Alemka Belan-Simić (1953. – 2018.)

Dana 21. ožujka 2018. napustila nas je naša draga kolegica Alemka Belan-Simić, dugogodišnja članica Hrvatskog knjižničarskog društva, predsjednica Društva u dva mandata, dobitnica Kukuljevićeve povelje, istaknuta stručnjakinja, draga i dobra kolegica. Alemka je ostavila poseban pečat u hrvatskom knjižničarstvu, ne samo zbog visoko postavljenih profesionalnih standarda po kojima je radila i kojima je težila, već iznad svega zbog ljudskih i moralnih kvaliteta, etičnosti i predanosti prema poslu i kolegama. Svojim ukupnim stručnim radom nastojala je unaprijediti knjižničarstvo, zalagala se za slobodan pristup informacijama, javno je zagovarala vrijednosti knjižničarske profesije i promovirala važnost knjižnica za razvoj modernog demokratskog društva.

Alemka Belan-Simić, knjižničarska savjetnica, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1978. godine, a dvogodišnji dodiplomski studij knjižničarstava završila je 1990. Od 1979. bila je zaposlena u Knjižnicama grada Zagreba gdje je obavljala najsloženije stručne poslove: u Knjižnici August Cesarec kao knjižničarka-informatorica i klasifikatorica, u Knjižnici Božidar Adžija kao informatorica i suradnica na predmetnoj obradi članaka iz časopisa, a dugi niz godina radila je u Matičnoj službi kao voditeljica Zbirke BDI. Dobitnica je dvaju priznanja Knjižnica grada Zagreba. Alemka Belan-Simić dala je izuzetan doprinos radu Hrvatskog knjižničarskog društva. Bila je članica više stručnih tijela HKD-a, predsjednica Komisije za javno zagovaranje i Komisije za slobodan pristup informacijama (2000. do 2002.), članica uredništva Novosti HKD-a i uredništva Vjesnika bibliotekara Hrvatske (1996.-2004.) i članica Povjerenstva za izradu Statuta Društva. Društvo je vodila od 2002. do 2004. te od 2004. do 2006. U stalnim nastojanjima da unaprijedi status struke Alemka Belan-Simić radila je u više radnih skupina za izradu pravnih propisa, a kao članica Povjerenstva Ministarstva kulture dala je poseban stručni doprinos u izradi Nacrta prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničarstvu. Napisala je veliki broj stručnih radova, članaka, referata, bibliografija i bila je suradnica Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“. Izlagala je na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, predavala je u Centru za stalno stručno usavršavanje i učila mnoge kolegice i kolege kako zagovarati knjižnice i raditi u službi javnog dobra. Poštovala je tradiciju, rado je prihvaćala suvremena kretanja u knjižničarstvu, a u svom radu uživala je veliko povjerenje cijele knjižničarske zajednice.