnološkim razvojem prevladali su elektronički mediji. Društvene mreže, internet servisi i aplikacije danas su dominantna sredstva promocije i prezentacije sadržaja tribine javnosti.

Arhiva materijala Književnog petka izuzetno je bogata. Sadržaj tribina za budućnost se pohranjivao na različite načine: od stenogramskih zapisnika do snimanja na magnetofonske vrpce i audiokasete, a danas je dostupan u zbirci Glasovi Književnog petka (voditelj Ivan Jelić), nastaloj digitalizacijom sačuvanih glasovnih zapisa tribina iz razdoblja 1957-1976. Suvremeni su ekvivalent audiovizualne snimke tribina, koje su od 2013. u cijelosti dostupne javnosti putem YouTube kanala Knjižnica grada Zagreba. Broj pregleda nekih snimki Književnog petka gotovo je nezamisliv za današnje književne tribine (Osmi povjerenik – od Zagreba do Trećića pregledana je blizu 12 000 puta!). Time se povećava brojnost publike, koja sada podrazumijeva i gledatelje na internetu, ali i produžuje život tribina Književnog petka.

Promocija Književnog petka, koju planira i provodi Uredništvo, danas se upotpunjuje internet marketingom na društvenim mrežama na kojima je Književni petak prisutan – Facebooku i Instagramu. Književni petak prisutan je na Facebooku od 2017. godine. Promocija se odvija u ciklusima najava pojedinih tribina, predstavljaju se urednici/voditelji i sudionici te tema razgovora. Osim toga, objavljuju se i ostale obavijesti vezane uz Književni petak, aktualnosti iz književnosti i kulture uopće. Nakon održane tribine, objavljuje se album fotografija i snimka, čime se zaključuje ciklus posvećen toj tribini. Na početku 2020. godine otvoren je i Instagram profil Književnog petka, kako bi se otvorilo još jedno virtualno mjesto za privlačenje publike i komunikaciju. Tako uz e-poštu, Facebook, Instagram i YouTube glavni su kanali za komunikaciju s publikom i internetske promotivne aktivnosti Književnog petka.

Program Književnog petka za 2020. godinu sastavljen je u suradnji s četvero urednika i voditelja: pjesnikinjom i novinarkom Sanjom Baković, urednikom portala Kulturpunkt.hr i glazbenikom Lujom Parežaninom, piscem i urednikom Romanom Simićem te filozofom Goranom Sunajkom. Planirano je ukupno dvanaest tribina. No, prije određivanja oštrih izolacijskih mjera i zatvaranja knjižnica uspjele su se održati svega dvije tribine.

Tako je i Književni petak svoju aktivnost preselio u online okruženje. Donedavni promocijski kanali postali su jedina mogućnost doticaja s publikom. S obzirom na bogatu povijest i arhivu Književnog petka, materijala iz povijesti, fotografija, zapisa sudionika te snimaka tribina na YouTube kanalu nije nedostajalo, pa su ti sadržaji isprva objavljivani na društvenim mrežama. No, nedostajalo je veće interakcije s publikom. Približavanjem nacionalne manifestacije Noć knjige 23. travnja, također u online izdanju, Uredništvo je odlučilo napraviti iskorak i, uz pomoć Google alata Obrasci, sastaviti online književni kviz Citati i literati. Kviz se temeljio na navođenju citata iz određenog književnog djela, a sudionici su među ponuđenim odgovorima trebali odabrati autora ili naslov djela. Kviz je sadržavao 17 pitanja, od kojih je svako nosilo 10 bodova, ukupno 170. U njemu je sudjelovalo čak 114 sudionika, od kojih 96 na samu Noć knjige.

Paralelno s pripremanjem kviza iz vlastitih domova, a s obzirom na to da je u jeku epidemije 22. ožujka Zagreb pogodio razoran potres, Uredništvo najstarije zagrebačke tribine osjetilo je potrebu učiniti još jedan iskorak. Tako je 21. travnja objavljen natječaj Zagrebu – riječju i slikom, kojim se pozivaju svi zainteresirani da kreativno odgovore na spomenute nedaće i pošalju do tri uratka (pjesme, kratke priče, fotografije ili kratka videa) inspirirana Zagrebom, u povodu Dana grada Zagreba 31. svibnja. O pobjedniku će odlučivati peteročlani žiri, u čijem je sastavu i dvoje ovogodišnjih urednika – Sanja Baković i Lujo Parežanin.

Natječaj je u trenutku pisanja ovog teksta još uvijek u tijeku, ali rezultati aktivnosti na društvenim mrežama Književnog petka, gdje se odvija(la) promocija kviza i natječaja, već su vidljivi. Književni petak prikupio je nove pratitelje i povećao vidljivost. Izlaženjem iz okvira uobičajenog djelovanja, spletom neželjenih okolnosti, naziru se dva potencijalno nova smjera razvoja Književnog petka kojima se dopire ne samo do novih slojeva lokalne već i šire zajednice.

Ivana Fištrek, voditeljica projekta Književni petak, urednica Facebooka Književnog petka (KGZ– Gradska knjižnica)
ivana.fistrek@kgz.hr

Siniša Nikolić, član Uredništva Književnog petka (KGZ - Knjižnica Božidara Adžije)
sinisa.nikolic@kgz.hr

Helena Predojević, članica Uredništva Književnog petka, urednica Instagrama Književnog petka (KGZ– Gradska knjižnica)
helena.predojevic@kgz.hr