Knjižnice kao partner održivog razvoja - u NSK održana radionica u ulozi knjižnica u provođenju UN Agende 2030

U organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 17. i 18. travnja 2018. održana je radionica Uloga knjižnica u provođenju UN Agende 2030 i ciljeva održivog razvoja na kojoj su sudionici imali priliku doznati sve što ih zanima o ciljevima UN-ove Agende 2030 kao i planu zagovaranja kao podršci knjižnicama u provođenju tih ciljeva, a dobili su i smjernice kako biti vidljivijima u javnosti i medijima te kako uspješno komunicirati s donositeljima odluka, što su i sami istaknuli kao neke od glavnih problema s kojima se u praksi susreću.

Okupljene knjižničarke i knjižničare iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije pozdravila je dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Sa značajem provedbe UN-ove Agende 2030 u Republici Hrvatskoj upoznale su ih mr. sc. Mirta Mandić, voditeljica Službe za globalna pitanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Jelena Glavić Perčin, načelnica Sektora za knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Predavanje i praktične vježbe Plan zagovaranja  kao  podrška knjižnicama u provođenju ciljeva  UN Agende 2030 održala je Edita Bačić iz HKD-a, dok je Davorka Pšenica iz HKD-a govorila o medijima kao partnerima uz praktične vježbe o tome kako pripremiti materijale i izjave za medije. Vesna Vuksan iz Društva bibliotekara Srbije održala je predavanje Story telling &UN 2030 na kojem su sudionici doznali kako uspješno ispričati svoju priču s ciljem dobivanja podrške javnosti, a mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur, predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva govorila je o Ulozi knjižničarskih društava u zagovaranju knjižničarske profesije. Donositelji odluka kao ciljna skupina: primjeri iz prakse bila je pak tema predavanja dr. sc. Dijane Sabolović-Krajina, ravnateljice koprivničke Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“.

Na radionici su predstavljeni i zanimljivi rezultati ankete provedene među knjižničarima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji o ulozi knjižnica u ostvarivanju ciljeva UN-ove Agende 2030, koje je pokazalo da većina knjižničara prepoznaje ulogu knjižnica u ostvarivanju ovih ciljeva i provodi programe koji pomažu njihovu ostvarivanju – svijetu bez siromaštva i gladi, zdravlju i blagostanju, kvalitetnom obrazovanju, rodnoj ravnopravnosti, čistoj vodi i sanitarnim uslovima, pristupačnoj energiji iz čistih izvora, dostojanstvenom radu i ekonomskom rastu, razvoju industrije, inovacija i infrastrukture, smanjenju nejednakosti, stvaranju održivih gradova i zajednice, odgovornoj potrošnji i proizvodnji te očuvanju klime, vodenog svijeta i života na zemlji. Velik broj programa usmjerenih ostvarivanju ovih ciljeva koje provode knjižnice u regiji odnosi se na edukativna predavanja o temama zaštite okoliša,  samozapošljavanja žena, prevenciji bolesti, radionice i tečajeve poput onih stranih jezika, informatičke pismenosti, priprema životopisa za zapošljavanje, zatim donacije knjiga, humanitarne akcije usmjerene socijalno osjetljivim skupinama, pokretanje tzv. zelenih knjižnica, pokretnih knjižnica itd. 

Ovi programi svjedoče i kako knjižnice već odavno nemaju samo tradicionalnu ulogu nabavke, čuvanja i posudbe knjiga, već su aktivan dionik razvoja lokalnih zajednica i društva i želja je knjižničara, sudionika ove radionice, da ih se kao takve i percipira u javnosti, osobito među donositeljima odluka odnosno predstavnicima vlasti i lokalnih samouprava. S radionice su poslali i poruke o značaju knjižnica u zajednici sažetih u sloganima poput: „17 je agendi, knjižnica puno više“, „Održivo se razvijajmo“, „Ništa bez knjižnica“ i „Okrenite pedalu, skrenite u knjižnicu“.

Radionica Uloga knjižnica u provođenju UN Agende 2030 i ciljeva održivog razvoja je održana kao dio IAP regionalnog projekta ostvarenog u suradnji s Društvom bibliotekara Srbije, Društvom bibliotekara BiH i Hrvatskim knjižničarskim  društvom, a financijski ju je podržao Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova – IFLA.

Maja Priselac