-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Projekti školskih knjižnica


Virtualni svijet knjižnice Osnovne škole Dubovac – poslovanje prilagođeno učenicima 21. stoljeća

Knjižnica OŠ Dubovac prisutna je u virtualnom svijetu više od petnaest godina zahvaljujući svojim mrežnim stranicama. U početku su postojale samostalno, a kasnije, pojavom Carnet-ovog obrasca za škole, postale su dio mrežne stranice Osnovne škole Dubovac. Oblikovane su s ciljem promocije knjižnice te modernizacije i širenja knjižničnog poslovanja i usluga i danas imaju preko dvadeset podstranica s različitim sadržajima.

Virtualne knjižnične zbirke kao podrška odgojno-obrazovnom radu knjižničara

Među prvim ponuđenim sadržajima na stranici bila je virtualne zbirke korisnih mrežnih stranica, a pojavom digitalnih, kasnije i e-materijala, poput knjiga, posebno lektirnih djela, časopisa, priručnika i brošura, oblikovane su i ostale odgovarajuće zbirke: e-časopisi, e-knjige, e-priručna građa. Sve se one redovito dopunjavaju i prezentiraju učenicima naglašavajući važnost kvalitetnih mrežnih izvora uz preporuku da svoju potragu za njima započnu na mrežnoj stranici knjižnice (baš kao što je potragu za tiskanom građom najbolje početi u prostoru knjižnice). Tako virtualne knjižnične zbirke postaju nastavna sredstva, podjednako knjižničara i učitelja, a učenicima dodatan, lako dostupan i provjeren/siguran izvor znanja.

Virtualne knjižnične zbirke na mrežnoj stranici

Na mrežnim stranicama knjižnice, od školske godine 2016./2017. nalazi se posebna i originalna zbirka „Digitalna zbirka učeničkih slikovnica“. Naime, od 2005. godine zainteresirani učenici pod vodstvom knjižničarke bave se digitalizacijom likovno-literarnih radova – slikovnica – naših učenika. Oblikovanje digitalnih slikovnica obuhvaća skeniranje učeničkih slikovnica, nakon čega slijedi (najnužnija i minimalna) obrada skeniranog materijala: slikovni materijal uređuje se u programu Paint, a za prepisivanje teksta koristi se program MS Word. Završno uređivanje digitalne slikovnice, odnosno kreiranje dokumenta u pdf formatu, radi se u programu MS PowerPoint, a potom se dokumentu, pomoću mrežnog alata ISSUU, dodaje efekt listanja stranica te ga se postavlja na mrežnu stranicu Zbirke. U zbirci se za sada nalazi osam digitalnih slikovnica.

„Digitalna zbirka učeničkih slikovnica“ dostupna je na mrežnoj stranici knjižnice OŠ Dubovac

Poticaj za ovu aktivnost bio je, s jedne strane, promocija i pohrana unikatnih likovno-literarnih radova naših učenika, a s druge strane, razvoj digitalne kompetencije učenika kao jedne od osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje koje se navode u Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Nadalje, ova aktivnost, zahvaljujući svom kontinuitetu, omogućava prakticiranje međuvršnjačkog poučavanja jer učenici koji su ranije svladali znanja i vještine digitaliziranja tiskanih materijala te uporabe mrežnih alata postaju mentori novim zainteresiranim učenicima, istovremeno se usavršavajući u postupku digitalizacije. Također, treba istaknuti i činjenicu da se radom na ovom projektu ostvaruje korelacija jezičnog i likovnog izražavanja te informatičke i digitalne pismenosti pa se o školskoj knjižnici OŠ Dubovac s pravom može govoriti kao o interdisciplinarnom i multimedijskom središtu škole. 

Digitalizacija učeničkih slikovnica bila je povod i za međuškolsku suradnju realiziranu u sklopu kreativne subote naslovljene „Boje su u nama“ u karlovačkoj osnovnoj školi Grabrik. Po uzoru na dosadašnji rad, za tu je priliku osmišljena radionica „Digitalne boje u nama“ čiji je cilj bio poučiti zainteresirane učenike kako samostalno digitalizirati slikovnice. Krajnji rezultat je digitalna zbirka slikovnica učenika OŠ Grabrik koja će, kao i Zbirka OŠ Dubovac, poslužiti za promociju čitanja na novim medijima, odnosno, za poticanje čitanja općenito.

