Izložba Camilla Lucerna

U srijedu, 5. prosinca 2018. godine otvorena je izložba Camilla Lucerna koju su osmislile Blaženka Klemar Bubić i Lorena Martinić iz Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izložba je upriličena povodom 150. godišnjice rođenja te značajne germanistice, slavistice, znanstvenice, spisateljice, prevoditeljice i učiteljice.

Camilla Lucerna odrastala je u multikulturalnim i višejezičnim sredinama, pohađala je većinom privatnu nastavu, a obrazovni put vodio ju je kroz čak četiri sastavnice Monarhije. Nakon završetka učiteljske škole u Klagenfurtu, odabire Hrvatsku kao svoju drugu domovinu te seli u Zagreb gdje dobiva namještenje kao učiteljica njemačkog i francuskog jezika u privatnom jezičnom i odgojnom institutu Franziske Kubelke. U slobodno vrijeme Lucerna se bavila književnim stvaralaštvom, a njezina prva objavljena zbirka pjesama Gedichte otvorila joj je mnoga vrata. Zbirka dospijeva u ruke Đuri Arnoldu koji Isidoru Kršnjavom skreće pozornost na mladu talentiranu učiteljicu. Kršnjavi nudi Lucerni posao u novoosnovanom Ženskom liceju, pod uvjetom da prvo usavrši hrvatski jezik predavajući u Ženskoj građanskoj školi u Gospiću.

Uz Camillu Lucernu među učiteljicama Ženskog liceja našle su se i Marija Jambrišak (pedagoginja i spisateljica), Jagoda Truhelka (pedagoginja i književnica za djecu i mlade), Natalija Wickerhauser (prva hrvatska anglistica) i Marija Horvat (prevoditeljica) te one zajednički sastavljaju zahtjev za pristup ženama visokom obrazovanju postajući time prve žene kojima je dopušteno prijeći prag ne samo mudroslovnog fakulteta već i sveučilišta općenito. Iako je sudjelovala u borbi za pravo žena na školovanje te kritizira njihov tadašnji društveni položaj, Lucerna se nije smatrala feministkinjom i naglašavala je kako je ženski pokret prije svega kulturološki i obrazovni, a ne politički.

Svestrana ličnost i širok spektar interesa Camille Lucerne najbolje dolazi do izražaja u njezinom feljtonističkom radu, a najveći broj njezinih radova objavljen je na njemačkom jeziku u hrvatskom tisku. Autorica je mnogobrojnih pjesama, pripovijedaka, kratkih priča, prijevoda, recenzija, biografskih crtica te znanstveno-publicističkih radova o pedagoškim, etnološkim, religijskim, filozofskim, povijesnim i feminističkim temama. Napisala je ukupno šest dramskih tekstova, od kojih su drame Jedinac i Na ruševinama uprizorene u Hrvatskom zemaljskom kazalištu. Iako je za sobom ostavila brojna autorska djela, prije svega poznata je kao prevoditeljica brojnih značajnih pisaca poput Augusta Šenoe, Petra Preradovića, Dinka Šimunovića, Vladimira Kovačića, Ive Vojnovića, Dragutina Domjanića te brojnih drugih. Njezin najpoznatiji prijevod nosi naziv Aus Urväterzeiten, a riječ je o Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić.

Svojim književnim, feljtonističkim i prevoditeljskim radom Camilla Lucerna odigrala je značajnu ulogu u posredovanju između njemačke i južnoslavenske kulture. Na njemački je jezik prevodila hrvatsku liriku, dramu i prozu te slavenske narodne pjesme, približavajući tako njemačkom čitateljstvu hrvatsku te ujedno i slavensku kulturu. Posebno treba istaknuti njezine studije o Hasanaginici i analizu Goetheova prijevoda iste te studiju o hrvatskoj usmenoj narodnoj književnosti objavljenu pod imenom Balladen der "Unbekannten". Camilla Lucerna bila je prva žena čiji su radovi objavljivani u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a uživala je i ugled Akademskog udruženja germanista u Grazu i Njemačke akademije u Münchenu. Za svoje djelovanje kao posrednice između dviju kultura odlikovana je s ukupno šest medalja – srebrnom medaljom Njemačke akademije za znanost, zlatnom kolajnom kralja Nikole I. od Crne Gore, medaljom Goetheova instituta za brigu o njemačkom jeziku u inozemstvu te dvjema spomen-medaljama kralja Franje Josipa I.

Spomenute medalje zajedno su s brojnim svjedodžbama, rukopisima, izrescima iz novina, fotografijama i pismima postale dio ostavštine koju je Camilla Lucerna ostavila svojoj bivšoj učenici i dugogodišnjoj prijateljici Elzi Kučera, prvoj knjižničarki i prvoj ženi iz Hrvatske s doktoratom iz psihologije. Kučera je  imovinu rasporedila prema željama pokojnice, a dio ostavštine koji je namijenila svojoj almi mater knjižničarke Zbirke za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu nadopunile su dokumentima iz arhive Filozofskog fakulteta, Hrvatskog državnog arhiva, Austrijskog državnog arhiva te štajerske pokrajinske knjižnice u Grazu. Rezultate svoje iscrpne analize predstavile su u obliku izložbe nadajući se da će oživjeti uspomenu na tu nedovoljno poznatu i pomalo zaboravljenu povijesnu ličnost.

Izložba je koncipirana u dva dijela: na dvanaest plakata prikazan je Lucernin širok spektar interesa, društveni milje i utjecaj kao posrednice između dviju kultura, dok se u vitrinama nalazi izbor rukopisa, tiposkripata, fotografija i publikacija iz ostavštine.

Blaženka Klemar Bubić 

Lorena Martinić