(Ne)dosegnuti standardi - 9. okrugli stol za školske knjižnice

Okrugli stol u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva, Sekcije za školske knjižnice i Knjižničarskog društva Rijeka okupio je šezdesetak školskih knjižničara i stručnjaka koji se bave školskim knjižničarstvom 10. listopada ove godine u Ugostiteljskoj školi Opatija. Skup se bavio analizom stanja u školskim knjižnicama s obzirom na važeće standarde. Opremljenost školskih knjižnica u skladu sa standardima - Standardom za školske knjižnice (2000.) i Državnim pedagoškim standardima (2008.) - preduvjet je za stvaranje prostora izvrsnosti, okruženja koje je izvor informacija, koje potiče i razvija stvaralačke sposobnosti i kreativnost učenika, istraživačko učenje te čitalačku i digitalnu pismenost kod svih svojih korisnika, istaknuto je na skupu.

Savjetnica za školske knjižnice iz Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice Frida Bišćan predstavila je na početku skupa zabrinjavajuće podatke o sadašnjem stanju školskih knjižnica s obzirom na prostor i opremljenost. Većina školskih knjižnica zadovoljava tek minimum standarda što se tiče prostora, a u čak sedam županija prostor je još i manji. Nažalost, sredstva potrebna da bi se standardi ostvarili nisu osigurana što rezultira vrlo neujednačenom infrastrukturom i otežava rad školskih knjižnica.

Ljiljana Črnjar, voditeljica Županijske matične službe za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije i Zorka Renić, školska knjižničarka u Medicinskoj školi Bjelovar bile su članice Povjerenstva koje je izradilo prijedlog novoga Standarda za školske knjižnice prije više od pet godina. U očekivanju novoga Zakona o knjižnicama, dokument nije poslan u daljnji formalno-pravni postupak. U izlaganju znakovitog naslova Standard – (za)ostao u ladici pojasnile su promjene - zakonske, tehnološke, stručne i druge - koje su rezultirale potrebom za donošenjem novog dokumenta uvažavajući pri tom sva postignuća postojećeg. S obzirom na protok vremena od izrade nacrta potrebno bi bilo učiniti stanovite izmjene kako bi ovaj dokument, kada bude usvojen, pružio smjernice i bio oslonac daljnjem razvoju školskih knjižnica u narednom desetljeću.

Zrinka Udiljak Bugarinovski, voditeljica Knjižnično-dokumentacijskog centra na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u inspirativnom izlaganju naslovljenom Širimo poruke - zagovarajmo svoju knjižnicu! govorila je zašto je zagovaranje važno, tko i kako može zagovarati knjižnicu, tko su naši partneri i kako s njima surađivati, kako planirati zagovaranje, kako razvijati poruke u zagovaranju i kako ih komunicirati, koji su nam dokumenti važni itd. Kako bi svi dionici znali vrijednost naše knjižnice - i kako bismo postigli win-win situaciju - potrebno je znati „prodati“, nagovarati, lobirati, mobilizirati, uvjeravati, prezentirati, promicati… Odnosno, svoje poruke treba „znati zagovarati“.

U drugom dijelu stručnog skupa uvjerili smo se da školski knjižničari svojim entuzijazmom, kreativnošću, stručnošću i komunikacijskim sposobnostima mogu itekako doprinijeti napretku svojih školskih knjižnica. Primjere dobre prakse predstavile su školske knjižničarke iz Pule, Malog Lošinja, Rijeke i Opatije. Elda Pliško Horvat, iz TSŠ Dante Alighieri Pula u izlaganju (Ne)dosegnutim standardima usprkos ustvrdila je da je za učinkovitost i prepoznatljivost školske knjižnice ključ školski knjižničar. Kata Marković i Milica Prole iz Srednje škole Ambroza Haračića iz Malog Lošinja istaknule su važnost podrške lokalne vlasti, školske uprave te suradnju i podršku Županijske matične službe. Izlaganjem Život knjižnice u novom prostoru pokazale su koliko je dosegnuti Standard promijenio život knjižnice nabolje. Ljiljana Črnjar i Milka Šupraha-Perišić iz Gradske knjižnice Rijeka predstavile su Projekt izgradnje jedinstvenog knjižnično-informacijskog sustava narodnih i školskih knjižnica Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Sandra Vidović knjižničarka u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji predstavila je rad svoje knjižnice koja je vrelo ideja i informacija u izlaganju Vremeplov kroz projekte jedne školske knjižnice. Koraljka Mahulja Pejčić iz OŠ Ivana Zajca Rijeka izlaganjem Školska godina prema stanDARdu predstavila je brojne aktivnosti i projekte kojima je osigurala donacije za knjižnicu. Predstavljanje primjera dobre prakse zaključeno je primjerom škole domaćina stručnog skupa, Ugostiteljske škole Opatija i knjižničarkom Mirom Matan koja je kroz projekt I dok je srca, bit će i Kroacije uspjela opskrbiti knjižnicu računalnom opremom.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava koja je dovela do sljedećih zaključaka:

1. Kroz desetak izlaganja i prezentacija na 9. okruglom stolu u Opatiji još jednom je dokazana predanost, stručnost u radu i profesionalnost u svim područjima rada školskih knjižničara.

2. Standard za školske knjižnice (2000.) nije u potpunosti proveden i primijenjen kako je dokumentom predviđeno, što otežava rad knjižnica. Pristup učinkovitim uslugama i programima školske knjižnice koje pruža stručno osoblje treba osigurati svim učenicima i sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Stoga se dostizanje standarda ne smije temeljiti na snalažljivosti i entuzijazmu pojedinca, već je potrebna podrška svih dionika, odnosno sustavno ulaganje u školske knjižnice kao mjesta pristupa informacijama, stjecanja znanja i osobnog razvoja.

3. U zagovaranju knjižnica potrebno je pozicionirati školsku knjižnicu kao informacijsko središte škole i neizostavni dio odgojno-obrazovnog procesa.

4. Za školskog knjižničara je najvažnija usmjerenost na učenike, pojedince, bez obzira na dosegnute ili nedosegnute standarde.

Ovaj okrugli stol za školske knjižnice organiziran je uz potporu Ministarstva kulture i Grada Opatije. U radu Organizacijskog odbora sudjelovale su Ljiljana Črnjar,  Mira Matan i Korina Udina, a u Programskom odboru Zorka Renić, Draženka Stančić, Alka Stropnik, Gordana Šutej i Mladen Zubović.

Po završetku skupa sudionici su imali priliku prošetati Opatijom uz stručno vodstvo te su sudjelovali na svečanom otvaranju 43. skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva koje je održano istog dana u Opatiji.

Gordana Šutej

gordana.sutej@gmail.com