Knjižnica na društvenoj mreži

Školski knjižničar, dakle, kontinuirano nastoji svoje poslovanje i poučavanje učiniti kreativnijim, zanimljivijim te ga prilagoditi individualnim potrebama učenika 21. stoljeća. Jedan od načina može biti korištenje mogućnosti koje nude društvene mreže kao što je Edmodo.

Edmodo je društvena mreža namijenjena učenju, poučavanju i razmjeni materijala i iskustava. Putem nje povezati se mogu učitelji, učenici i roditelji, uz „pozivnicu“, na siguran i zaštićen način. Besplatna je i jednostavna za korištenje te prilagođena svim mobilnim uređajima. To je društvena mreža koja motivacijski utječe na učenike potičući ih na suradnju i komunikaciju.

U OŠ Dubovac već nekoliko godina Edmodo rado i sve češće koriste i učenici i nastavnici, a među korisnicima je i školska knjižničarka. Naime, ovaj Web 2.0 alat nudi brojne mogućnosti pomoću kojih knjižnica može biti prisutn(ij)a u učeničkoj svakodnevici. To se  najčešće i najjednostavnije ostvaruje pomoću postova, tj. kraćih zapisa zahvaljujući kojima različite novosti, obavijesti, pozivi itd. vrlo brzo stižu do velikog broja korisnika u vrlo kratkom vremenu, a to, po potrebi, vodi do daljnje virtualne komunikacije između knjižničarke i korisnika.

Postovi knjižničarke na Edmodo-u

Sljedeća često korištena mogućnost je oblikovanje kviza. Prvi realizirani kviz na Edmodo-u bio je posvećen Ivani Brlić Mažuranić i obilježavanju stote obljetnice prvog izdanja „Priča iz davnina“ (2016. godina). Veliki odaziv učenika i njihovi pozitivni komentari bili su poticaj za sljedeće kvizove, u Mjesecu hrvatske knjige te povodom Dana sigurnijeg interneta.

Glavne karakteristike ovih, prije svega, edukativnih kvizova su: dinamičnost koja se postiže različitim oblicima pitanja (višestruki izbor, dopuni rečenicu, točno/netočno, spoji parove), automatska statistika točnosti odgovora, međupredmetna povezanost teme te obavezna poveznica na relevantan mrežni izvor (s točnim odgovorom) koji preporuča knjižničarka. Nadalje, budući da se od učenika ne očekuje da odgovor znaju od prije, već da ga samostalno pronađu i prepišu iz izvora, inzistira se na pravopisnoj i gramatičkoj točnosti.

Osim odgovaranja na pitanja, učenici usavršavaju vještinu pretraživanja mrežnih izvora te, po potrebi, virtualno komuniciraju s knjižničarkom i suučenicima dijeleći svoj uspjeh ili komentirajući probleme (najčešće tehničke) na koje su naišli.

Sudjelovanjem u kvizu učenici samostalno i odgovorno koriste tehnologiju koja im je bliska, za učenje, ali bez osjećaja obaveze i pritiska ocjena.

Zaključak

Novi mediji, posebno internet, pruža brojne mogućnosti pomoću kojih školski knjižničar može osuvremeniti svoje poslovanje i prilagoditi ga korisnicima, posebno učenicima, 21. stoljeća. Pažljivo odabran i pripremljen sadržaj koji se redovito ažurira kao i mogućnost komunikacije bez vremenskog i prostornog ograničenja, čini knjižnicu prisutnijom u svakodnevici korisnika bez obzira radi li se o nastavnim satovima, izvannastavnim aktivnostima ili slobodnom vremenu učenika.

Ana Sudarević

ana.sudarevic@yahoo.ca

O.Š. Dubovac, Karlovac

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-