Zašto je u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu sadržaj ustuknuo pred formom?
Naše knjižnice i sveučilišni kampusi

Iz uvodnih članaka posljednjih brojeva HKD Novosti saznali smo o digitalizaciji knjižnične građe – projektu Knjižnica grada Zagreba Digitalizirana zagrebačka baština: Zagreb na pragu modernog doba i suradnji samostana Sv. Frane u Zadru, studenata i nastavnika Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru i Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku na projektu uređenja knjižnice samostana te digitaliziranju postojećeg lističnog kataloga i odabranog dijela građe. S takvim i/ili sličnim aktivnostima Sveučilišna knjižnica u Splitu, sastavnica splitskog Sveučilišta i središnje infrastrukturno središte njegovog visokoškolskog knjižničnog sustava, još će, nažalost, pričekati.

Na učestale upite korisnika i kolega iz svih krajeva Hrvatske o sadašnjem statusu Sveučilišne knjižnice u Splitu odgovaramo kako knjižnica od 1. listopada 2009. djeluje na novoj adresi – R. Boškovića 31, a istovremeno iz „stare zgrade“ u Zagrebačkoj 3 seli građu. Na mrežnim stranicama knjižnice (www.svkst.hr/index.htm) isprika korisnicima, naviklim da građu dobiju u kratkom roku, zbog privremene nedostupnosti pojedinih dijelova fonda.
Podsjetimo kako je kampus Splitskog sveučilišta na predjelu Visoka (Gradski kotar Split 3), zamišljen prije četrdeset godina, najstariji od još tri planirana u Hrvatskoj: u Osijeku, Rijeci i Zadru. Zaživio je 1980. s prvim objektom – Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), a zatim i Građevinsko-arhitektonskim fakultetom. Od tada je tek gradnja nove zgrade Ekonomskog fakulteta 2000. ponovno pokrenula ideju kampusa. Uslijedila je druga faza izgradnje FESB-a, aneksa Građevinsko-arhitektonskog (Zgrada C) i Ekonomskog fakulteta, te nadogradnja Medicinskog fakulteta. U tijeku je izgradnja objekta koji će primiti tri fakulteta: Prirodoslovno-matematički, Kemijsko-tehnološki i Pomorski fakultet. U fazi pripreme su i projekti za nove zgrade Pravnog fakulteta, Umjetničke akademije i rektorata. Ne zaboravimo, u gradnji je Studenski centar i studenski dom.

Gdje se, usred ovog gradilišta, „zagubila“ Sveučilišna knjižnica (dalje SKS), svečano otvorena 19. prosinca 2008. uz izravan prijenos prvog programa HRT-a, brojne napise i fotografije u tisku? Unatoč brojnim najavama da će knjižnica s radom započeti u ožujku, zatim u lipnju 2009., tek je odluka rektora splitskog Sveučilišta, prof. dr. sc. Ivana Pavića, od 9. rujna 2009. prekinula višemjesečno iščekivanje. Obrazloženje rektorove odluke glasi: … iz objektivnih razloga nije moguće sagledati rok završetka opremanja namještajem nove zgrade SKS (trajanje postupka javne nabave), a zbog potrebe velikog broja studenata – SKS započinje obavljanje djelatnosti u novoj zgradi, s postojećim namještajem i opremom iz stare zgrade, najkasnije do 30. rujna 2009. Dakle, i nakon završetka radova zdanje od 17 000 m² (od predviđenih 8000), čija izgradnja i opremanje stoje 200 milijuna kuna, još neću biti potpuno u funkciji. Čitaonica s 500 sjedećih mjesta, središte knjižnice i ujedno pokazatelj uspješnosti poslovanja uz sjeverni toranj, predviđen za predstavljanje knjiga, javne tribine i izložbe, još će neko vrijeme biti bez sadržaja. Za korisnike (čitače) omeđenih i serijskih publikacija u funkciji su dvije manje čitaonice.

Kompaktusi u spremištima omeđenih i serijskih publikacija ubrzano se popunjavaju građom, dok građa Odjela specijalnih zbirki još čeka novu opremu.

Glavni razlog za navedeno stanje u SKS jest što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila natječaj za opremanje namještajem i uređenje interijera te je u tijeku ponovljeni natječaj.
No, ni s novim radnim mjestima, neophodnim za funkcioniranje suvremeno zamišljene knjižnice, SKS nije imala više sreće. Od elaboratom predviđenih četrdeset novih stručnih djelatnika, do otvaranja knjižnice primljeno je tek troje, a prema nedavno objavljenom natječaju još petoro.
Dok se često voli naglašavati kako knjižnica daje nove vizure gradu, a tim arhitekata koji ju je projektirao osvaja godišnju nagradu lista Slobodna Dalmacija u kategoriji umjetnosti poštujući, kako stoji u obrazloženju, … činjenicu da je u Splitu sačuvana najstarija knjiga u Hrvatskoj – Splitski evanđelistar … (?!), razmišljamo o vizuri korisnika i djelatnika knjižnice na tijek spomenutih događanja.

Prateći s veseljem otvorenje, ali i rad novih knjižnica - središnje knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (11. ožujka 2009.) i Knjižnice HAZU (29. travanj 2009.), pitamo: Zar je knjižnica koja djeluje u Splitu više od jednog stoljeća morala ustuknuti i dati prednost formi pred sadržajem?
Nedavno je u lokalnom tisku prof. dr. sc Željko Domazet, prorektor za kapitalne investicije splitskog Sveučilišta, podsjetio na neke od problema s kojima se Sveučilište susretalo tijekom proteklih godina na kampusu: od pravno-imovinskih, loše ili nikakve infrastrukture, podzemnih voda, strmog terena do promjene urbanističkog plana. Ponavljamo ih jer su pratili i izgradnju Sveučilišne knjižnice.

Sveučilišni kampusi u Osijeku i Rijeci prolaze različite faze izgradnje, a zadarsko sveučilište s kampusom na Voštarnici prvu je fazu obilježilo arhitektonskim natječajem upravo za Sveučilišnu knjižnicu (idejno rješenje Hrvoja Njirića i Jerolima Mladenova). Njihovim sveučilišnim knjižnicama i knjižničarima poželimo da ih mimoiđu problemi splitskog kampusa i SKS, a nadasve srčanosti u očuvanju ugleda, dostojanstva i integriteta struke, na što nas, ne bez razloga, obvezuje i Etički kodeks HKD-a.

M. Kovačić
mihela.kovacic@svkst.hr