 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 81, srpanj 2019. :: Vijesti iz regionalnih društava
Nove PRiče iz knjižnice
Od siječnja ove godine Zagrebačko knjižničarsko društvo uz financijsku potporu Ministarstva kulture organizira ZKD Forum na kojemu se neformalno govori o raznim temama koje se tiču knjižničara i knjižnica. Planirano je osam susreta ove godine, a svi će se održavati u konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Sezona je otvorena izlaganjima o Svijetu (ne)konferencija na kojima su predstavljene aktivnosti Radne grupe ZKD Biciklista, sudjelovanje ZKD Biciklista na međunarodnim (ne)konferencijama Cycling for Libraries, neobične aktivnosti IFLA New Professionals Special Interes Group, neformalnost Next Library konferencije, kao i TEDx konferencije koja se održava u Koprivnici.
Drugi susret, održan 20. veljače, govorio je o važnosti učinkovite komunikacije u knjižničarskoj struci. Iako se čini da bi taj posao trebao raditi „netko drugi“, najbolji komunikatori naše struke su sami knjižničari. Suorganizator tog Foruma bila je Radna grupa za društvene medije pri Hrvatskome knjižničarskom društvu, a u ime Ministarstva kulture u Forumu je sudjelovala načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost Jelena Glavić-Perčin.
Forum je okupio stotinjak sudionika koje su kratko pozdravili Alka Stropnik, predsjednica ZKD-a, Dorja Mučnjak, predsjednica Radne grupe za društvene medije, te dr. sc. Dragan Bagić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u čijoj je nadležnosti novoosnovani Ured za informiranje. On je na kraju istaknuo da „javne ustanove samo kvalitetnom komunikacijom prema svim dionicima mogu svoju misiju učinkovito predstaviti“.
Potom je slijedilo predavanje Nove PRiče iz knjižnice Krešimire Rendulić, direktorice agencije Prorsus komunikacije, certificirane stručnjakinje za odnose s javnošću. Knjižničarima je približila osnovne pojmove strateške komunikacije te ih savjetovala kako da uspješno vode odnose s medijima i komunikaciju na društvenim mrežama. Istaknula je primjere dobre prakse u domaćim okvirima poput Gradske knjižnice Rijeka, a posebno je pohvalila New York Public Library za njihovu komunikaciju na društvenim mrežama.
Panel rasprava Knjižnica u doba dominacije ekrana potaknula je živu raspravu među sudionicima. U njoj su sudjelovali Alis Marić, osnivačica bloga Čitaj knjigu, Anita Golubiček, urednica portala Dječji događaji, Gordan Nuhanović, novinar Hrvatske radiotelevizije, Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka, te Kristian Benić, zadužen za marketing i inovativne projekte u istoj knjižnici.
Alis Marić čvrsto je branila tezu da se knjiga i dalje čita, navodeći primjer najposjećenijih sajmova na ovim prostorima, a to su Interliber i Međunarodni beogradski sajam knjiga. Gordan Nuhanović složio se s njom da se ljubav prema knjizi usađuje još u djetinjstvu. Golubiček je ukazala na zahtjevnost algoritama društvenih mreža i internetskih tražilica te naglasila koliko uspjeh mrežne stranice ovisi o načinu njihova rada. Naposljetku, Cvjetković i Benić otkrivaju kako svaka komunikacijska aktivnost Gradske knjižnice Rijeka prati njezine strateške smjernice, a inovativni su projekti, dodaju, važan dio te strategije.
Iako ponekad zanemarena djelatnost u knjižnicama, odnosi s javnošću postaju sve važniji dio svakodnevnog knjižničarskog posla. Kako bi u tome postali što bolji, edukacija i razmjena iskustava na ovakvim ili sličnim platformama suradnje bit će itekako dobrodošle.
Dorja Mučnjak
dmucnjak@ffzg.hr
|
|
|
|
