-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 80, siječanj 2019. :: Tema broja: „Zavičajne zbirke i projekti knjižnica – dio kulturne baštine“


Mjesec hrvatske knjige na Informativno-posudbenom odjelu karlovačke knjižnice

Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koja knjižnicama omogućava da i više nego inače promiču kulturu čitanja. U tih mjesec dana programi knjižnica bogatiji su i brojniji te posvećeni određenoj temi na nacionalnoj razini.

Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu svake godine nastoji korisnicima omogućiti raznolik program pa smo tako ove godine organizirali čak 46 događanja. Našlo se tu ponešto za svakoga, a u ovom tekstu biti će predstavljena samo neka od njih.

Kako je ovogodišnja tema MHK bila Baš baština, ugostili smo vrlo zanimljive sugovornike na temu kulture, identiteta i baštine.

U listopadu nam je u goste došao hrvatski zet Cody McClain Brown, a povod je bio predstavljanje knjige “Hrvatska uzvraća udarac”, svojevrsni nastavak bestselera “Propuh, papuče i punica”. Cody se u Hrvatsku doselio iz Sjedinjenih Američkih Država, točnije Oklahome, 2007. godine. Bilo je zanimljivo čuti koliko se i on sam promijenio u tih 11 godina života u Hrvatskoj. Na duhovit način opisao je razlike između hrvatskog i američkog društva te svoje snalaženje u novoj zemlji i kulturi.

 Cody McClain Brown

Tomislav Pletenac, izvanredni profesor na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održao je predstavljanje stihova Nicka Cavea na kajkavskom narječju. Karlovačka publika imala je priliku poslušati vrlo zanimljivo predavanje, ali i čuti kako to zvuči kada hitovi “Into my Arms”, “The Ship Song”, “Henry Lee” i “Rainy Night in Soho” postanu “Vu ruke moje”, “Dovleči te čolne do mene”, “Imbra Zbelavski” i “Dežđ v noči Črnomerca”. Zanimljivo je da pjesme imaju isti sadržaj na engleskom i na kajkavskom te da se uz to i rimuju. Kako glazbu Nicka Cavea sluša od tinejdžerskih dana, a odmalena je vezan uz instrumente, Caveove poetične pjesme pretočio je u kajkavski.

 Tomislav Pletenac

Predavanja o glagoljici i hrvatskoj glagoljskoj baštini, održao je Branimir Grahovac. Na edukativnom predavanju “Teorije o nastanku glagoljice – vrste, nazivi, geografska rasprostranjenost”, sudionici su saznali što je glagoljica, kako je nastala, kako je dobila ime, koje su karakteristike glagoljice te vrste glagoljice. Čuli su i koje su to predćirilometodske i ćirilometodske teorije nastanka glagoljice, kao i koje su to tri regije geografske rasprostranjenosti. Na predavanju “Hrvatska glagoljska baština” saznali smo koji su to najvažniji liturgijski tekstovi, psaltiri, misali, brevijari, apokrifi, biblijski tekstovi i legende na glagoljici te koji su najstariji rukopisi i pravni dokumenti napisani glagoljicom. Predstavljen je detaljan prikaz Baščanske ploče, govorilo se o inkunabulama i tiskarama te o glagoljici u današnje vrijeme.

Branimir Grahovac

Na našem Informativno-posudbenom odjelu priređujemo izložbene vitrine posvećene nekoj temi, piscu, godišnjicama, obilježavanju svjetskih dana, itd. Postav vitrine mijenja se mjesečno, a u Mjesecu hrvatske knjige vitrine smo posvetili Ljudevitu Jonkeu, hrvatskom jezikoslovcu i prevoditelju, rođenom u Karlovcu 1907. godine. Trajan doprinos kroatistici Jonke je dao raspravama o pojedinim jezikoslovcima i o glavnim pitanjima standardizacije hrvatskoga jezika u 19. stoljeću.

Vitrina na Informativno-posudbenom odjelu

Naš odjel pridružio se obilježavanju dana posvećenog cjelodnevnom čitanju pa su tako u prigodno uređenom kutku, djelatnici i korisnici knjižnice čitali ulomak ili pjesmu iz ponuđene literature. Neki korisnici čitali su vlastitu poeziju, što nas posebno veseli. Izrazito pozitivna atmosfera daje nam poticaj da i ubuduće organiziramo čitateljske maratone.

Cjelodnevno čitanje

U povodu Europske godine kulturne baštine, članovi Kluba ljubitelja poezije “Stihom u srce” posvetili su svoj mjesečni sastanak čitanju i recitiranju poznate i vlastite poezije na kajkavskom, ikavskom i čakavskom narječju, velikoj vrijednosti hrvatske kulturne baštine.

Sastanak čitateljskog kluba

Lidija Sajatović

informativni@gkka.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-