-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 81, srpanj 2019. :: Skupovi u zemlji


Stručni skup Izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki

Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu unutar Sekcije za zbirke i službe Hrvatskoga knjižničarskog društva u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu organizirala je prvi Stručni skup Izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki koji se održao u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 12. travnja 2019. godine.

Budući da je knjižnična zbirka i u mrežnom okruženju ostala temelj poslovanja svake knjižnice, središnja tema skupa bila je planiranje, financiranje, izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki, a skup je bio namijenjen knjižničarima svih vrsta knjižnica.

Stručni dio skupa su definirali i organizirali članovi Programskog odbora: Sonja Avalon, Vesna Golubović, Tinka Katić, Jasmina Kenda, Zagorka Majstorović, Tatijana Petrić i Nada Vrsalović, te Organizacijskog odbora: Milenka Bukvić, Sofija Konjević, Alisa Martek, Aleksandra Mikić-Grginčić, Kristina Romić i Jelena Šančić. Skup su moderirale Zagorka Majstorović i Jasmina Kenda.  

Stručni skup je imao sljedeće ciljeve:

  • pružiti pomoć u rješavanju stručnih problema s kojima se susreću knjižničari u segmentu izgradnje i evaluacije zbirki te međuknjižnične posudbe
  • izmijeniti iskustva srodnih i različitih knjižničnih sustava oko modula nabave
  • uputiti na značaj smjernica za kvalitetno poslovanje nabave i međuknjižnične posudbe

Prigodnim obraćanjem sudionicima i izlagačima skupa obratili su se Ana Dadić, viša stručna savjetnica u Službi za knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske, izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, te dr. sc. Dijana Machala, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Na skupu, koji je okupio više od sto izlagača i sudionika iz svih vrsta knjižnica iz Hrvatske, pozvana su izlaganja održali: Mira Zovko, viša stručna savjetnica za školske knjižnice iz Ministarstva znanosti i obrazovanja  - Značenje i vizija razvoja školskih knjižnica kao potpore obrazovanju, Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore -  Kvantitativna i kvalitativna analiza nakladničke produkcije u Republici Hrvatskoj te dr. sc. Radovan Vrana, izvanredni profesor na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu -  Zašto propuštamo (ne volimo) vrednovati digitalne zbirke?

Uvodna izlaganja otvorila su brojna pitanja vezana uz temelje knjižnične djelatnosti i bila su izvrstan uvod u pregled pojedinačnih praksi u nastavku skupa kada su održana sljedeća prijavljena izlaganja: Marijana Mišetić: Vrednovanje knjižnične zbirke u suvremenoj visokoškolskoj knjižnici; Jasmina Kenda; Maja Bodiš: Znamo li koliko vrijede naši fondovi? : usklađivanje vrijednosti knjižničnog fonda s knjigovodstvenim stanjem; Ivanica Beg: Izgradnja, upravljanje i evaluacija u zbirki osnovnoškolskoj knjižnici; Jasminka Mihaljević; Ljiljana Siber; Gordana Gašo: Nabava i organizacija knjižničnih zbirki u visokoškolskim knjižnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; Vesna Golubović: Izgradnja i upravljanje fondom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu; Marina Vinaj; Ivana Knežević Križić: Zavičajne zbirke Odjela knjižnice Muzeja Slavonije – lokalna baština nacionalne vrijednosti; Sofija Bogoje: Izgradnja zbirke Centra za turističku dokumentaciju i informaciju, Tomislav Silić; Andrea Šušnjara; Sanja Vukasović-Rogač: Izgradnja i upravljanje glazbenim i audiovizualnim odjelima i zbirkama : petnaest godina Koordinirane nabave i obrade glazbene i AV građe u Knjižnicama grada Zagreba; Sanja Kosić: Analiza uspješnosti kupnje knjižnične građe za fond Sveučilišne knjižnice Rijeka; Mihaela Kovačić: Građa Odjela specijalnih zbirki Sveučilišne knjižnice u Splitu : od dara (neželjenog) do kulturnog dobra; Alma Lušetić: Knjižnice Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ – izgradnja fonda za 21. stoljeće; Maja Sever Pavić: Izgradnja zbirke periodike Gradske knjižnice u Zagrebu; Ana Sudarević: E-izvori kao dio knjižnične zbirke školske knjižnice : primjer Osnovne škole Dubovac; Gordana Ramljak; Antonija Brodarec: E-izvori kao dio zbirki u medicinskim knjižnicama : primjer Središnje knjižnice KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu; Tihonija Zovko; Ankica Landeka: Vrednovanje knjižnične zbirke teologije Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu; Sofija Konjević: Međuknjižnična posudba u eri digitalne dostupnosti znanstvenih informacija.

