Stručni skup „Sadržajna obrada i klasifikacija građe u dječjoj knjižnici“

Stručni skup „Sadržajna obrada i klasifikacija građe u dječjoj knjižnici“ održan je u Knjižnici Medveščak u Zagrebu 29. ožujka 2019. godine, u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva - Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež i Komisije za klasifikaciju i predmetno označivanje, te Knjižnica grada Zagreba - Knjižnice Medveščak. Tema skupa bila je sadržajna obrada, klasifikacija i signiranje građe te smještaj građe u dječjoj knjižnici. Naime, da bi knjižnična građa našla put do čitatelja, potrebno ju je pravilno obraditi te potom razmjestiti na stručan, a korisnicima pristupačan način. Skup se bavio propitkivanjima kako to sve uskladiti, a okupio je veliki broj sudionika. Osim knjižničara iz narodnih knjižnica, pridružio se i veći broj školskih knjižničara.

Na početku skupa pozdravne riječi uputile su predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Dijana Machala, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Višnja Cej te voditeljica Knjižnice Medveščak Jagoda Ille.

Pozvana izlaganja moderirala je Alica Kolarić, predsjednica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež. Dr. sc. Drahomira Cupar s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru održala je izlaganje Sadržajni pristup građi namijenjenoj djeci i mladima: teorijski aspekti. Ona je istaknula pojam „žanrifikacije“ pri trendovskoj organizaciji građe u knjižnicama diljem svijeta. Napomenula je da slaganje po žanru treba biti prilagođeno svim potrebama konkretne knjižnice. Otvorila je i mogućnost rasprave o kriterijima budućeg sustava za označavanje i raspored građe u hrvatskim dječjim knjižnicama i knjižnicama za mlade. Zatim su Maja Kenda i Neli Tomašič u svom izlaganju prikazale sustav oznaka riječima prilikom smještaja građe za djecu i mlade u Mestnoj knjižnici Kranj. Katja Kemperle iz Mestne knjižnice Ljubljana govorila je o razmještaju lijepe književnosti na odjelu za mlade prema čitateljskim gledištima. Istaknula je da se pri razmještaju građe u prvi plan stavlja oblik i sadržaj značajan za čitatelja s obzirom na njegovu samostalnost u čitanju. Sanja Mikačić iz Knjižnica grada Zagreba održala je izlaganje Književnost za mladež i potreba za klasifikacijskim definiranjem i razlikovanjem njezinih dobnih značajki, ističući potrebu za izdvajanjem i okupljanjem naslova namijenjenih adolescentskoj populaciji na jednom mjestu u knjižnici. Posebno je istaknula odvajanje i označavanje građe za korisničku skupinu mladih 14+. Smatra da građu koja pripada toj dobnoj skupini treba jasno i vidljivo označiti radi što boljeg snalaženja u potrazi za naslovima koji pripadaju „young adult“ književnosti.

U drugom dijelu skupa izloženi su primjeri dobre prakse, a moderatorica je bila Vjeruška Štivić. Maja Nagode Miklič govorila je o označavanju stručne literature u knjižnici OŠ dr. Vita Kraigherja u Ljubljani. Navela je da učenicima u snalaženju pomažu tablice s oznakama riječima i oznake bojama, različite upute za traženje i upotrebu na zidovima, a lijepa književnost opremljena je i piktogramima. Pri svrstavanju građe u skupine povode se čestim upitima učenika i nastavnika. Grozdana Ribičić iz Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu održala je izlaganje Knjiga na oku i nadohvat svom korisniku. Naglasila je da prilikom slaganja knjiga svaki otklon od UDK treba biti popraćen oznakom lokacije u katalogu i dodatnom napomenom na signaturi kako bi svi koji traže i slažu knjige znali gdje će je naći. Lorena Banić, Natalija Dragoja i Jasenka Pleško iz Knjižnica grada Zagreba u svom su izlaganju Neke dileme o primjeni klasifikacijskih sustava: ususret 70. obljetnici Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice istaknule kako je dobna klasifikacija i dalje osnova za raspored u prostoru knjižnice za književnost, no prigodno izdvajanje građe donosi potrebu za njezinim tematskim indeksiranjem. Tatjana Petrec i Vjeruška Štivić iz Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar govorile su o smještaju, pristupačnosti i funkcionalnosti klasificiranja, signiranja i pronalaženja knjižnične građe na dječjem odjelu. Navele su kako se kod njih započelo s planom smještaja građe na policama u obliku karte s uputama gdje se što nalazi, a izradit će se i mrežna karta koja će se nalaziti na novoj mrežnoj stranici knjižnice. Iva Pavušek Rakarić iz Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak iznijela je primjere signiranja knjižnične građe namijenjene novorođenčadi i djeci mlađe predškolske dobi. Zatim su Verena Tibljaš i Alica Kolarić iz Gradske knjižnice Rijeka održale izlaganje Signatura – prijatelj djece. Iznijele su kako njihov tim knjižničara iz dječjih odjela, odjela obrade te službe koordinacije razvija novi sustav za klasifikaciju i označavanje građe namijenjene djeci i mladima te građe namijenjene odraslima koji se njima bave, iz područja vezanih uz psihologiju razvoja, odgoj, obrazovanje i zdravlje. Ivana Blažeković iz Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar govorila je o obradi igračaka i društvenih igara, ističući kako se svaka igračka klasificira prema dobi djeteta i prema funkciji igračke.

Na kraju skupa održana je rasprava. Grozdana Ribičić istaknula je kako je  skup pokazao da već sada ima dovoljno poveznica da bi se mogle donijeti smjernice koje bi bilo moguće provesti u cijeloj Hrvatskoj - pilot projekt. Jasenka Pleško upozorava na razlikovanje klasifikacije i signiranja te ističe kako je predmetnim stručnjacima važno oslanjanje na tezauruse, priručnike, povijesti književnosti i sl. kao reference za izgradnju liste termina. Drahomira Cupar sugerira potrebu istraživanja postojećeg stanja u Hrvatskoj i stvarnih korisničkih potreba. Marin Juraga upitao je bi li uvođenje jedinstvenog sustava značilo i brisanje postojećih podataka (kulturocid). On ističe kako je predmetna obrada građe dječjih knjižnica pitanje obrade lijepe književnosti s aspekta zahtjevne i dugotrajne edukacije predmetnih stručnjaka.

Keti Krpan
članica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a
keti.krpan@kgz.hr

Jagoda Ille
voditeljica Knjižnice Medveščak
jagoda.ille@kgz.hr