-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 44, srpanj 2009. :: Iz knjižnica


Knjižnica za 21. stoljeće – Filozofski fakultet u Zagrebu

Nakon više od stoljeća djelovanja, odsječke knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu uselile su se u vlastiti prostor i postale jedinstvenom knjižnicom. Svečanom otvorenju nove zgrade, smještene tik do zgrade Filozofskog fakulteta, 11. ožujka 2009. prisustvovali su, uz Upravu Fakulteta vođenom dekanom dr. sc. Miljenkom Jurkovićem, rektor Sveučilišta dr. sc. Aleksa Bjeliš, ministar znanosti i obrazovanja dr. sc. Dragan Primorac te mnogi drugi uzvanici. Umjesto tradicionalnog rezanja vrpce, dekan je Knjižnicu otvorio prolaskom kroz ulazna vrata, čime je aktivirao zaštitni sustav. Simbolično je tako označen prijelaz u novo doba moderne tehničke podrške i osuvremenjenog načina poslovanja.

Fond sada jedinstvene Knjižnice broji više od pola milijuna svezaka knjiga i časopisa smještenih u zatvorenom spremištu te šest nadzemnih etaža na kojima je osiguran otvoreni pristup građi. Nekadašnje knjižnice sada formiraju zbirke pojedinih znanosti te su grupirane po katovima prema srodnosti: od društvenih preko humanističkih do filoloških. Središnja referentna zbirka smještena je u prizemlju. Osmišljen je i novi signaturni sustav prilagođen fondu koji dubinski pokriva znanosti koje se p(r)oučavaju na Fakultetu. Novi knjižnični softver (Koha), implementiran u vrijeme prilagodbe fondova za preseljenje, u sebi integrira sve segmente poslovanja moderne knjižnice: od nabave i obrade preko kataloga do posudbe. Veza sveska i kataložnog zapisa ostvaruje se preko RFid čipa koji istovremeno ima i zaštitnu funkciju.

Osim dosadašnjih usluga vezanih uz knjižnični fond, Knjižnica sada nudi i usluge koje u starim, neprimjerenim prostorima s nedovoljnim brojem knjižničara nije bilo moguće ostvariti. Tako svakim radnim danom od 8 do 20 sati korisnicima na raspolaganju stoje čitaonice s oko 800 radnih mjesta te čak 250 računala spojenih na internet, kao i mogućnost bežičnog pristupa internetu. U prostoru Knjižnice nalazi se i dovoljan broj fotokopirnih aparata koji ujedno služe i kao pisači. Posebnost i novinu u hrvatskim knjižnicama čine sustavi za samozaduživanje (selfcheck) uz pomoć kojih korisnici zadužuju i razdužuju knjige bez pomoći knjižničara identificirajući se članskom iskaznicom. Na prvome i drugome katu nalaze se suvremeno opremljena računalna, odnosno konferencijska dvorana za predavanja, prezentacije, sastanke i sl., te kao pomoć u nastavnom procesu na Fakultetu i za interne potrebe Knjižnice. Na četvrtom katu nalazi se mala, za deset osoba opremljena multimedijalna dvorana za projekcije filmova.

Promjena koja se Knjižnici dogodila zaista je bila dramatična: osim svih oblika poslovanja, prožela je i način na koji je korisnici, ali i sami knjižničari percipiraju. Skok iz devetnaestostoljetnog načina poslovanja u 21. stoljeće prvi je pokušaj odgovora na izazove koji se postavljaju pred suvremene visokoškolske knjižnice u bolonjskom okruženju. Prva su dva mjeseca djelovanja u tom smislu bila iznimno uspješna. Nakon što su fondovi nekadašnjih knjižnica doživjeli svojevrsno otvaranje, budući bi smjer razvoja trebao ići paralelno za pojačavanjem i širenjem jezgri stručnih zbirki koje su najveća vrijednost ove knjižnice, ali i za razvojem novih usluga u skladu s potrebama suvremenog nastavnog i istraživačkog procesa.

T. Čonč
tconc@ffzg.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-