-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 81, srpanj 2019. :: Skupovi u zemlji


Studentska konferencija BOBCATSSS 2019
22. – 24. siječnja 2019., Osijek, Hrvatska

Grad Osijek ugostio je ovogodišnju studentsku konferenciju BOBCATSSS 2019,  koja se održala 27. put i okupila oko 220 sudionika iz Hrvatske i čak 22 države (od Europe do Japana) Uz Odsjek za informacijske znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, ovogodišnji su partneri bili sveučilišta Linnaeus i Uppsala iz Švedske te Hague iz Nizozemske.

Glavna tema konferencije bila je Informacije i tehnologija mijenjaju život: povezanost, interakcija, inovacije (Information and technology transforming lives: connection, interaction, innovation). Tri glavne podteme posvećene su društvenoj ulozi informacijskih ustanova, informacijskim stručnjacima i znanosti te inovativnoj tehnologiji. U bogatom programu izlaganja, radionica i posterskih izlaganja svatko je mogao pronaći nešto za sebe.

Trodnevna je konferencija svakodnevno započinjala jednim pozvanim izlaganjem. Prvo pozvano izlaganje održala je Koraljka Golub sa Sveučilišta Linnaeus u Švedskoj, koja je na primjeru tog sveučilišta prikazala transformaciju jednog sveučilišta u iSchool, suvremeni pokret transformacije sveučilišta i fakulteta koji obrazuju informacijske stručnjake. Drugi dan započeo je izlaganjem pozvanog predavača Franka Huysmansa sa Sveučilišta u Amsterdamu, koji je govorio o stvaranju javnih knjižnica za budućnost „Creating public libraries for the future: how comparing library systems can help“. Posljednje pozvano izlaganje održala je Milijana Mičunović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strosmayera u Osijeku, a govorila je o suvremenim tehnologijama i informacijskim institucijama te mjestu koje zauzimaju danas u društvu - „New industrial revolution, emerging technologies and information institutions: is there a roadmap to the future?“. Prema mišljenju sudionika konferencije, upravo je to izlaganje ocijenjeno najboljim.

Održano jeipet raznolikih timskih studentskih radionica:  o informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji i pametnim gradovima, privatnosti u pametnim domovima, o umjetnoj inteligencije i velikim podatcima u ulozi "spašavanja" planeta i sl. Nagrađen je studentski  tim koji je održao radionicu „Say goodbye to your privacy? A workshop on online privacy in Smart Homes and how to prevent your data from being leaked“.

Mariola Antczak i Zbigniewa Gruszke  izlaganjem „Deregulation of the librarian`s profession in Poland: the course and the consequences“ osvrnule su se na najvažnije promjene koje je uzrokovao prijelaz knjižničara među neregulirane profesije u Poljskoj (u razdoblju 2011.–2018.). Koliko su suvremene tehnologije i vještine i kompetencije vezane uz njih nužne u svakodnevnom poslu jednog knjižničara, govorila je i Alina Stoicescu u radu „Data science competencies in Danish academic libraries. Od ostalih izlaganja istaknuli bismo izlaganja Anite Đurašinović „Human activity recognition with smartphones and its economic implications“ te Stefani Majić o uporabi uređaja za otkrivanje anomalija u prijenosu podataka. Sanda Erdelez iz SAD-a te Sanjica Faletar Tanacković, Kornelija Petr Balog, Ana Ružolčić i Tomislava Žilić iz Osijeka predstavile su rad o uporabi online foruma među ljudima oboljelima od Alzheimera i njihovim skrbnicima. Marilde Fontanin u izlaganju  „Warriors, allies or spectators: A look at stakeholders` perception of the role of libraries and librarians in the fake news phenomen“ bavila se još uvijek iznimno popularnom temom lažnih vijesti, a Agnieszka Sułtkowska temom motivacije nastavnika za poučavanje digitalnim vještinama. O digitalnim vještinama i srednjoškolcima izlagala je i Lucija Žilić sa Sveučilišta u Zadru, koja je govorila o digitalnim vještinama mladih i njihovu aktivnom sudjelovanju u društvu.

U bloku predavanja o digitalnim zbirkama i knjižnicama Anđela Stošić govorila je o korištenju digitalnih zbirki u Srbiji („Using digital collections: a comparative analysis in the case of the three public libraries in Serbia“). Andor Nagy izložio je rad  „Ensuring equal access to digital content: how to make an accessible web design for a librarian wiki website?“. Predstavnik sponzora IZUM, Davor Bračko, predstavio je COMISS.net, regionalnu mrežu knjižničnih informacijskih sustava.

