Pismenost za sve: obrazovanje, istraživanja i projekti
Stručni skup Hrvatskog čitateljskog društva, Školska knjiga 07.09.2018.

Ovogodišnji skup Hrvatskog čitateljskog društva, kojim se tradicionalno obilježava Međunarodni dan pismenosti, bio je posvećen razvoju pismenosti za sve društvene skupine, osobito one koje su često nevidljive široj stručnoj javnosti. Važnost pismenosti sve je veća jer život u suvremenom društvu nosi sve više izazova. Sve je više osoba s teškoćama čitanja i pisanja, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju, a pismenost je važna ne samo za obrazovanje nego i za svakodnevno funkcioniranje u društvu. Tradicionalna podjela osoba s teškoćama na osobe s fizičkim i mentalnim poteškoćama, slijepe i slabovidne osobe, osobe s teškoćama čitanja i pisanja, gluhe i nagluhe osobe, gluho-slijepe osobe, bolničke pacijente, osobe u domovima umirovljenika, starije slabo pokretne osobe i osobe u kaznenim ustanovama, proširena je, pa tako u ovaj popis ulaze učenici s poteškoćama u učenju te socijalno isključene osobe: siromašni, beskućnici, osobe s demencijom. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj u ovu skupinu ulaze i izbjeglice zbog jezičnih barijera.

Skup je vodila i nadahnuto moderirala književnica Lada Žigo koja i sama promiče pismenost i čitanje u svom radu u Društvu hrvatskih književnika. Skup su pozdravili predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva Snježana Berak i dr. sc. Ante Žužul, predsjednik Nadzornog odbora Školske knjige koja je već četvrtu godinu domaćin skupa.

Izlaganje, dr. sc. Petra Jandrića, redovitog profesora na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu, „Kritička funkcionalna pismenost u eri digitalnih tehnologija“, otvorilo je niz pitanja vezanih uz kritičku pismenost, promjenama u praksi čitanja te pojavu postdigitalnosti.

Izlaganja „Hrvatska nastava u inozemstvu – mogućnosti i perspektive razvoja jezičnih kompetencija djece i mladih hrvatskog porijekla“ Mare Plaze Leutar, više stručne savjetnice iz Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, donijelo je osvrt na razvoj jezičnih kompetencija na hrvatskom jeziku djece i mladih hrvatskih korijena, a koja odrastaju u inozemstvu, jer upravo jezik određuje identitet nekog naroda. Svjedoci smo, na žalost novom iseljavanju iz Hrvatske. Sve više mladih obitelji, najčešće s djecom, iseljava u zemlje Europe pa je tako i proširen popis zemalja iseljavanja pa se uz Njemačku, Italiju i Švicarsku, dobro poznate destinacije ekonomskih iseljenika, javljaju i nove, osobito Irska. Na „starim“ destinacijama, nastava je već uhodana, dok se u novima tek formira. Bitno je istaknuti da je za odvijanje takve nastave posebno bitan učiteljski rad, ali i osiguranje prostora te osobito knjiga hrvatskih autora. Djeca su ranjiva skupina pa se zato osobito njima treba pružiti najveća pozornost i briga.

„Pismenost kao preduvjet za razvoj otoka; dostupnost čitalačkih materijala i aktivnosti otočkom stanovništvu“ izlaganje Franciske Jurišić Bašić iz Narodne knjižnice Blato iznijelo je niz problema otočkih knjižnica koje se brinu o promicanju čitanja i čitalačkim navikama. Otočke knjižnice su specifične u svojem poslovanju zbog, u prvom redu geografske izoliranosti, a ona donosi i ostale probleme, kao što je manjak stručnog osoblja. Kao i u ostalim manjim mjestima u Hrvatskoj i na otocima u knjižnicama radi po jedan zaposlenik. Isto tako, često su u neadekvatnim prostorima. Kako bi privukli što veći broj korisnika, knjižnice organiziraju razna događanja, no zbog udaljenosti za to su im potrebna puno veća sredstva nego knjižnicama na kopnu. Izlagačica sugerira da bi u promicanju čitanja knjižnice trebale više koristiti digitalne medije te se na taj način približile mlađoj, ali i starijoj populaciji, poboljšale komunikaciju i stvorile uvjete za brži protok informacija. Otočke se knjižnice, kao i ostale, brinu za promicanje važnosti čitanja i opismenjavanja. Problemi otočkih knjižnica veći su i teže rješivi od onih na kopnu, ali na žalost, veliki broj knjižnica na kopnu ima slične probleme. Zato je važna razmjena iskustava i zajedničko djelovanje prema kreatorima kulturne politike.

