15. okrugli stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

Knjižnične usluge za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćamabila je tema 15. okruglog stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama. Skup jeodržan u Gradskoj knjižnici u Zagrebu 28. rujna 2018. godine,  a organizirala ga je HKD-ova Komisija za knjižnične usluge za osobe invaliditetom i osobe s posebnim potrebama u suradnji s HKD-ovom Komisijom za čitanje i Knjižnicama grada Zagreba.

Skup je okupio stručnjake iz različitih područja kako bi u partnerstvu proširili lepezu usluga dostupnih ovim dvjema skupinama osoba s invaliditetom koje su izložene predrasudama i diskriminaciji. Njihova prava se često krše pa se nalaze u neravnopravnom položaju u pristupu zdravstvenim, kulturnim, obrazovnim i ostalim područjima društvenog života. Organizacijom okruglog stola posvećenog knjižničnim uslugama za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama knjižnice žele dati svoj doprinos provedbi Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine. Na skupu je sudjelovalo oko 100 sudionika za koje su priređeni radni i promotivni materijali.

Autorica crteža na temelju kojeg je dizajniran logo skupa je Zehra Alikić Nukić, korisnica Udruge za promicanje inkluzije, a skupu je prisustvovalo i nekoliko korisnika te udruge čiji korisnici su osobe s intelektulanim teškoćama.

Povodom 15. okruglog stola u Gradskoj knjižnici je u razdoblju od 17. 9. do 10. 10.  (Svjetski dan mentalnog zdravlja) postavljena izložba pod nazivom Klinika za psihijatriju Vrapče – mjesto borbe protiv stigme. Autori izložbe su: Snježana Spitzmüller, Niko Radas, Perla Ćaćić i Jadranka Bagarić.

Okrugli stol odvijao se u tri dijela. U prvom dijelu programa održano je 7 pozvanih izlaganja. Izlaganje o položaju i pravima osoba s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom održala je savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie. O socijalizaciji osoba s intelektualnim teškoćama kroz osobno usmjereno planiranje govorio je predstavnik Udruge za promicanje inkluzije Almir Mišut. Prilagodba pisanih sadržaja osobama s intelektualnim teškoćama te osnove izrade i korištenja lako razumljivih (čitljivih) materijala bila je tema izlaganja Damjana Janjuševića iz Udruge za samozastupanje. Izlaganje o mentalnom zdravlju i/ili bolesti u knjižnici održala je Radmila Stojanović Babić iz Udruge za psihosocijalnu pomoć SUSRET. O značaju knjižnica za izgradnju uključivih zajednica govorila je je Dragana Knezić iz Rehabilitacijskog centra za stres i traumu. Primjena asistivne tehnologije u inkluzivnim aktivnostima za osobe sa invaliditetom u bibliotekama u Srbiji bila je tema izlaganja gošće izBiblioteka grada Beograda -Marine Neđić. O tome po čemu su jedinstvene IFLA-ine Smjernice za knjižnične usluge za osobe s iskustvom beskućništva govorila je Sanja Bunić iz Knjižnica grada Zagreba.

U dugom dijelu programa predviđenom za panel diskusiju sudionici su imali prilike postavljati pitanja izlagačima iz prvog dijela skupa. Najveći broj pitanja se odnosio na koji način adekvatno komunicirati s osobama i intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama te mogućnostima edukacije knjižničara na tu temu.  

U trećem dijelu programa predstavljeno je 12 primjera dobre prakse stručnjaka iz različitih područja koji rade u različitim organizacijama  u Hrvatskoj: Centra za rehabilitaciju Zagreb; Stručne knjižnice i Muzeja Klinike za psihijatriju Vrapče, Osnovne škole Nad lipom, Zagreb; Osnovne škole Retkovec,  Zagreb; Centra za odgoj i obrazovanje, Zagreb; Strukovne škole Vukovar; Gradske knjižnice Juraj Šižgorić, Šibenik; Knjižnice i čitaonica Fran Galović Koprivnica; Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić Karlovac te tri primjera dobre prakse iz Knjižnica grada Zagreba.

Zaključci 15. okruglog stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama:

1. Informirati, osvještavati i zagovarati o pravima osoba s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama zadaća je svih sektora unutar društva (kultura, zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita…).
2. Edukacija djelatnika i uklanjanje predrasuda prvi je i značajan korak u cilju što bolje dostupnosti postojećih usluga, kao i širenju lepeze usluga za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama.
3. Za izjednačavanje mogućnosti osoba s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama potrebna je čvršća suradnja vladinih i nevladinih organizacija, različitih sektora unutar društva, stručnjaka iz različitih područja  te regionalna suradnja.
4. U izgradnji uključivih zajednica knjižnice imaju svoje posebno mjesto kao javne ustanove koje su svakim danom sve više mjesta susreta i zajedničkog djelovanja različitih društvenih skupina.
5. Poticanje čitanja i različitih oblika pismenosti od osobite je važnosti za socijalno uključivanja osoba s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama. Izrada i objavljivanje kvalitetnih i stručnih lako razumljivij materijala bitan je korak u tom smjeru što zahtijeva suradnju stručnjaka iz različitih područja.
6. U modernom informacijskom društvu primjena asistivnih tehnologija je neophodan i vrijedan doprinos poboljšanu usluga te kvalitete života osoba s invaliditetom, kako u knjižnicama, tako i u drugim organizacijama.
7. Angažman volontera u organizaciji usluga za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama, kao i uključivanje osoba s navedenim teškoćama u volonterske aktivnosti vrijedan je doprinos izgradnji uključivih zajednica i zato treba zagovarati i primjenjivati volontiranje kao način socijalnog uključivanja.

Sanja Bunić

dr. sc. Ljiljana Sabljak

Fotografije: Sanja Koblar