Predstavljena knjiga „Obrazovanje i status knjižničara u Hrvatskoj do uvođenja studija bibliotekarstva“ u NSK

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 5. lipnja 2018. godine predstavljena je knjiga Obrazovanje i status knjižničara u Hrvatskoj do uvođenja studija bibliotekarstva autorice dr. sc. Ksenije Švenda-Radeljak.

Knjigu su predstavile recenzentice prof. dr. sc. Ana Barbarić, prof. dr. sc. Aleksandra Horvat i prof. dr. sc. Daniela Živković. O knjizi je govorio i prof. dr. sc. Davor Adrian Babić, predstavnik izdavačke djelatnosti Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i autorica dr. sc. Ksenija Švenda-Radeljak.

Prema riječima prof. dr. sc. Aleksandre Horvat za ovaj se rad može reći da je izvoran po odabiru teme, jer se dosad objavljeni radovi o obrazovanju i statusu knjižničara u Hrvatskoj pretežno usredotočuju na sadašnjost, dok o prošlosti govore tek uvodno ili sažeto. Autorica prikazuje postupnu profesionalizaciju hrvatskih knjižničara u stogodišnjem razdoblju od sedamdesetih godina XIX. st. do osnivanja visokoškolskog studija  na Sveučilištu u Zagrebu 1976. godine. Posebno je zanima ulazak žena u knjižničarsku profesiju pa jedno poglavlje posvećuje istaknutim knjižničarkama koje su djelovale u navedenom razdoblju. Kako knjižničari uglavnom ne pripadaju krugu javnih osoba o kojima se pišu biobibliografski članci u enciklopedijama i leksikonima, mnoge je podatke tek trebalo istražiti i provjeriti. Autorica je u radu koristila neobjavljene dokumente koji se čuvaju u  rukopisnim arhivima Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Hrvatskoga knjižničarskog društva, ali i značajan broj već objavljenih radova. Popis korištene literature opsežan je i relevantan.

Knjiga istražuje razvoj profesionalne edukacije i priznavanje statusa knjižničara kroz povijesno razdoblje: od osnutka Kraljevske sveučilišne knjižnice do ustroja Katedre za bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, čime započinje visokoškolska naobrazba za knjižničarsku profesiju. Istraživanje je podijeljeno na tri povijesna razdoblja: 1874.-1918. ; 1918.-1945 ; te razvoj od 1945.-1976. godine. Prikazane su ukratko povijesno-društvene okolnosti svakog razdoblja i njihov posredni utjecaj na razvoj knjižničarske profesije. Kriterij kronološke podjele bile su promjene društveno-političkog ustrojstva, ratna zbivanja, te tehnološke i kulturološke promjene unutar svakog razdoblja koje su između ostalog uvjetovale razvoj knjižničarske profesije. Tijekom svakog odabranog razdoblja prati se razvoj profesionalne edukacije i statusa knjižničara, te aktivnosti Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) na tim područjima od njegova osnutka do kraja promatranog razdoblja. Izdvajaju se zasebno vrste edukacija u novijem razdoblju istraživanja, nakon II svjetskog rata, zbog njihove brojnosti i doprinosa razvoju same profesije. Poseban se naglasak stavlja na istraživanje i prezentiranje do sada nedovoljno istraženog djelovanja hrvatskih knjižničarki. Taj se doprinos prati u dva povijesna razdoblja: prije i tijekom II svjetskog rata, te od završetka II svjetskog rata do kraja ovdje istraživanog razdoblja.

http://www.nsk.hr/predstavljena-knjiga-obrazovanje-i-status-knjiznicara-u-hrvatskoj-do-uvodenja-studija-bibliotekarstva-u-nsk