Svoje iskustvo i dugogodišnji rad prikazali su u izlaganju „Prilagodba lektire za učenike s teškoćama u razvoju u OŠ Grigora Viteza u Zagrebu“, Nada Fratušić i Marijan Malašić. Riječ je o specifičnoj osnovnoj školi koja ima 18 razreda za djecu s poteškoćama u razvoju i 11 redovnih. Sama struktura polaznika škole, a time i korisnika školske knjižnice ukazuje na to da je najveći problem građa lagana za čitanje. Takva je građa slabo zastupljena u Hrvatskoj iako u zadnje vrijeme ima nekoliko novih izdanja. Zato je u školi pokrenut vlastiti projekt prilagodbe knjiga u građu laganu za čitanje.

Na kraju prvog dijela skupa, predstavili su se novi urednici časopisa za djecu i mlade, Snježana Marić za Smib te Neven Kepeski za Modru lastu. Nove koncepcije „starih“ časopisa trebale bi ići u korak s novim interesima djece i mladih.

Voditeljica Kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati“, dipl. knjižničarka iz Knjižnica Marina Držića u Knjižnicama grada Zagreba, Željka Miščin, prof., pozdravila je skup i zahvalila na podršci koju Hrvatsko čitateljsko društvo daje kampanji te ukratko ispričala o daljnjem tijeku kampanje. U svojoj trećoj godini odvijanja, istaknula je, javljaju se volonteri logopedi koji održavaju radionice po školama i vrtićima, pružaju podršku djeci i roditeljima i rade na promociji kampanje i uključivanju još većeg broja sudionika.

U drugom dijelu skupa predsjednica, Snježana Berak te dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, Kristina Čunović, predstavile su Čitalački program za zatvorenike i djecu, koji je 2017. uveden u sve kaznionice i zatvore u Republici Hrvatskoj. On je nastavak pilot-projekta Čitateljski program za roditelje zatvorenike koji je proveden u Kaznionici i zatvoru u Požegi, Kaznionicama u Glini i Lepoglavi te Zatvoru u Zagrebu. Program je dobio nagradu za inovativnu promociju čitanja u Europi 2017., a dodijelila ga je najveća organizacija za promicanje pismenosti International Literacy Association. On povezuje djecu i roditelje koji su u zatvoru kroz aktivnost čitanja na glas. Ukupno je 600 zatvorenika dobilo priliku poslati djetetu jednu od odabranih slikovnica ili knjiga uz zvučni zapis svojeg glasa na CD-u i na taj način biti prisutan u djetetovu životu.