Predstavljanja posterskih izlaganja moderirala je Sofija Konjević, a okupila su izlaganja vezana uz knjižnične zbirke i uslugu međuknjižnične posudbe: Lina Šojat; Ivana Majer: Ostavštine kao način izgradnje knjižničnog fonda : primjer Knjižnice Instituta za povijest umjetnosti; Antonija Brodarec; Grodana Ramljak: Izgradnja zbirki u specijalnoj knjižnici – primjer knjižnice KBC Sestre milosrdnice; Jelena Šančić;  Marta Kovač: Otkrivamo servise za dostavu dokumenata i zajedničko korištenje izvora u Europi; Darija Mataić, Agičić; Ljiljana Crnogorac: Zbirka Domovinskog rata Gradske knjižnice Slavonski Brod – kultura sjećanja; Jasenka Bešlić; Dijana Klarić: Kulturni turizam i knjižnične zbirke Gradske knjižnice i čitaonice Požega; Anamarija Starčević Štambuk: Novi momenti i izvori financiranja u izgradnji zbirki i fonda Knjižnice Instituta za etnologiju i folkloristiku; Milena Bušić: Zamjena kao oblik nabave građe u Knjižnici Muzeja grada Zagreba; Karmen Krnčević: Zavičajna zbirka Sibenicensia: mala?, a bogata zbirka.

Izlaganja su prezentirala utjecaj načina nabave na kvalitetu i vrijednost zbirke, vrednovanje knjižničnih zbirki s gledišta zbirke i korisnika, e-izvore kao integralni dio knjižničnih zbirki, međuknjižničnu posudbu i dostavu dokumenata te primjere dobre prakse.

Knjižnicu danas treba promatrati kao fizičkoga i virtualnoga pružatelja pristupa raznolikim izvorima i uslugama koji podupiru pretraživanje informacija, prikupljanje, stvaranje i njihovu nabavu. U skladu s navedenim usvojeni su sljedeći zaključci:

  1. Izgradnja zbirki ostaje osnovna knjižnična djelatnost.
  2. Zbirke okupljaju različite vrste građe u svim materijalnim i digitalnim pojavnostima.
  3. Zavičajne zbirke daju poseban doprinos očuvanju kulturnog identiteta.
  4. Za nabavu i izgradnju zbirki s ciljem zadovoljavanja informacijskih potreba korisnika neophodne su smjernice nabavne politike.
  5. Nabava treba biti podržana dostatnim, sustavnim i kontinuiranim financiranjem.
  6. Pronalaženje novih načina međusobne suradnje u uvjetima smanjenog financiranja.
  7. Utvrđivanje financijske vrijednosti knjižnične zbirke sukladno zakonskoj regulativi.
  8. Vrednovanje knjižničnih zbirki važan je dio razvojne knjižnične djelatnosti.

Iznimno velik interes pokazao je da je izgradnja knjižničnih zbirki tema o kojoj se u stručnoj javnosti premalo govori te je skup potaknuo razmjenu informacija među knjižničnim stručnjacima koji se bave izgradnjom i evaluacijom knjižničnih fondova te otvorio mnoga stručna pitanja kojima se trebamo baviti u nadolazećem vremenu.

 

 

Vesna Golubović

vesna.golubovic@nsk.hr 

 

Jasmina Kenda

jasmina.kenda@kgz.hr 

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-