Libraries in the Digital Age 2018.

U Zadru je od 13. do 15. lipnja 2018. godine održana međunarodna konferencija „Knjižnice u digitalnom dobu“ (Libraries in the Digital Age – LIDA) u organizaciji Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku te Sveučilišta Rutgers iz SAD-a. Ova konferencija, koja se održava svake dvije godine, posvećena je promjenama i izazovima koje digitalno doba postavlja pred knjižnice i informacijske sustave, a tema ovogodišnje, 15. po redu konferencije bila je Informacijske ustanove i društvena pravda: dostupnost, raznolikost i uključenost. Program konferencije sadržavao je više od 50 priloga (izlaganja, postera, radionica) na kojima je sudjelovalo gotovo 160 sudionika iz 24 zemlje: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Danska, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Litva, Francuska, Slovenija, Turska, Češka, Indija, Finska, Švedska, Norveška, Irska, Velika Britanija, Novi Zeland, Australija, Mađarska, Iran, Njemačka, Čile, Jordan i Bugarska. Novost ovogodišnje konferencije je skraćivanje programa na ukupno tri dana.

Konferenciju su otvorili prorektorica za znanost i informacijsku infrastrukturu Ivanka Stričević te Ross Todd i Marie Radford, profesori Sveučilišta Rutgers, a potom je uslijedilo izlaganje pozvane predavačice Nicole A. Cooke sa Sveučilišta u Illinoisu na temu „Actions Speak Louder Than Words: Centering Social Justice in LIS Practice“. Cooke je u svom izlaganju raspravljala o načinima na koje knjižničari mogu napredovati izvan svoje uloge zagovornika društvene pravde i razvijati društveno pravednu informacijsku praksu.

Nakon uvodnih riječi i izlaganja, pristupilo se izlaganjima koja su bila podijeljena u paralelne sesije koje su se istovremeno održavale na dvije lokacije. U prvoj sesiji predstavljena su izlaganja koja su problematizirala novu ulogu i zadaće narodnih knjižnica u suvremenom društvu. Theodora Balmon predstavila je načine na koje narodne knjižnice u Francuskoj pružaju podršku i promoviraju temeljne vrijednosti francuskog sekularizma u sve kompleksnijem svijetu. Skupina profesora s nekoliko sveučilišta nordijskih zemalja u izlaganju je opisala utjecaj digitalizacije na ulogu javnih knjižnica u javnoj sferi života, dok su Zinaida Manžuch i Elena Maceviciute u izlaganju „Back to the Future: The Roles of Public Libraries in Diminishing Digital Divide in Scenarios by 2023“ predstavile projekt evaluacije uloge vodećih knjižnica u litvanskoj mreži narodnih knjižnica.

U nastavku programa LIDA konferencije održan je panel pod nazivom „Toward a Critical Optimism: Enacting Access, Diversity, Inclusion, and Democracy in Difficult Times“ u kojem je nekolicina knjižničara iz SAD-a na temelju vlastitog iskustva prikazala kako kritičko razmišljanje o praksi podržava i osigurava društvenu pravdu u knjižnicama i informacijskim institucijama.

U okviru iste sesije, Mario Hibert je u izlaganju „Towards a Tactical Librarianship“ predstavio taktičko knjižničarstvo; dok su Marie Radford i njezine suradnice istražile fenomen mikroagresije u knjižnicama i predstavile ga pod naslovom „Investigating & Mitigating Microaggressions to Support Inclusive Information Services“. Dan Albertson osvrnuo se na kulturalnu kompetentnost i predstavio projekt razvoja digitalne knjižnice i mrežnog foruma za pružanje obrazovnih informacija i resursa.

Prvi dan konferencije zaključen je iznimno uspješnom poster sesijom na kojoj je izloženo ukupno 14 postera, te je svaki poster predstavljen kratkim jednominutnim izlaganjem. Kao najbolje postersko izlaganje izabrano je, i nagrađeno, „Tagging in Online News Articles", autorica Lucije Kraljev, Antonije Grgeč i Drahomire Cupar s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.

