Dan bajki i priča: Baj(kaj)mo i pri(ča)jmo s ma(što)m

Prošle 2018. godine u Krapini je održan prvi Dan bajki i priča, a  već „na prvu“ pobudio je veliko zanimanje. Razmišljajući kamo smjestiti tu manifestaciju organizatori su se odlučili za najbajkovitiju županiju, Krapinsko-zagorsku županiju koja se diči sloganom: Bajka na dlanu. Tako je u subotu, 30. ožujka 2019. u Krapini  održan  Dan bajki i priča drugi put. Bajkalo se i pričalo cijeli dan u prostorima Gradske knjižnice Krapina i Srednje škole Krapina, ali i u dvorištu između školske i knjižnične zgrade.

Jutarnje pričanje bajki i priča za djecu

U jutarnjim satima u prostoru Gradske knjižnice pričale su se bajke i priče za djecu koje su najmlađima interpretirale poznata spisateljica Nada Mihaljević te knjižničarke Valentina Mokrovčak i Danica Pelko. Okupljenu djecu i odrasle pozdravila je voditeljica Dječjeg odjela GK Krapina Petra Salamon odjevena u kostim iz bajke, a iza pripovjedačica bila je kulisa koja je podsjećala na Šumu Striborovu po kojoj su „skakutali“ Domaći. Tim dijelom programa pružamo djeci užitak veći od užitka čitanja jer pripovjedač cijelo vrijeme održava s publikom kontakt očima, lakše uočavajući dojam koji bajka ili priča pobuđuje. Interakcija je jača nego pri čitanju, a pripovjedač pritom u tekst unosi i svoju osobnost te se može reći da je svaka interpretacija drukčija. Pokazalo se da je pripovijedanje najbolji put prema čitanju. Djeca kojoj se pripovijedaju bajke i priče  lakše će se vezati za sadržaje u knjigama i s više će zadovoljstva prionuti čitanju. I današnje generacije koje odrastaju uz elektroničke medije imaju interes za bajku. Važno je djeci pričati bajke, voditi ih u maštovite i nerealne svjetove. Ako ih ostavimo u svijetu čiste realnosti, odgojit ćemo generacije interpretatora i imitatora, a ne inovatora i kreativaca.

Nakon pripovijedanja djeca su imala jedinstvenu priliku ući u bibliokombi koji je došao čak iz Rijeke. Bila je to atrakcija jer na području Krapinsko-zagorske županije nema bibliobusa ni bibliokombija. Dvoje knjižničara iz Gradske knjižnice Rijeka pripremili su kratki program za djecu. 

Stručni skup posvećen pričanju bajki i priča

Središnji dio programa odvijao se u Srednjoj školi Krapina, a okupio je odgajatelje, učitelje i knjižničare iz cijele Hrvatske, posebice iz sjeverozapadnog dijela. Počeli smo nagrađenom bajkom „Neispričane priče…kojima nema kraja“, koju su napisali učenici iz Sv. Križa Začretje, a koju je ispričala voditeljica bajkaonice Lorena Belina. Prisutne su pozdravili predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala, ravnatelj Srednje škole Krapina Ivica Rozijan, predsjednik Knjižničarskog društva Krapinsko-zagorske županije Davor Žažar te voditeljica i idejna začetnica projekta Danica Pelko.

U plenarnom dijelu skupa dr. sc. Vladimira Velički s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu održala je izlaganje „Pričanje priča - stvaranje priča“, kojim nas je podsjetila na značenje koje bajke, priče i pričanje imaju za razvoj djeteta. Jurica Barišin iz 1. gimnazije Split govorio je o simbolici brojeva u „Pričama iz davnine“ Ivane Brlić Mažuranić, nastojeći povezati mitološko, religijsko i književno značenje brojeva i pojedinih mitoloških religijskih i književnih likova.

Poslijepodnevni dio programa bio je ispunjen radionicama. Radionicom Srebrenke Peregrin „Kako priče liječe“ nastojalo se naučiti sudionike kako ispripovijedati priču koja će imati pozitivan i ljekovit učinak na slušatelja. Svestrana umjetnica Margareta Peršić svojom je radionicom  „Abrakadabra“ svoje je polaznike nastojala „začarati“ glasom, pokretom, grimasom, plesom. Knjižničarke dr. sc. Anita Tufekčić i Biljana Krnjaić vodile su radionicu „Digitalno pripovijedanje“ kojom se nastojala pronaći spona između tradicionalnog pripovijedanja i novih digitalnih metoda. Spisateljica Nada Mihaljević vodila je radionicu Bajkoslov – kreativna radionica pričanja bajki, kojom se željelo otkriti možemo li ispričati suvremenu bajku, odnosno je li dovoljno u suvremenu sliku svijeta ubaciti elemente nadnaravnog da bi ona funkcionirala kao bajka. Inspirirana vlastitim bajkovitim romanom „Grad na zrnu soli“, spisateljica iz Krapine Nena Lončar vodila je radionicu-pričaonicu „U početku bijaše priča“. U drugom dijelu radionice sudionici su se igrali stvarajući pačvork priču.

Središnjim dijelom Dana bajki nastoji se bajkama, pričama i pripovijedanju dati teorijska podloga. Krajnji je cilj ohrabriti učitelje, odgajatelje i knjižničare da pripovijedanjem zainteresiraju djecu za knjige, književnost i čitanje. Bajke i priče djeci nude junake s kojima se mogu identificirati  i situacije u kojima dobro pobjeđuje, diskretno ih uvodeći u  svijet odraslih. Bajke nude nadu u pravedniji svijet, uvijek iznova uspostavljajući narušenu neravnotežu.

Pričom te zovem

Navečer smo pričom posjetitelje ponovno pozvali u Gradsku knjižnicu Krapina. Priču je započela knjižničarka Ines Krušelj Vidas na kajkavskom narječju, prihvatila ju je naša posebna gošća iz Splita Tanja Mravak, „kraljica Pričigina“, a završila Margareta Peršić iz Zagreba. Ines je ispričala dvije priče koje je čula od svoje bake, Tanja nam je ispričala nevjerojatno inkluzivnu priču Obama, a Margareta se pozabavila Grimmovim žmarcima. Tako smo čuli sva 3 hrvatska narječja: kajkavski, čakavski i štokavski. Vidjeli smo i čuli tri načina pripovijedanja. Stil pričanja Margarete Peršić pokazao se nevjerojatno zabavnim jer je svojom dramatizacijom u priču uvukla publiku.

Cjelodnevno događanje organizirali su: Hrvatsko knjižničarsko društvo, Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije, Srednja škola Krapina i Gradska knjižnica Krapina. Dan bajki realiziran je uz potporu Ministarstva kulture RH, Krapinsko-zagorske županije, Grada Krapine te izdavačkih kuća Alfa i Školska knjiga.

Danica Pelko