Knjižnica za 21. stoljeće – Filozofski fakultet u Zagrebu

Nakon više od stoljeća djelovanja, odsječke knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu uselile su se u vlastiti prostor i postale jedinstvenom knjižnicom. Svečanom otvorenju nove zgrade, smještene tik do zgrade Filozofskog fakulteta, 11. ožujka 2009. prisustvovali su, uz Upravu Fakulteta vođenom dekanom dr. sc. Miljenkom Jurkovićem, rektor Sveučilišta dr. sc. Aleksa Bjeliš, ministar znanosti i obrazovanja dr. sc. Dragan Primorac te mnogi drugi uzvanici. Umjesto tradicionalnog rezanja vrpce, dekan je Knjižnicu otvorio prolaskom kroz ulazna vrata, čime je aktivirao zaštitni sustav. Simbolično je tako označen prijelaz u novo doba moderne tehničke podrške i osuvremenjenog načina poslovanja.

Fond sada jedinstvene Knjižnice broji više od pola milijuna svezaka knjiga i časopisa smještenih u zatvorenom spremištu te šest nadzemnih etaža na kojima je osiguran otvoreni pristup građi. Nekadašnje knjižnice sada formiraju zbirke pojedinih znanosti te su grupirane po katovima prema srodnosti: od društvenih preko humanističkih do filoloških. Središnja referentna zbirka smještena je u prizemlju. Osmišljen je i novi signaturni sustav prilagođen fondu koji dubinski pokriva znanosti koje se p(r)oučavaju na Fakultetu. Novi knjižnični softver (Koha), implementiran u vrijeme prilagodbe fondova za preseljenje, u sebi integrira sve segmente poslovanja moderne knjižnice: od nabave i obrade preko kataloga do posudbe. Veza sveska i kataložnog zapisa ostvaruje se preko RFid čipa koji istovremeno ima i zaštitnu funkciju.

Osim dosadašnjih usluga vezanih uz knjižnični fond, Knjižnica sada nudi i usluge koje u starim, neprimjerenim prostorima s nedovoljnim brojem knjižničara nije bilo moguće ostvariti. Tako svakim radnim danom od 8 do 20 sati korisnicima na raspolaganju stoje čitaonice s oko 800 radnih mjesta te čak 250 računala spojenih na internet, kao i mogućnost bežičnog pristupa internetu. U prostoru Knjižnice nalazi se i dovoljan broj fotokopirnih aparata koji ujedno služe i kao pisači. Posebnost i novinu u hrvatskim knjižnicama čine sustavi za samozaduživanje (selfcheck) uz pomoć kojih korisnici zadužuju i razdužuju knjige bez pomoći knjižničara identificirajući se članskom iskaznicom. Na prvome i drugome katu nalaze se suvremeno opremljena računalna, odnosno konferencijska dvorana za predavanja, prezentacije, sastanke i sl., te kao pomoć u nastavnom procesu na Fakultetu i za interne potrebe Knjižnice. Na četvrtom katu nalazi se mala, za deset osoba opremljena multimedijalna dvorana za projekcije filmova.

Promjena koja se Knjižnici dogodila zaista je bila dramatična: osim svih oblika poslovanja, prožela je i način na koji je korisnici, ali i sami knjižničari percipiraju. Skok iz devetnaestostoljetnog načina poslovanja u 21. stoljeće prvi je pokušaj odgovora na izazove koji se postavljaju pred suvremene visokoškolske knjižnice u bolonjskom okruženju. Prva su dva mjeseca djelovanja u tom smislu bila iznimno uspješna. Nakon što su fondovi nekadašnjih knjižnica doživjeli svojevrsno otvaranje, budući bi smjer razvoja trebao ići paralelno za pojačavanjem i širenjem jezgri stručnih zbirki koje su najveća vrijednost ove knjižnice, ali i za razvojem novih usluga u skladu s potrebama suvremenog nastavnog i istraživačkog procesa.

T. Čonč
tconc@ffzg.hr