Muke po nazivlju – Kako nazvati djelatnike knjižničarske struke?

Premda se odgovor na naslovni upit čini posve banalnim, potaknuti prošlogodišnjom raspravom na e-savjetovanju u vezi sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, koja je zorno pokazala razilaženja u uporabi nazivlja i unutar same knjižničarske zajednice,  odlučili smo istražiti kako se u različitim stručnim izvorima nazivaju zaposlenici knjižničarske struke.

Naime, s obzirom na to da upravo knjižničarstvo ima dugu tradiciju izgradnje nazivlja, šarolikost potvrđenih naziva tim je začudnija.

Stoga se u prvom koraku nastojalo popisati sve opće nazive za djelatnike. Potom su raspoređeni u skupine po tvorbenim sličnostima. Gdje je bilo moguće, navedene su i istovrijednice na drugim europskim jezicima, a na kraju je svaka od skupina pronađenih naziva posebno analizirana.

Dakle, u stručnoj je literaturi izolirano čak 7 temeljnih skupina naziva:

I. jednorječni naziv: knjižničar (eng. librarian, njem. Bibliothekar, tal. bibliotecario) – temeljni naziv za osobu obučenu za obavljanje stručnih poslova u knjižnici. Kao i u drugim zemljama i  jezicima, riječ je o najproširenijem nazivu u svim oblicima diskursa u knjižničarstvu (od neformalnog razgovora do znanstvenih članaka).

Međutim, s obzirom na to da se isti oblik upotrebljava i kao poseban naziv za jedno od zvanja u knjižničarskoj struci (VŠS, odnosno prvostupnici), naziv knjižničar nije pogodan za tekstove pisane administrativnim stilom, tj. različite pravne akte, statistike i planove i sl. u kojima se zahtijeva preciznost.  

II. dvorječni nazivi: knjižnični djelatnik (eng. library employee) češće se upotrebljava u množini ili u zbirnom obliku knjižnično osoblje (eng. library personnel, library staff; njem. Bibliothekspersonal;  tal. personale di biblioteca).  Vrlo proširen i tvorbeno prihvatljiv i providan naziv, no neprecizan. Naime, iako se u struci najčešće koristi kao skupni naziv za sve knjižničare bez obzira na zvanje (npr. u Tadić: Rad u knjižnici), istodobno može označavati i sve zaposlenike neke knjižnice.  

III. dvorječni nazivi: knjižničarsko osoblje (eng. librarian staff)  -  vrlo proširen zbirni naziv za dio osoblja kojega čine knjižničari u osnovi je vrlo prihvatljiv.  U stručnoj se literaturi katkad koristi kao sinonim za „knjižnično osoblje“, no vjerojatno je to posljedica nepreciznosti i nedovoljne distinktivnosti pridjeva knjižnični i knjižničarski. Iako naizgled tvorbeno sličan, za dvorječni naziv knjižničarski djelatnik valjalo bi pretpostaviti da se pridjev knjižničarski  u sintagmi naziva odnosi na knjižničarstvo općenito, a ne na knjižničara, jer nije baš uobičajeno pridjevom izvedenim od naziva zanimanja opisivati osobu. Dakle, knjižničarsko osoblje moglo bi biti prihvatljiv skupni naziv za djelatnike koji imaju knjižničarska zvanja.

IV. dvorječni nazivi: stručni djelatnik, stručno osoblje (eng. professional staff, njem. Fachspersonal), stručni kadar. Premda se engleski i njemački ekvivalenti nalaze u rječnicima iz područja knjižničarstva, a hrvatski oblici u knjižničarskim tekstovima, navedene sintagme ne spadaju u knjižničarsko nazivlje u pravom smislu riječi. Osim toga, naziv je preširok. 

V. trorječni naziv: stručni knjižnični djelatnik, stručno knjižnično osoblje (eng. professional library staff– rijetko). Iako trorječni, nazivi su tvorbeno prihvatljivi i relativno prošireni, ali moglo bi im se prigovoriti da nisu  dostatno razlikovni s obzirom na to da veće knjižnice zapošljavaju i stručnjake drugih profila. Naziv stručno knjižnično osoblje kontinuirano se koristilo u pravnim aktima i u stručnim tekstovima koji se referiraju na pravne akte (npr. Standardi za narodne knjižnice, NN 58/99; Majstorović u članku Sveučilišna matična djelatnost iz 2016.) 

VI. trorječni naziv: stručni knjižničarski djelatnik, stručno knjižničarsko osoblje – pretpostavi  li da se pridjev „stručni“ odnosi na struku (knjižničarsku), naziv je zapravo pleonastičan. Samim tim što je osoblje određeno kao knjižničarsko podrazumijeva se da je i stručno, tj. da pripada knjižničarskoj struci.  Naziv „stručno knjižničarsko osoblje“ relativno je nov, a čini se da se prvi put javlja u prijedlogu nacionalnog standarda za visokoškolske knjižnice iz 2008. godine te se sporadično koristi u administrativnom diskursu. Naziv eventualno može imati smisla jedino u kontekstu kad je potrebno jasno kontrastirati stručno osoblje knjižničarske struke i stručno osoblje neknjižničarskih struka.  

VII. višerječni opisni nazivi: stručni djelatnici u knjižničarskoj struci, stručni djelatnici knjižničarske struke (rijetko) – nepraktični i slabo prošireni pleonastični nazivi.

Budući da je smisleno, jednoznačno nazivlje preduvjet uspješne komunikacije, knjižničarska bi zajednica trebala postići konsenzus o obliku naziva i kontekstu uporabe te se naposljetku toga pridržavati. Ponajprije, članovi  knjižničarske zajednice trebali bi voditi računa o preciznoj distinkciji između pridjeva „knjižnični“ i „knjižničarski“ kako se ubuduće ne bi događalo da se engleski izraz „librarians and other professional libraries staff“ prevodi kao „knjižničari i ostalo profesionalno knjižničarsko osoblje“ (što je zabilježeno u prijevodu IFLA-ine izjave o knjižnicama i intelektualnoj slobodi, HKD Novosti 13/1999: 11) umjesto „knjižničari i ostalo stručno knjižnično osoblje“.  

Na tragu napisanoga, predlaže se da se:

- jednorječni neutralan naziv knjižničar (mn. knjižničari) kao i dosad nastavi koristiti u razgovornom stilu te u svim znanstvenim i stručnim radovima u području knjižničarstva, a pojedini nazivi knjižničarskih zvanja u administrativnom kontekstu kad je potrebna specifikacija

-dvorječni naziv knjižničarsko osoblje koristi u administrativnom stilu kao skupni naziv za sve zaposlenike sa stečenim zvanjem u knjižničarskoj struci

- stručno knjižnično osoblje koristi u administrativnom stilu kao skupni naziv za sve stručnjake (knjižničarskih i neknjižničarskih profila) zaposlene u knjižnici koji svojim djelovanjem pridonose  raznovrsnosti i kvaliteti knjižničnih usluga

- knjižnično osoblje koristi kao skupni naziv za sve zaposlenike u knjižnici.

Sanja Brbora

sanja@svkst.hr