 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 77, travanj 2018. :: Iz knjižnica
Narodna knjižnica Gospić – nekad i sad
Samostalna narodna knjižnica Gospić je matična narodna knjižnica za područje Ličko - senjske županije i prema Standardima za narodne knjižnice RH pripada petom tipu knjižnica. Naša knjižnica započela je s radom 1947., a službeno je osnovana 1953. godine. Do 1978. godine djeluje u sastavu Narodnog sveučilišta "Rade Končar", a 1. 10. 1978. ulazi u sastav Centra za kulturu Gospić, kada i preseljava u novouređeni prostor Doma kulture. Knjižnica od 1991. do 2000. godine djeluje u sastavu Pučkog otvorenog učilišta "Dr. Ante Starčević" Gospić, a u kolovozu 2000. godine odvaja se od Pučkog otvorenog učilišta i postaje samostalna ustanova.
U sadašnji prostor na adresi Budačka 12, useljava 1. srpnja 2013. godine. Novi prostor je lijepo, moderno uređen i dostatan za sve aktivnosti koje se održavaju u našoj knjižnici. Knjižnica ima devet zaposlenih djelatnika, koji su raspoređeni po slijedećim organizacijskim jedinicama:
- Računovodstvo i opći poslovi
- Matična služba
- Odjel nabave i stručne obrade
- Odjel za odrasle
- Studijska čitaonica
- Čitaonica dnevnog tiska
- Dječji odjel
Danas, osim redovnog, svakodnevnog rada, u našoj Knjižnici priređujemo i brojna događanja. Što se tiče aktualnih aktivnosti, moramo naglasiti, da smo u proteklih nekoliko mjeseci imali nekoliko značajnih promocija od kojih bih izdvojio predstavljanje "Ličkog leksikona" autora Ivice Mataije, kao prvu knjigu ovakve vrste na području naše županije. U knjizi su bibliografski poredana sva značajnija imena, koja su dala svoj doprinos razvoju Like kako kroz prošla stoljeća tako i kroz naše moderno doba.
Također, predstavili smo i knjigu dr. sc. Ivana Brlića "Lička i senjska građanska društva: 1835 - 1945." koja je ujedno i njegova doktorska disertacija. Ovo su samo neke od promocija knjiga koje bih istaknuo kao značajne, jer prije svega promiču i njeguju tradiciju ličkog kraja. Možemo naglasiti da se u našoj knjižnici uglavnom bavimo lokalnim autorima, šireći tako fond naše Zavičajne zbirke.
Od događanja s dječjeg odjela Knjižnice, izdvojio bih radionicu za djecu koju organiziramo svake srijede u 18 sati, a koja je zaživjela i djeca ju rado pohađaju, ponajprije zbog gostovanja autora koji pišu ili su vezani uz dječju literaturu.
Na kraju, možemo reći da je Samostalna narodna knjižnica Gospić svojom ponudom knjiga za djecu i odrasle, kao i brojnim događanjima koje nudi treći prostor, odnosno dnevni boravak u kojem se svi ugodno osjećaju i rado vraćaju.
Milan Šarić,
Samostalna narodna knjižnica Gospić
|
|
|
|
