Broj 82, ožujak 2020. :: Tema broja: Zelene knjižnice
Zelena knjižnica u kurikulumu srednje škole
Zelena je knjižnica pojam koji smo upoznali s promocijom mrežne stranice Zelena knjižnica i istoimenim projektom koji je pokrenulo Društvo bibliotekara Istre 2011. godine. Međutim, Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) u svojoj je Izjavi o knjižnicama i razvitku (2013.) naglasio važnost svih knjižnica za osiguranje pristupa informacijskim sadržajima i uslugama kako bi poticale održivi razvoj čovjeka i društva. Stoga je Hrvatsko knjižničarsko društvo 2014. godine osnovalo Radnu grupu za zelene knjižnice radi promicanja održivoga razvoja u knjižnicama . Tako su se i brojne školske knjižnice svojim edukacijskim programima uključile u nacionalni projekt Zelena knjižnica kako bi različitim aktivnostima poticale zelenu pismenost među svojim učenicima.
Zelena pismenost izrazito je širok pojam, pismenost koja u sebi uključuje različite oblike pismenosti: od čitateljske, informatičke, informacijsko-komunikacijske, medijske, održivoga razvoja, osobnog i socijalnog razvoja, zaštite okoliša, zdravlja do građanskog odgoja i obrazovanja i sl.
U školskim knjižnicama je moguće planirati programe razvoja zelene pismenosti kroz školske knjižničarske kurikulume, kao i knjižnično-informacijski i medijski odgoj i obrazovanje učenika. Edukacije zelene pismenosti organiziraju se kroz stručna predavanja, promocije knjiga, prigodnih okruglih stolova i tribina, (eko)radionica, projekcija dokumentarnih filmova, projekata i slično. Cilj svih oblika takve edukacije jest potaknuti učenike na kritičko razmišljanje o kvaliteti vlastitoga života i osobnom utjecaju na prirodu i prirodnu ravnotežu, a čije posljedice mogu biti dalekosežne.
Nacionalni okvirni kurikulum ističe kako društvo i vrijeme brzih promjena u kojemu živimo zahtijeva razvijanje što većega broja učeničkih kompetencija. Ciljevi razvoja kompetencija mogu se uključiti u edukacije zelene pismenosti, kako bi se kod učenika razvijala inovativnost, stvaralaštvo, rješavanje problema, kritičko mišljenje, poduzetnost i slično.
Kurikulum školske knjižnice svakako obuhvaća razvoj pismenosti, osobito zelene pismenosti koja je neophodna za tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja učenika. Učenici se razvijaju u ekološki samosvjesnu osobu koja štiti čistoću i ljepotu planeta Zemlje te aktivno sudjeluje u očuvanju prirode u svom lokalnom okruženju.
Stoga je u Medicinskoj školi Osijek u kurikulumu školske knjižnice, za školsku godinu 2017./2018. i 2019./2020., planiran kurikulum Zelena knjižnica. U provođenje ovoga nacionalnoga projekta na školskoj razini školska knjižničarka uključila je učenike Medicinske škole Osijek: članove Čitateljskoga kluba Proliteris, Fotokluba Pixeli i StripArt kluba.
U Medicinskoj je školi Osijek, uz mentorstvo Alte Pavin Banović, školske knjižničarke, 6. ožujka 2018. otvorena izložba fotografija o temi "Oblak". Učenici školskoga Fotokluba Pixeli promatrali su objektivom svojih fotoaparata prirodu s naglaskom na oblak te su nastale prekrasne fotografije prirode. Članice Čitateljskoga kluba Proliteris odabrale su prigodne pjesme naših književnika u kojima je opjevana ljepota prirode: Dobriša Cesarić (Mjesečina Oblak, U suton, Pjeni se more, Vjetru), Dragutin Tadijanović (Nebo, Plavetnilo neba), Antun Branko Šimić (Pod ljetnim suncem, Večernja pjesma o oblacima i zelenim jezerima, Zima, Prazno nebo), Fran Galović (Proljetna pjesma), Danko Anđelović (Jesen) i Milivoj Polić (Nebo nad Baranjom). Izložba je pripremljena na petnaest hamer papira, a može se pregledati na mrežnoj stranici školske knjižnice .