Viša knjižničarka u Knjižnicama grada Zagreba, Sanja Bunić, diplomirana sociologinja, u izlaganju Različitost, pravednost, jednakost – uloga knjižnica u promicanju informacijske pismenosti osoba s iskustvom beskućništva, govorila je o svom osmogodišnjem iskustvu rada s beskućnicima. Svoju ulogu u mreži organizacija i stručnjaka koje pomažu osobama koje su se našle u beskućništvu, posebno u promicanju njihove informacijske i informatičke pismenosti, prepoznala je mreža Knjižnica grada Zagreba. Beskućništvo nije izbor. Zato je važno pronaći pravi put kako im pomoći. Programi podrške pokrenuti su 2010., godinu dana prije nego su beskućnici spomenuti u Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2011. Središnji dio radionice bile su radionice informacijske pismenosti koje je koordinatorica programa pokrenula s volonterom koji se i sam nalazio u beskućništvu. Program pod nazivom Knjigom do krova, dobio je 2011. nagradu u vrijednosti 15000 dolara od međunarodne neprofitne organizacije EIFL za inovativne programe u narodnim knjižnicama u kategoriji poticanja zapošljavanja. Tijekom jednogodišnjeg projekta novac je iskorišten za nabavu računala i pisača u najvećem prenoćištu u Zagrebu, prenoćištu Crvenog križa u Kosnici. Organizirane su i tamo, kao i u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, radionice informacijske pismenosti. Ali i ono najvažnije. Steklo se povjerenje korisnika. Neki su uspjeli prebroditi teško razdoblje u životu, ponovno stekli samopouzdanje i shvatili da nisu sami. U svojem izlaganju Sanja Bunić iznijela ključna pitanja, ali i dala smjernice za budući rad i organizaciju informacijskih radionica za osobe s iskustvom beskućništva.

Psihologinja Sanja Radica iz zaklade Zajednički put, u izlaganju Međuodnosi starenja i čitanja – teorija i praksa uz zrno istraživanja, iznijela je neke probleme u procesu starenja i kako čitanje može pomoći u usporavanju nekih tegoba starenja. Zaklada Zajednički put osnovala je Senior centar 2013. u kojem djeluje knjižnica koja je nastala donacijama građana i Knjižnica grada Zagreba. Uz knjižnicu djeluju i likovna i literarna grupa. Sve to djeluje na održavanje kognitivne vitalnosti, a osobito je čitanje u starijoj dobi dobar način održavanja kognitivnih mehanizama jer ono osigurava mentalnu stimulaciju. Vezano uz izlaganje, treba spomenuti da je knjižničarska struka među prvima detektirala problem i porast broja osoba s demencijama, a Knjižnice grada Zagreba među prvima uveli niz aktivnosti za starije osobe pod nazivom 65+. Radionice namijenjene starijim osobama, ne jačaju samo mentalne sposobnosti, nego isto kao što je vidljivo u radu s beskućnicima i drugim depriviranim skupinama, zadovoljavaju socijalne i emocionalne potrebe korisnika te jačaju empatiju u društvu za njihove probleme.

Posljednje je izlaganje Zdravstvena pismenost: prvi validirani test zdravstvene pismenosti na hrvatskom jeziku, dr. sc. Sanje Brangan odnosilo se na važnost zdravstvene pismenosti. Istraživanja u svijetu su pokazala da je stupanj zdravstvene pismenosti od iznimne važnosti za zdravstvenu komunikaciju i tijek liječenja pacijenata. Ona je važna za sve dobne skupine, ali je najranjivija skupina ipak ona osoba starije životne dobi, odnosno osoba 60+.

I ove smo godine svjedočili zanimljivim, nadahnutim i poticajnim izlaganjima. Okupljeni stručnjaci pokazali su da ne nedostaje ni entuzijazma ni interesa za čitanje i pismenost. Bez obzira na razne dvojbe u društvu i uobičajena pitanja o budućnosti čitanja i knjiga, straha od nedostatka čitanja kod mladih, čitanje i knjige neće nestati uz stručnjake koje imamo i koji prate promjene u društvu i prilagođavaju im svoj rad.

Stručni skup je završio dodjelom nagrada za 13. foto natječaj Smiješak… čitajte! u kojem su sudjelovali fotoamateri iz 13 gradova Hrvatske.

Margareta Matijević Kunst

margareta.matijevic@kgz.hr

predsjednica zagrebačkog ogranka HČD-a i administrator FB stranice

Davorka Semenić Premec

dspremec@gmail.com

potpredsjednica HČD-a