EBLIDA u zelenoj Irskoj
konferencija EBLIDA-NAPLE Libraries opet for all

Godišnji sastanak i 27. konferencija EBLIDA-NAPLE Libraries open for all održani su 24. i 25. lipnja 2019. godine u Dublinu. Konferenciju su organizirali EBLIDA i NAPLE Forum. Kao predstavnice hrvatskih knjižničara iz Knjižnica grada Zagreba (stalna članica EBLIDA-e) na sastanku i konferenciji sudjelovale su ravnateljica KGZ-a Višnja Cej i koordinatorica nabave knjižnične građe Jasmina Kenda, a kao predstavnice Hrvatskog knjižničarskog društva stručna tajnica Andreja Tominac i članica Nataša Bujas.

24. lipnja u Royal College of Physicians of Ireland održan je godišnji sastanak članica EBLIDA-e na kojem je predsjedništvo predstavilo godišnji izvještaj o radu svih grupacija za proteklo razdoblje te je predložen i usvojen plan za narednu financijsku godinu, kao i strategija za razdoblje 2019.-2022.

Podsjetimo, EBLIDA je neprofitna organizacija koja okuplja europske knjižnice i knjižničarska društva kako bi zajedničkim snagama zagovarali knjižničnu djelatnost pri europskim institucijama. Aktualni predsjednik EBLIDA-e (izabran u svibnju 2018.) je Ton Van Vlimmeren iz narodne knjižnice u Utrechtu, a Giuseppe Vitiello aktualni je ravnatelj udruženja (izabran u siječnju 2019.).

EBLIDA trenutno okuplja 119 članova (knjižnica i knjižničarskih udruženja), ali unatoč tome još mnoge europske zemlje nemaju svoje predstavnike te je istaknuta važnost povećanja broja članova. Ni mnoge nacionalne knjižnice još nisu članovi (kao ni hrvatska Nacionalna i sveučilišna knjižnica). Budući da EBLIDA kao neovisno europsko udruženje promiče važnost knjižnica i informacijsko-dokumentacijskih centara i njihovog djelovanja u Europskom parlamentu važno je da što više knjižnica aktivno sudjeluje u udruženju.

Predstavljen je i usvojen EBLIDA-in strateški plan 2019.-2022., koji se temelji na zagovaranju knjižnične djelatnosti i vrijednosti koje knjižnice promiču. Osnovne su točke strateškog plana: zagovaranje kod svih relevantnih europskih institucija kako bi knjižnice dobile političku podršku (politička razina), zagovaranje za donošenje i provođenje zakonskih okvira koji olakšavaju rad knjižnicama, posebno u području autorskih prava za digitalnu građu (zakonodavna razina), podupiranje inovativnih kvalitativnih i kvantitativnih analiza i mjerenja koja će pokazati utjecaj knjižnica na europsko i nacionalno gospodarstvo (razina javnih politika) i podupiranje neformalnog cjeloživotnog učenja i slobodnog pristupa informacijama (socijalno-edukacijska razina).

Usp. http://www.eblida.org/news/eblida-strategic-plan-2019-2022.html

Na konferenciji održanoj 25. lipnja sudjelovalo je preko 60 knjižničara iz čitave Europe. Glavne teme konferencije bile su: sloboda govora i slobodan pristup informacijama, javne politike vezane uz knjižničnu djelatnost, suradnja knjižnica i kreativnih industrija / industrija znanja, knjižnice i njihov edukacijsko-socijalni utjecaj te zaštita knjižnične kulturne baštine. Na konferenciji je izneseno mnogo primjera dobre prakse vezanih uz otvorenost knjižnica prema svim sudionicima društva te su se posebno razmatrala i pravna pitanja vezana uz posudbu e-knjige.

U prvom je dijelu nekoliko pozvanih izlagača otvorilo glavnu temu konferencije – Knjižnice otvorene svima, predstavljajući primjere dobre prakse kao uvod u raspravu. Tako je Marie Østergaard, ravnateljica danske knjižnice Dokk1 u Aarhusu, predstavila projekt otvorenih vrata knjižnice koja su doslovno otvorena građanima 24 sata (s tim da u određeno doba u zgradi nema knjižničnog osoblja, a nadzor je osiguran kamerama). Ideja je projekta da se dio knjižnice otvori javnosti kao “treći prostor”, odnosno “dnevna soba građana”, te da zadovoljava potrebe građanstva. Knjižnične usluge, radno vrijeme, pa i uređenje samih prostora, oblikuju se prema potrebama građana. Građani čak i ne moraju biti članovi ako se žele koristiti samo knjižničnim prostorom. Naime, knjižnica je izgrađena i financirana javnim sredstvima za dobrobit svih građana. Mairead McGuinness, irska političarka i članica Europskog parlamenta, govorila je o javnom zagovaranju i povećanju utjecaja knjižnica u Europskom parlamentu te o važnosti knjižnica i knjižničarske djelatnosti uopće.