Svoje su radove predstavili i organizatori, studenti i profesori iz Osijeka. Petar Matusina, Jure Žilić i Sanjica Faletar Tanacković govorili su o navikama kupovanja knjiga hrvatskih građana, a Mirna Gilman Ranogajec i Ines Hocenski istraživale su zastupljenost i provedbu kulturnih i javnih programa i usluge u školskim knjižnicama u Osijeku.

Teme izlaganja posljednjih sesija bile su usredotočene na narodne knjižnice, digitalne platforme, pretraživanje na webu i otvoreni pristup. Vrlo zanimljivo izlaganje održala je Vanessa Brinkmann sa Sveučilišta u Hildesheimu koja je radila s djecom kojoj je pokušala približiti temu potrošnje, odnosno očuvanja energije - „Kidsprint: development and application of a method for collaborative design of an app in the context of energy saving“. Profesorica Tatjana Aparac-Jelušić iznijela je iskustva rada na velikom europskom projektu EINFOSE pod nazivom „How to beat bureaucracy and still do research: tips and tricks from Erasmus+ project EINFOSE“, a Nikolina Duvnjak, Josipa Bašić i Franjo Pehar sa Sveučilišta u Zadru predstavili su svoj rad „Emotional design in mobile fitness applications“. Nina Klarin, Marta Valovičić i Nevenka Kalebić predstavile su rad „Research projects: digitization of the writer`s legacy“.

Drugi dan konferencije održana je sesija s posterskim izlaganjima. Predstavljeno je ukupno 20 postera, na kojima je radio čak 51 koautor. Svaki je poster predstavljen u dvije minute, a nakon toga su zainteresirani sudionici konferencije imali mogućnost raspravljati s autorima. Studenti i nastavnici Sveučilišta u Zadru predstavili su ukupno tri postera, dok su domaćini predstavili čak osam suradničkih postera. Istraživanja i projekti prikazani na posterima bavili su se raznolikim temama: od studentske prakse  i projekata poput predstavljanja Morepress platforme za elektroničke časopise Sveučilišta u Zadru, uređivanja zbirke samostanske knjižnice, sudjelovanja studenata na Erasmus+ projektu EINFOSE do originalnih istraživanja informacijske pismenosti među brucošima, utjecaja društvenih medija na praćenje vijesti, predstavljanja i identiteta u društvenim medijima, zapošljavanja u području informacijskih znanosti, knjižnica i multikulturalnosti, vizualne pismenosti i još mnogih drugih. Svi su sudionici konferencije mogli glasovati za najbolji poster, a najboljim je proglašen poster „Animals in the library: the benefits of bring them at the library“ skupine autora sa Sveučilišta u Barceloni.

Cjeloviti program konferencije dostupan je ovdje. A uskoro će biti dostupan i zbornik radova cjelovitih tekstova.

Osim službenog dijela programa, organizatori su sudionicima ponudili i razgledavanje grada te druge zanimljive sadržaje, kao što su već tradicionalni BOBCATSSS party u klubu, pub kviz znanja iz informacijskih znanosti, obilazak muzeja, klizanje i slično.

Spomenimo da je EUCLID ovogodišnju „Bobcat of the Year“ nagradu dodijelio umirovljenoj profesorici i osnivačici studija knjižničarstva u Osijeku i u Zadru   - Tatjani Aparac-Jelušić.

Na svečanom zatvaranju simbolično je predana zastava organizatorima 28. BOBCATSSS konferencije, predstavnicima Sveučilišta Paris-Est Marne-la-Vallée iz Francuske i njihovim partnerima sa Sveučilišta u Sofiji.

 

Otvorenje BOBCATSSS 2019 konferencije

https://drive.google.com/drive/folders/1X0So7BFd9pSU5oH8svmTee2M5gDowxjy

BOBCATSSS2019 publika

https://drive.google.com/drive/folders/1X0So7BFd9pSU5oH8svmTee2M5gDowxjy

Pozvano predavanje Koraljka Golub

https://drive.google.com/drive/folders/1NME1G6AvtsJ4fHrECSbM7HCh08Ku1j0G

Organizacijski tim

https://drive.google.com/drive/folders/1JHc9psja2hsqzSYu3F1qrn7a46HkEQVt

BOBCATSSS2020 Organizatori

https://drive.google.com/drive/folders/1tEbjyzEeMCDdK7Dyl7f1W8zem_7V2M03

 

 

Nina Kvesić 

nkvesic@student.unizd.hr 

 

Drahomira Cupar

dcupar@unizd.hr 

 

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-