|
Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021. Broj 83, prosinac 2020. Broj 82, ožujak 2020. Broj 81, srpanj 2019. Broj 80, siječanj 2019. Broj 79, listopad 2018. Broj 78, srpanj 2018. Broj 77, travanj 2018. Broj 76, siječanj 2018. Broj 75, listopad 2017. Broj 74, srpanj 2017. Broj 73, ožujak 2017. Broj 72, siječanj 2017. Broj 71, listopad 2016. Broj 70, srpanj 2016. Broj 69, travanj 2016. Broj 68, siječanj 2016. Broj 67, listopad 2015. Broj 66, srpanj 2015. Broj 65, ožujak 2015. Broj 64, listopad 2014. Broj 63, lipanj 2014. Broj 62, travanj 2014. Broj 61, prosinac 2013. Broj 60, listopad 2013. Broj 59, lipanj 2013. Broj 58, veljača 2013. Broj 57, listopad 2012. Broj 56, lipanj 2012. Broj 55, ožujak 2012. Broj 54, prosinac 2011. Broj 53, rujan 2011. Broj 52, lipanj 2011. Broj 51, ožujak 2011. Broj 50, prosinac 2010. Broj 49, rujan 2010. Broj 48, lipanj 2010. Broj 47, travanj 2010. Broj 46, prosinac 2009. Broj 45, studeni 2009. Broj 44, srpanj 2009. Broj 43, ožujak 2009. Broj 42, prosinac 2008. Broj 41, rujan 2008. Broj 40, srpanj 2008. Broj 39, travanj 2008. Broj 38, prosinac 2007. Broj 37, rujan 2007. Broj 36, lipanj 2007. Broj 35, ožujak 2007. Broj 34, prosinac 2006. Broj 33, rujan 2006. Broj 32, lipanj 2006. Broj 31, ožujak 2006. Broj 30, prosinac 2005. Broj 29, srpanj 2005. Broj 28, ožujak 2005. Broj 27, prosinac 2004. Broj 26, srpanj 2004. Broj 25, ožujak 2004. Broj 24, studeni 2003. Broj 22/23, lipanj 2003. Broj 21, prosinac 2002. Broj 20, kolovoz 2002. Broj 19, travanj 2002. Broj 18, prosinac 2001. Broj 17, listopad 2001. Broj 16, lipanj 2001. Broj 15, veljača 2001. Broj 14, svibanj 2000. Broj 13, listopad 1999 Broj 12, ožujak 1999. Broj 11, srpanj 1998. Broj 10, ožujak 1998. Broj 9, studeni 1997. Broj 8, svibanj 1997. Broj 7, rujan 1996. Broj 6, veljača 1996. Broj 5, listopad 1994. Broj 4, rujan 1994. Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994. |
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 78, srpanj 2018. :: Projekti knjižnica
Mala izložba s velikom porukom
U prosincu 2017. godine održan je II po redu Okrugli stol „Knjižnice za druge i drugačije“ u organizaciji radne grupe za manjinske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva.
Kao rezultat i jedan od rezultata razvojnog programa koji je Ministarstvo kulture prepoznalo kao djelotvoran i perspektivan bila je pripremljena i organizirana izložba pod nazivom „Središnja knjižnica nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj“.
U prostorijama Središnje biblioteke Srba u Zagrebu izložbu od deset samostojećih plakata: jedan zajednički i devet s informacijama o radu pojedinih knjižnica 25. travnja svečano je otvorio predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.
Zanimljivost je način pripreme i izrade ove izložbe, koja je dobar primjer organizacije uz potpunu primjenu suvremene informacijske tehnologije. Obzirom da su središnje manjinske knjižnice smještene u različitim gradovima, suvremena IT tehnologija omogućila je realizaciju takvog projekta, odnosno epoha digitalizacije stvorila je uvjete za realizaciju većih projekata zajedničkim snagama sudionika među kojima je velika udaljenost. U takvim uvjetima raspodjela poslova dozvoljava maksimalno iskoristiti radnu snagu i minimalizirati financijske troškove, te dostići značajne rezultate u kratkom roku.
U realizaciji projekta sudjelovalo je devet manjinskih knjižnica. Nakon što je putem e-mailova dogovorena ujednačena shema prikupljanja podataka za prezentaciju svake od knjižnica, voditelj Austrijske čitaonice Siniša Petković sistematizirao je materijal i poslao ga tehničkom uredniku koji je opet uz pomoć digitalne tehnologije proslijedio 10 plakata na korekturu svim voditeljima i u tisak.
Nakon završenog posla, voditelji su se okupili u Zagrebu na otvorenju izložbe u prostoru Središnje knjižnice Srba smještene u SKD Prosvjeta. Izložba je izazvala veliki interes Ministarstva kulture i Hrvatskog knjižničarskog društva kao financijera i drugih ustanova koje se bave pitanjima nacionalnih manjina.
U 27 godina djelovanja, manjinske knjižnice postale su važna mjesta promoviranja kultura nacionalnih manjina, kao i mjesto susreta hrvatske kulture i kultura njihovih matičnih država, rečeno je na otvorenju izložbe, na kojem su bili prisutni saborska zastupnica Dragana Jeckov, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, konzul u ambasadi Srbije Nenad Maričić i arhimandrit Danilo Ljubotina.
Danas, središnje manjinske knjižnice po prirodi svog rada, po angažmanu zaposlenih, po svojim rezultatima jedno su od najjačih mjesta cjelovite politike prema nacionalnim manjinama, što je potvrdio i predsjednik Savjeta na nacionalne manjine kazavši da je riječ o maloj izložbi s velikom porukom, te dodao da su u Savjetu prepoznali značaj izdavaštva i knjižničarstva.
Jelena Glavić–Perčin, načelnica Sektora za knjižničnu i muzejsku djelatnost u Ministarstvu kulture, ukazala je na potrebu što veće vidljivosti izložbe, te izrazila nadu da izložba obiđe barem sve matične knjižnice u Hrvatskoj jer je potrebno više raditi na vidljivosti knjižnica i potencijala koje imaju.
Ostao je još jedan korak – plakate u digitalnom obliku izložiti na internetu za sve korisnike mreže.
Katarina Todorcev Hlača
Snježana Čiča
|
|
|
|