Uz fotografije i prigodne pjesme o prirodi pripremljeni su i datumi kojima obilježavamo: 2. veljače Međunarodni dan zaštite močvara, 5. ožujka Svjetski dan očuvanja energije, 19. ožujka Dan lastavica, 20. ožujka Međunarodni dan rijeka, 21. ožujka Svjetski dan zaštite šuma, 22. ožujka Svjetski dan zaštite voda, 23. ožujka Svjetski meteorološki dan, 22. travnja Dan planeta Zemlje i Dan hrvatske knjige, 3. svibnja Svjetski dan Sunca, 22. svibnja Svjetski dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u RH, 5. lipnja Svjetski dan zaštite okoliša, 8. srpnja Dan oblaka, 16. rujna Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača, 21. rujna Svjetski dan sadnje drveta, 26. rujna Svjetski dan čistih planina, 12. listopada Dan zahvalnosti za plodove zemlje i 11. prosinca Međunarodni dan planina.
Izložba Od drveta do papira, Zelena knjižnica, otvorena je 8. ožujka 2019. u Medicinskoj školi Osijek. Članovi Fotokluba Pixeli pripremili su fotografije o temi „Drvo“ kako bi prikazali tijek promjene godišnjih doba, bogatstvo raznolikosti boja i prirodnih promjena koja su vidljiva na drveću. Fotografije su pratili prigodni tekstovi kojima se opisuje postupak izrade papira od drveta, a koje su priredili članovi Čitateljskoga kluba Proliteris, uz mentorstvo knjižničarke Alte Pavin Banović i Snježane Tomljenović, prof. biologije i kemije. Korišteni su i prigodni tekstovi naših književnika: Slavonska šuma Josipa Kozarca, pjesme Pozdrav šumi i Rano sunce u šumi slavonskoga pjesnika Dragutina Tadijanovića. Izložba je pripremljena na petnaest hamer papira, a može se pogledati u digitalnom obliku na mrežnoj stranici školske knjižnice.
U postavljenim izložbama korišten je logotip Zelene knjižnice, koji je preuzet s mrežne stranice Zelena knjižnica. Logotip je nastao u suradnji sa zagrebačkom akademskom slikaricom Teom Hatadi. Otvorena knjiga koja se stapa s krošnjom stabla simbolizira knjižnice, a žuta i plava boja predstavljaju sunce i vodu. Sunce, voda i stablo predstavljaju život, a knjiga predstavlja učenje i spoznaju održivog sustava koji ne ugrožava život na planetu. Logo je za pripremu izložbe nacrtala članica Strip Art kluba Medicinske škole Osijek.
Škole i školske knjižnice su izvrsno mjesto za edukaciju zelene pismenosti. Kako bi se učenike potaklo na kritičko promišljanje za ekološko djelovanje, potrebno je prepoznati način na koji će ih se zainteresirati i uključiti u različite aktivnosti koje su planirane kurikulumom školske „Zelene knjižnice“. Jedno od edukativnih područja promicanja zelene pismenosti sigurno su postojeće skupine učenika ili školski klubovi. Oblikovanje fotografija, tekstova, pjesama, uključivanje učenika u istraživački rad i suradničko učenje vodi ciljanom učenju u školi, a potom i u lokalnoj zajednici.
Slika 1. Fotoklub Pixeli, autorice fotografija izložbe Od drveta do papira, Zelena knjižnica, 8. ožujka 2019.
Slika 2. Čitateljski klub Proliteris, autorice tekstova izložbe Oblak, Zelena knjižnica, 2018.
Slika 3. Otvorenje izložbe Od drveta do papira, Zelena knjižnica, 8. ožujka 2019.
Zelena knjižnica. URL: http://zk.dbi.hr/ Zelena knjižnica, projekt. URL: http://zk.dbi.hr/o-projetku/ Izjava o knjižnicama i razvitku, IFLA, 2013. URL: https://www.foi.unizg.hr/hr/novosti/ifla-ina-izjava-o-knjiznicama-i-razvitku Projekt Zelena knjižnica za zeleni Zagreb. URL: http://www.kgz.hr/hr/projekt-zelena-knjiznica-za-zeleni-zagreb/32340 Zelena knjižnica, aktivnosti. URL: k.dbi.hr/category/ck1-aktivnosti/ Nacionalni okvirni kurikulum. URL: http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf Izložba Zelena knjižnica: Oblak. URL: https://smoska.wordpress.com/zelena-knjiznica/ Izložba Oblak, Zelena knjižnica 2018. URL: https://smoska.files.wordpress.com/2018/08/zk2.jpg Izložba Zelena knjižnica, Od drveta do papira, 2019. URL:https://smoska.files.wordpress.com/2019/05/zk1.jpg Logotip Zelena knjižnica. URL: https://smoska.wordpress.com/zelena-knjiznica/
Alta Pavin Banović
alta.pavin@gmail.com
|