U panel izlaganjima sudjelovali su: irski političar zadužen za knjižnično poslovanje na nacionalnoj razini David Dalton, sveučilišni knjižničar Cathal McCauley iz irskog sveučilišta Maynooth University, Elisabet Rundqvist iz Nacionalne knjižnice Švedske i ravnateljica Nacionalne knjižnice Norveške Marit Vestlie.

Drugi dio konferencije odvijao se u tri radne skupine: knjižnična legislativa, javne politike vezane uz knjižničnu djelatnost i edukacijsko-socijalni utjecaj knjižnica. Predsjednik EBLIDA-e Ton Van Vlimmeren konstatirao je da je u ožujku 2019. prihvaćen strateški plan EBLIDA-e za razdoblje 2019.-2020., koji se temelji na četiri glavne točke: politička razina djelovanja, zakonodavni okvir, javne politike vezane uz knjižnice i socijalno-edukacijski utjecaj knjižnica, što je bio uvod u raspravu radnih skupina koje su imale uvodne govornike (Giuseppe Vitiello, Floriane-Marielle Job i Martin Berendse, ravnatelj amsterdamske knjižnice OBA). Nakon izlaganja, na radionicama se raspravljalo o iskustvima i planovima za poboljšanje svakog područja.

Zaključci radne skupine koja se bavila knjižničnom legislativom jest da je potrebno zakonodavne odgovornosti ostaviti državnim upravama, ali decentralizirati donošenje odluka, upravljanje i administriranje na lokalnu razinu. Knjižnice moraju pronaći  nove izvore financiranja svoje djelatnosti u partnerstvu s privatnim kapitalom. Većina zemalja ima neriješena ili nedovoljno dobro riješena pitanja autorskih prava i digitalne građe te ima velikih problema s pravima oko distribucije e-knjige. Pojedine zemlje još uopće nemaju nikakvu vrstu zakona koji bi regulirao knjižničnu djelatnost (Portugal), a u mnogim zemljama takvi zakoni postoje, ali su zastarjeli i nefunkcionalni.

Zaključci radne skupine koja se bavila javnim politikama vezanim uz knjižničnu djelatnost jesu da se fokus knjižnica pomaknuo s građe na korisnika. Funkcija knjižnice da prikuplja, čuva i pohranjuje građu opada, a jačaju sve knjižnične funkcije koje zadovoljavaju potrebe korisnika u njihovim najrazličitijim oblicima. To se posebno odnosi na narodne knjižnice. Zbog toga je potrebna i promjena načina evaluacije knjižničnog utjecaja na čitavo društvo. Osim uobičajenih knjižničnih statistika o nabavi građe i posudbi, važno je pratiti i socijalni i ekonomski utjecaj knjižnica (UN SDG ciljevi-17 točaka).

Zaključci radne skupine koja se bavila edukacijsko-socijalnim utjecajem knjižnica na ukupno društvo jesu da se fokus knjižničnog planiranja treba preseliti s pitanja što radimo i kako nešto radimo na zašto to radimo. Knjižnice trebaju osigurati platformu za djelovanje građana u svojim zajednicama i u tom smislu surađivati s vanjskim partnerima i organizacijama u osmišljavanju i provođenju sadržaja i u smislu pružanja usluge. Knjižnice moraju redefinirati svoje temeljne strukture, biti otvorene novim procesima i planirati budućnost kako ne bi postale nepotrebne, umjesto da budu mjesto na kojem se istinski ostvaruje jednakost i otvorenost informacijama za sve. Sve to zahtijeva velike promjene i hrabrost knjižničnih uprava i samih knjižničara. Otvoreni pristup informacijama u sveučilišnim i znanstvenim knjižnicama dobro je definiran koncept, no narodnim je knjižnicama to teže postići.

Na kraju konferencije predsjednik EBLIDA-e pozvao je sve sudionike da se odlučno uključe u procese zagovaranja knjižnične struke i knjižnica te najavio novu konferenciju 2020. godine.

Višnja Cej
visnja.cej@kgz.hr

Jasmina Kenda
jasmina.kenda@kgz.hr