Važnost školskog knjižničara u 21. stoljeću

Digitalno doba koje je obuhvatilo sva područja naših života u velikoj je mjeri dodatno istaknulo važnost školske knjižnice koja slovi kao „mjesto suradnje, djelovanja, kreativnosti, interaktivnosti i istraživanja, online i offline” prema Schibstedu, 2005. Školska knjižnica iznimno je važna kao izdvojeno mjesto u odgojno-obrazovnoj ustanovi,  jer učenici pozitivno doživljavaju promjenu prostora za učenje i stvaranje, ali ključni naglasak je na važnosti  školskog knjižničara bez kojeg se navedene interakcije ne bi mogle odvijati.

Školski knjižničar u suvremenoj školskoj knjižnici ostvaruje svoj rad kroz neposredni odgojno-obrazovni rad sa učenicima, stručni rad i kroz kulturnu i javnu djelatnost škole. Također je naglašena i projektna nastava u kojoj školski knjižničar ima ulogu posredovanja između informacija i korisnika, te osmišljava, vodi projekt i u konačnici evaluira i implementira rezultate projekta u školski kurikulum. Najveći izazov za obrazovni sustav današnjice je upravo informacijska tehnologija i informacijska pismenost, a u tom kontekstu vrlo važnu ulogu u procesu formalnog obrazovanja imaju školski knjižničari od kojih se očekuje osposobljavanje učenika za daljnje nošenje s naglim porastom informacija, te da ih znaju kritički obraditi i vrednovati. No razvoj informacijske pismenosti mladih ovisi i o tehničkoj opremljenosti školskih prostora kao i o volji, znanju i vještinama koje posjeduje školski knjižničar. Zadaća suvremenog školskog knjižničara u formalnom obrazovanju je poticanje na usvajanje znanja i vještina, kako informacijske pismenosti, tako i novih pismenosti 21. stoljeća: knjižnične, računalne, medijske, digitalne i vizualne pismenosti.

U školskoj knjižnici osnovne škole Dragutina Lermana u Brestovcu, kao što je većini školskih knjižnica Planom i programom propisano, provodi se kontinurani odgojno-obrazovni rad s učenicima svih dobnih skupina. Uključeni smo u projekte koji potiču učenike na čitanje i stvaralaštvo, te time potičemo kreativnost učenika. Smatram da je potrebno istaknuti upravo kreativni rad s učenicima koji je prepušten odluci školskog knjižničara hoće li ga raditi ili neće. Većina učenika sate u školskoj knjižnici ne doživljava kao obavezu i slobodni su izraziti svoje mišljenje; ne stvara im se pritisak u radu i stvaralaštvu. Kreativnim aktivnostima školski knjižničar doprinosi poticanju samopoštovanja i toleranciji među učenicima, te jačanju duhovnog ozračja škole.  Školski knjižničar učenicima daje ideje koju oni mogu realizirati kako god žele, dok ih redovna nastava guši, sputava i najčešće opterećuje informacijama. Učenici nižih intelektualnih sposobnosti ili smanjenih radnih navika odlično se uklapaju u programe i aktivnosti školske knjižnice, dok na redovnoj nastavi kasne u gradivu ili imaju druge probleme sa savladavanjem istog. Školski knjižničar ključan je i u odgoju učenika, jer potiče toleranciju i uvažavanje tuđih mišljenja i upravo na satima slobodnog vremena s kreativnim pristupom možete najbolje upoznati i uvidjeti ima li učenik kakve poteškoće ili probleme bilo u školi ili privatno, te mu individualno pomoći.

Školski je knjižničar najčešće koordinator svih većih događanja u školi, stoga ne možemo govoriti samo o kulturnoj i javnoj djelatnosti knjižnice. Kroz kulturnu i javnu djelatnost škole školski knjižničar obilježava razne nadnevke koje učenici lako pamte i vole raditi na projektima koji se temelje na istraživačkom radu.

Zadaće školske knjižnice prema IFLA-inim smjernicama su: pružati informacije i spoznaje neophodne za uspješno djelovanje u današnjem društvu; omogućiti učenicima stjecanje vještina za cjeloživotno učenje, razvijati njihovu maštu i tako pomagati da postanu odgovorni građani, a Standard za školske knjižnice propisuje: promicanje i unaprjeđivanje svih oblika odgojno-obrazovnog rada;  stvaranje uvjeta za učenje; mogućnost prilagodbe prema različitim oblicima učenja;- pomoć učenicima u učenju, poticanje istraživačkog duha i osobnog prosuđivanja; poticanje odgoja za demokraciju; razvijanje svijesti o vrijednostima nacionalne kulture, posebno jezika, umjetnosti i znanosti, te vrijednosti multikulturalnosti; stvaranje uvjeta za interdisciplinarni pristup nastavi i poticanje duhovnog ozračja škole. Kvalitetna školska knjižnica 21. stoljeća počiva na tim temeljima, a školski knjižničar slovi kao kreativni partner u nastavnom procesu, te potiče, surađuje, posreduje, traži i nudi partnerstvo u školi kako učenicima tako i učiteljima.

Ivana Rakonić Leskovar, mag. bibl. i prof.

Stručna suradnica- školska knjižničarka mentorica

OŠ Dragutina Lermana, Brestovac

ivana.rakonic@gmail.com