Drugi dan konferencije započela je pozvana predavačica Toni Samek sa Sveučilišta u Alberti koja se u svom izlaganju pod nazivom „Definition of Risk: A Situation Involving Exposure to Danger“ osvrnula na etički kodeks u području informacijskih znanosti i raznolike uvjete koje je potrebno osigurati kako bi se on ispoštovao. Nakon pozvanog izlaganja održana je sesija posvećena različitim vrstama pismenosti koje se javljaju u modernom dobu. Sheila Corrall se u izlaganju „Data Literacy as a Human Right: Roles and Responsibilities of Libraries as Datamediaries“ osvrnula na problematiku podatkovne pismenosti, dok je Alison Hicks predstavila istraživanje informacijske pismenosti kod učenika određenog jezika tijekom vremena boravka i rada u inozemstvu. U paralelnoj sesiji održavala su se izlaganja koja su pokrivala teme vezane uz kulturne događaje i društvenu uključenost. Mia Mathiasson, Henrik Johumsen i Casper Rasmussen predstavili su istraživanje aktivnosti danskih narodnih knjižnica kao društvenih interakcija i događaja u stvarnom vremenu koji se odvijaju unutar narodne knjižnice. Nakon toga, Amy Vanscoy i Kawanna Bright održale su predavanje naslovljeno „Challenges to Diversity and Inclusion for American Librarians of Color: Experiencing Uniqueness and Difference“ u kojem su opisale kako etnički identitet utječe na iskustvo u referentnim i informacijskim službama.

Sesija posvećena temama razvoja knjižničnih usluga za posebne skupine stanovništva izazvala je poseban interes. Sanja Bunić u svom se izlaganju osvrnula na rastući problem beskućništva i navela izazove postavljene pred knjižnične usluge za beskućnike na području grada Zagreba, dok su Rasa Januseviciene, Dalia Balcytyte i Fausta Kepaliene predstavile svoja iskustva iz Litvanske knjižnice za slijepe.

Na trećoj sesiji obrađene su teme društvene raznolikosti i nejednakosti. Jeppe Nicolaisen u izlaganju pod naslovom „Collection Development for Diversity and Inclusion: The Long Tail Challenge“ raspravila je probleme i mogućnosti za razvoj zbirki koje potiču raznolikost i uključenost, dok su Antonela Bokan i Ljiljana Poljak održale izlaganje u kojem su se osvrnule na utjecaj menadžmenta narodnih knjižnica na društvenu nejednakost. U paralelnoj sesiji Kristina Berketa i Madeleine Lundman u svom su izlaganju „The Land of Pirate Bay: Online Piracy Habits and Opinions of Swedish Students“ iznijele rezultate istraživanja o razlozima zbog kojih se studenti u jednoj od najrazvijenijih europskih zemalja okreću online piratstvu. Nakon njih, Dina Tbaishat predstavila je i ispitala nekoliko projekata digitalizacije na Sveučilištu u Jordanu kako bi prikazala postojeće tijekove rada i razmotrila izazove i moguća poboljšanja.

Drugi dan konferencije završio je sesijom studentskih radova nazvanu Student Showcase. Nagradu za najbolji studentski rad, „The Role of Osijek Public Library in Modern Society: With Special Consideration of It’s Physical Accessibility“ dobile su studentice Vedrana Filić, Tena Vilček i Mateja Paradžik s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek. Uz priznanje, nagrada uključuje i iznos od 500 Eura.

Treći, i posljednji, dan konferencije započeo je sesijom izlaganja o manje istraženim aspektima interkulturalnosti u knjižnicama. Nahyeon Kim, Nadia Caidi i Niel Chah govorili su o interkulturalnim susretima u kojima je posrednik video sadržaj na medijskoj platfomi You Tube te su predstavili interkulturalni angažman koji omogućuje ova vrsta medija. Amelia Gibson predstavila je načine na koje fizička, socijalna i emocionalna sigurnost koju su razvile žene afričkog i latinoameričkog podrijetla utječu na njihovo ponašanje prilikom pretraživanja informacija, dok je Maja Krtalić u svom izlaganju predstavila rezultate istraživanja o tome kako ljudi upravljaju osobnim dokumentima i informacijama relevantnim za njihov osobni život u procesu prelaska iz jedne zemlje u drugu. U paralelnoj sesiji, Mary Grace Flaherty predstavila je proces izgradnje knjižnice u malenoj zajednici Lusangazi smještenoj u Malaviju, a Rebecca Miller predstavila je projekt ACKU Legal Collection kojemu je cilj, kroz proces digitalizacije starih novina, poduprijeti društvenu pravdu u Afganistanu. Sesiju je zatvorio Davor Bračko koji je predstavio primjenjivost sustava COBISS, korištenog u Sloveniji, na širu stručnu zajednicu.

