Dan bajki i priča u prijestolnici Bajke na dlanu

Krapinsko-zagorska županija diljem Hrvatske poznata je po sloganu Zagorje-bajka na dlanu. Zato nije nikakvo čudo da se prvi Dan bajki održao upravo u Krapini u subotu 24. ožujka, nekoliko dana iza Međunarodnog dana pripovijedanja. Radilo se o stručnom skupu za odgajatelje, učitelje i knjižničare kombiniranom s kulturnim događanjem za djecu i odrasle. Bez pretjerivanja može se reći da je ovaj događaj u Krapini okupio preko 150 sudionika, što odraslih, što djece.

Idejna začetnica Dana bajki je Danica Pelko, školska knjižničarka iz OŠ Donja Stubica, a organizatori su bili Hrvatsko knjižničarsko društvo, Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije, Srednja škola Krapina i Gradska knjižnica Krapina. Cijelo događanje poduprli su Ministarstvo kulture RH, Grad Krapina i Krapinsko-zagorska županija, Gradska knjižnica Zagreb, Školska knjiga i Katarina Zrinski iz Varaždina.

Polazište i cilj događanja

Zajednička težnja i zadatak knjižničara, učitelja i odgajatelja je motivirati djecu za čitanje. Ovim događanjem pokušali smo to učiniti pod sloganom: Pripovijedanjem do čitanja! Pokazalo se da djeca kojoj se u ranoj školskoj dobi pripovijedaju bajke i priče imaju pozitivniji odnos prema knjizi i čitanju. Ako ih se u toj dobi pripovijedanjem privuče u knjižnicu, bit će privrženi i odani čitatelji kroz cijeli život. Pored toga, poznato je da bajke potiču intelektualni razvoj djece, na što je upozorio i Einstein: Ako želite da vam djeca budu pametna pričajte im bajke, ako želite da budu još pametnija pričajte im još više bajki. Treba naglasiti da pričanje bajki, priča i legendi nipošto nije namijenjeno samo djeci, kao što se obično misli. U većini europskih zemalja, posebno anglosaksonskim zemljama, uobičajeno je da se bajke, priče i legende pričaju odraslima, a sve popularniji su i festivali pripovijedanja. Na tragu toga je i splitski Pričigin, međutim on nije posvećen bajkama nego životnim pričama. Namjera organizatora je da ova manifestacija postane tradicionalna i da se održava u Krapini svake godine u ožujku uz Svjetski dan pripovijedanja 20. ožujka. Naziv projekta bio je: Baj(kaj)mo i pri(ča)jmo s ma(što)m, čime se htjelo naglasiti da će se u budućnosti više pažnje posvetiti legendama na dijalektima, posebno na kajkavskom dijalektu. Namjera je da se u dogledno vrijeme zabilježe legende na nestandardnim oblicima hrvatskog jezika i izda zbornik. Pored toga skupu ćemo pokušati dati međunarodnu notu pozivanjem pripovjedača iz susjednih zemalja.

Kako se bajkalo i pričalo u Krapini

U jutarnjem dijelu programa u Gradskoj knjižnici okupilo se 70-tak djece, roditelja i učitelja koji su slušali bajke i priče koje su im pričale knjižničarke Tina i Rajna Gatalica iz Bjelovara te Danica Pelko iz Donje Stubice. Nakon toga pred Gradskom knjižnicom ih je dočekao bibliobus Knjižnica grada Zagreba. To je za djecu bila atrakcija jer još nikad nisu vidjeli bibliobus, a knjižničarke iz bibliobusne službe pripremile su kratki program za djecu u samom bibliobusu. U središnjem dijelu programa koji se održavao u prostoru Srednje škole Krapina okupilo se stotinjak knjižničara, učitelja i odgajatelja iz cijele Hrvatske, a najviše ih je bilo iz Zagorja i Zagreba. Imali smo i posebne gošće iz Subotice, Beograda i Lazarevca. Dan bajki je bajkovito otvorila svestrana umjetnica Margareta Peršić koja je izvela židovsku narodnu priču Gola istina i neodoljiva priča. Sudionike je pozdravio ravnatelj Srednje škole Ivica Rozijan, izaslanica župana Martina Gregurović Šanjug i predstavnica Hrvatskog knjižničarskog društva te predsjednica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mlade mr. sc. Alka Stropnik. U plenarnom dijelu skupa dr. sc. Marijana Hameršak s Instituta za etnologiju i folkloristiku govorila je o bajci u njenom povijesnom i teorijskom smislu osvrnuvši se na bajku i povijest pojave bajke u svjetskoj i hrvatskoj književnosti. Naglasila je da bajka nikako nije književni oblik koji bi se prvenstveno smatrao štivom za djecu. Čuli smo i snimke nekih izvornih pripovjedača iz Dalmacije. Dr. sc. Diana Zalar s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu vrlo je nadahnuto govorila o mitološkim bićima u hrvatskoj umjetničkoj prozi za mlade. Iz njezinog izlaganja moglo se vidjeti koliko je nadnaravno interesantno današnjoj djeci što se ionako već dokazalo pomamom za Tolkienovim djelima ili Harry Potterom. Popodnevni dio programa bio je posvećen radionicama vezanim za bajku i pripovijedanje.  Zbog velikog broja sudionika bilo je organizirano 5 paralelnih radionica: Margareta Peršić vodila je dramsku radionicu pod intrigantnim nazivom: Tko se nije skrio…, poznata ilustratorica Sanja Pribić vodila je radionicu izrade slikovnice pod nazivom: I pišem i rišem, knjižničar i glazbenik Željko Vrbanc vodio je glazbenu radionicu s ciljem dočaravanja glazbene podloge priči: Priča o glazbi i glazba u priči, umjetnički par Nena i Marijan Lončar iz Krapine vodili su radionicu pod imenom: Bajka o šeširu koji je imao čovjeka, a Ivana Bašić vodila je biblioterapijsku radionicu: Stablo snage – terapijska snaga priče. Cilj ovih radionica bio je osvijetliti bajku sa svih strana i ohrabriti ljude da počnu pričati, svaki na svoj način.

Večernji dio programa

Ovo je u svakom pogledu bio najinteresantniji dio programa, namijenjen sudionicima skupa, ali i građanstvu. U Gradskoj knjižnici okupilo se 50-tak slušača koji su u pravom smislu riječi mogli doživjeti umjetnost pripovijedanja. Najpoznatija hrvatska pripovjedačica narodnih bajki i priča Jasna Held iz Dubrovnika okupljenima je ispričala narodnu bajku Bahtijar iz Azerbejđana koja nas je potpuno zaokupila. Margareta Peršić izvela je pravi performans uključivši u pričanje bosanske priče Usud publiku što je izazvalo veliko veselje. Do izražaja su došle njezine velike glumačke i komičarske vještine, kreativno udruživši riječ, mimiku, gestu i pokret čime je postigla kompletan dojam. Dvosatno pripovijedanje zaključile su Tina i Rajna Gatalica podsjetivši nas svojim pričama s religioznim prizvukom na nadolazeće vrijeme najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa.

Sa zadovoljstvom se može reći da je prvi Dan bajke u potpunosti uspio, privukao je iznenađujuće velik broj ljudi koji se bave odgojem djece, većinom iz sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Namjera nam je na Dan bajke iduće godine privući više sudionika iz ostalih naših krajeva te na večernjem dijelu više građana Krapine i okolnih mjesta. U Krapini će se i nagodinu bajkati  i pričati, a svima koji nam se pridruže pružit ćemo bajku na dlanu.

Danica Pelko