EBLIDA-ina godišnja skupština i konferencija „Libraries open for all“

27. EBLIDA-ina godišnja skupština i konferencija „Libraries open for all“ održana je 24. i 25. lipnja ove godine u Dublinu. Konferenciji i skupštini prisustvovalo gotovo 80 ljudi iz 32 zemlje članice EBLIDA-e koje žele biti „glas knjižnica“ u Europi i aktivno sudjelovati u zagovaranju knjižnica u društvu. U takvom je ozračju predstavljena EBLIDA-in Strateški plan 2019-2022 koji je odobrilo Izvršno vijeće 4. ožujka ove godine u Napulju. (Na: http://www.eblida.org/Documents/EBLIDA-Strategic-Plan-2019-2022.pdf)

Na ovogodišnjoj konferenciji EBLIDA-e kao predstavnice HKD-a sudjelovale su Andreja Tominac i Nataša Bujas, te predstavnice Knjižnica Grada Zagreba, Višnja Cej i Jasmina Kenda.

Na početku Skupštine predsjednik EBLIDA-e Ton van Vlimmeren naglasio je da Strateški plan uključuje misiju promoviranja slobodnog pristupa informacijama, obrazovanju i kulturi za sve građane Europe; uključivanje knjižnica u brigu o ljudima i njihovim pravima poticanjem demokratskog sudjelovanja građana u društvu; zagovaranje interesa knjižničarskih i informacijskih stručnjaka u Europi. Međutim, Strateški se plan EBLIDA-e ne može odnositi na nacionalnu kulturnu politiku pojedinih država članica niti može činiti mješavinu takvih politika. Politički i intelektualni okvir rada EBLIDA-e mora se naći u UN-ovim ciljevima održivog razvoja onako kako su strukturirani, provedeni i shvaćeni u Europi.

Marie Østergaard, ravnateljica Narodnih knjižnica Aarhus u Danskoj, održala je uvodni govor i prezentaciju Open libraries, dajući sliku tendencija i stragegija u danskim knjižnicama koje podržavaju koncept otvorene knjižnice. Radi se o knjižnicama koje uz redovno radno vrijeme nude i vrijeme otvorenih vrata bez osoblja. Tako knjižnica omogućuje bolji pristup, snažniji osjećaj zajedničkog prostora, veću posjećenost i nove mogućnosti za razna partnerstva i sudjelovanje korisnika.

Tijekom plenarnih izlaganja kolege iz europskih knjižnica predstavili su svoja viđenja i rješenja za knjižnice u budućnosti. Martin Berendse, izvršni direktor amsterdamske narodne knjižnice, istaknuo je obrazovno-društveni utjecaj mreže amsterdamskih narodnih knjižnica. Njihov je cilj učiniti knjižnice fizičkim čvorištima u digitalnoj metropoli, gdje su građani inspirirani za učenje, potaknuti na osobno promišljanje i okupljanje, a znanje, kultura i informacije dostupne su svima.

Cathal McCauley, knjižničar u sveučilišnoj knjižnici Maynooth i potpredsjednik Irskog knjižničarskog društva, navodi uključivanje i inovacije kao najveće vrijednosti za irske knjižnice. Oni novu ulogu knjižnica vide u promicanju promjena i društvene pravde kroz pristup znanju i informacijama. Knjižnica se prati kao putokaz za inicijative koji promiču jednakost, raznolikost i inkluzivnost.

Elisabet Rundqvist iz Nacionalne knjžnice u Stockholmu predstavila je švedski projekt pod nazivom Digital First with a user focus. Radi se o projektu koji ima cilj poticati kompetencije knjižničnog osoblja kako bi se osnažila njihova uloga u digitalnoj transformaciji današnjeg društva. Povjerenstvo švedske vlade osiguralo je za taj projekt 2,35 milijuna eura godišnje (kroz 3 godine) smatrajući kako bi svi građani trebali imati priliku razviti vještine potrebne za osobni razvoj i aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu, a u tome ih trebaju voditi knjižničari.

U popodnevnim su satima održane tri sesije radnih grupa koje su se bavile trima područjima djelovanja Strateškog plana EBLIDA-e s ciljem da se plan ojača, proširi i modulira, a potom je svaka radna grupa iznijela svoje zaključke:

Radna grupa 1.: Zakonodavni okvir. Rad EBLIDA-e trebao bi biti usmjeren na identifikaciju značajki koje su specifične za nacionalne zakone o knjižnicama, ali bi mogle biti od općeg interesa za europske knjižnice u cjelini. Decentralizacija knjižničnih usluga mogla bi pomoći u poboljšanju načina na koji se knjižnice shvaćaju i pružaju svjetliju viziju. Autorsko pravo je sveprisutno pitanje jer se odnosi na razvoj budućih knjižnica i strategija. U suradnji s knjižničnim udrugama i organizacijama, EBLIDA će se pobrinuti da se, nakon odobrenja, EU Direktiva o autorskim pravima primjenjuje bez štetnih posljedica za knjižnične interese.

Radna grupa 2: Kreiranje politika. Misija se knjižnice pomakla od pristupa informacijama do služenja građanima gdje je fokus na ljudima umjesto na zbirkama. Sve veći fokus na služenje ljudima stavlja knjižnicu u više ljudsku perspektivu, gdje su uključivanje, kohezija, razvoj i održivost ključni pojmovi. Taj pomak zahtijeva sistem kvalitativnog vrednovanja knjižnica jer je utvrđeno da se činjenice i situacije u knjižnicama ne odražavaju na odgovarajući način u nacionalnoj statistici koja procjenjuje rad knjižnica na nacionalnoj i europskoj razini.

Radna grupa 3: Društveno-obrazovni utjecaj. Zaključeno je da knjižnice trebaju modificirati svoj prostor u prostor u kojem kulturna integracija i socijalna uključenost postaju uobičajne aktivnosti: neformalno učenje važan je dio cjeloživotnog učenja, gdje se ljudima svih dobnih skupina pomaže u razvijanju vještina i znanja. Aktivno građanstvo i angažman zajednice usmjereni su i na socijalno isključene skupine: manjine, migranti, izbjeglice i druge marginalizirane skupine.

Na kraju je najavljeno da će se sljedeća godišnja skupština i konferencija održati u Beogradu 2020. godine, kada će EBLIDA-ine članice ponovno imati priliku izmjeniti iskustva i trendove u radu svojih ustanova u svjetlu Strateškog plana 2019-2020.

Nataša Bujas
natasabujas@gmail.com

Andreja Tominac
andreja.tominac@ufzg.com