Zaprešićke knjižničarke u posjeti baroknom dragulju Štajerske
Knjižnica Stift Admont

Djelatnice zaprešićke knjižnice Ante Kovačića vole se međusobno družiti i u slobodno vrijeme, pa  nekoliko puta godišnje otputuju u posjet nekoj od europskih destinacija.

Prošle godine  posjetile su jednu od najljepših benediktinskih opatija u Austriji - Stift Admont. Taj benediktinski samostan nalazi se u gradu Admont u Austriji. Samostan je izgrađen 1074. godine, ali biblioteka je samostanu pridodana tek 1776. godine. Značaj samostana prepoznat je diljem Austrije i Europe te je za svoj rad i jedinstveni spoj suvremene umjetnosti na visokoj razini i stare kulturne imovine benediktinska riznica Stift Admont nagrađena „Austrijskom nagradom muzeja 2005. godine”. Veličina cijelog kompleksa iznosi oko 12 hektara. Na čelu samostana je poglavar, kojega u odsutnosti zamjenjuje prior, dok je svaki od redovnika zadužen za određeni posao u samostanu. Tako neki podučavaju na sveučilištu u Grazu, neki se bave ekonomijom samog samostana, a uključeni su i u razne projekte s azilantima koje poučavaju njemački jezik kako bi se lakše asimilirali u zajednicu.

Prvi redovnik koji je došao u  samostan bio je sv. Petar iz Salzburga te samostan ubrzo postaje jedan od najznačajnijih samostana na području tadašnje Južne Njemačke i Sjeverne Austrije. U srednjem vijeku u samostanu je bila jaka škola pisanja, zbog čega samostan i danas može zahvaliti na jednoj od najboljih zbirki rukopisa na svijetu. Veliki požar zahvatio je samostan 1865. godine, a jedina sačuvana prostorija bila je upravo samostanska knjižnica. Danas slovi kao najstarija samostanska knjižnica u Europi. Istodobno može se pohvaliti i najvećom dvoranom samostanske knjižnice na svijetu, a smatraju je i trećom najljepšom knjižnicom na svijetu. Podijeljena je u tri dijela, ukupno duga  70 metara, široka 14 metara, a visoka  11 metara. U raskošnom knjižničnom prostoru smješteno je oko 70.000 restauriranih knjiga, dok cjelokupni fond knjižnice broji oko 200.000 knjiga. Najstariji rukopis koji knjižnica čuva potječe iz vremena gotike, odnosno iz 8. stoljeća. Fond je strogo zaštićen, djela se daju na korištenje znanstvenicima i istraživačima samo u prostoru čitaonice.

Uz knjižnicu samostan ima i muzej suvremene i lijepe umjetnosti s djelima Erwina Wurma, Rudija Molaceka, Loisa Rennera i drugih te posebnu zbirku izložaka namijenjenih slijepim osobama, kako bi i one mogle doživjeti umjetnička djela.  Samostanski prirodoslovni muzej čuva zbirke minerala, etnoloških i arheoloških predmeta, zbirku kukaca, vodozemaca i leptira te prepariranih životinja. Muzej čuva i jedinstvenu zbirku modela voća koje je  u prirodnom obliku izradio redovnik Constantin Keller, koji je živio na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće.

Od prošlosti do današnjih dana samostani diljem Europe, pa tako i u Admontu, bili su mjesto stjecanja znanja i obrazovanja te i današnji rodovnici sebi kao zadaću uzimaju važnost očuvanja tradicije i prirodnog okoliša.

Janja Severović