Sljedeći niz izlaganja bio je usredotočen na analizu aktivnosti i trenda posuđivanja knjiga u narodnim knjižnicama. Jan Pisanski i Katarina Švab u svom izlaganju predstavili su neke aspekte aktivnosti vezanih uz putovanja u narodnim knjižnicama u Sloveniji, dok su Mirko Duić i Laura Grzunov izložili studiju o najposuđivanijim bestsellerima u hrvatskim narodnim knjižnicama. Istovremeno je održan PhD Forum na kojem su tri doktorska studenta imala priliku izložiti svoje disertacije te dobiti korisne komentare od komisije sastavljene iz međunarodno priznatih profesora u području informacijskih znanosti te tako dobiti priliku za poboljšanjem svojih doktorskih istraživanja. Kirsten Schlebbe predstavila je rad na temu informacijskog ponašanja djece u digitalnom okruženju, Feđa Kulenović rad na temu strategija apomedijacije u složenom informacijskom okruženju, dok je Denis Kos izložio rad na temu transdiciplinarnosti u organizaciji znanja. Sudjelovanje doktorskih studenata u PhD forumu omogućio je OCLC iz SAD-a.

U posljednjoj sesiji prije zatvaranja LIDA konferencije održan je „ILO Multiplier event“, panel o informacijskoj pismenosti u online okruženju na kojem su raspravljeni mnogi problemi, izazovi i mogućnosti vezani uz informacijsku pismenost. ILO označava kraticu za europski projekt na temu informacijske pismenosti u čijoj realizaciji kao partner sudjeluje Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti. Posljednja paralelna sesija bila je usredotočena na teme LGBTIQ zajednice u knjižnicama. Vanessa Kitzie predstavila je rezultate ankete kojom je istraživala kako pripadnici LGBTIQ zajednice oblikuju svoje informacijske prakse, Neslihan Er-Kocoglu opisala je svakodnevne informacijske potrebe i informacijsko ponašanje pripadnika spomenute zajednice, a Petra Dolanjski i Irena Bekić u izlaganju „Uncertain Interventions: LGBTIQ Users in Public Libraries as an Example of Collaboration between Critical Librarianship and Contemporary Art“ predstavile su projekt kojim se razmatra pozicija, vidljivost i zastupljenost LGBTIQ osoba u programima i aktivnostima narodnih knjižnica vezanim uz suvremenu umjetnost.

Tijekom LIDA konferencije održane su tri radionice. Jennifer Zhao održala je radionicu pod nazivom „Understanding and Developing Services for International Students“ u kojoj je raspravljala o izazovima s kojima se suočavaju međunarodni studenti. Kelly Mcelroy održala je radionicu „Beyond Fake News: Facilitated Conversation as a Path to Building Community Information Literacy“ u kojoj se problematizirala lažne vijesti i događanja vezanih uz njih te ukazivala na važnost društvenog angažmana u zajednici kroz informacijske ustanove. Posljednja u nizu radionica održana je pod nazivom „Film, Media and Information Literacy Education in School, Public and Academic Libraries“ u kojoj su Renee Hobbs i Pam Steager na interaktivan način predstavili pet metoda uporabe digitalnih tehnologija sa svrhom unapređenja medijske i informatičke pismenosti.

Konferencija je zatvorena govorom Marie Radford u kojem se osvrnula na ovogodišnju posjećenost, velik broj sudionika i izlagača, kvalitetu organizacije i važnost konferencije općenito, te je najavljena i tema sljedećeg izdanja konferencije. Konferencija se održala pod pokroviteljstvom Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog informacijsko i dokumentacijskog društva, a podržava ju i krovno međunarodno udruženje informacijskih stručnjaka ASIST.

LIDA 2020. održat će se u Osijeku, a tema i novi poziv za predlaganje radova bit će ubrzo dostupni.

Josipa Ljubić

josipa.ljubic13@gmail.com

Drahomira Cupar

 dcupar@unizd.hr