Broj 77, travanj 2018. :: Školske knjižnice u teoriji
Knjižnica kao usluga, kao alat, kao izvor
„Školska knjižnica je prostor prilagođen potrebama učenika i omogućuje im učenje i samostalno istraživanje.“ Osnovna djelatnost usmjerena je na poticanje čitanja i razvoj informacijske pismenosti kroz ciljeve i zadatke nastavnog plana i programa škole.
Temeljno poslanje knjižnica koje govori u njihovoj ulozi u nabavi, obradi, zaštiti i davanju na korištenje, posljednjih desetljeća promijenila je i oplemenila suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija. Tradicionalna pismenost koja je uključivala čitanje, pisanje i računanje danas više nije dostatna za snalaženje u informacijskoj bujici u vremenu stalnog i brzog napretka tehnologije i društva.
Nove potrebe diktiraju nužne promjene u poimanju učenja i poučavanja tj. razvoja pismenosti, a pismenost 21. stoljeća je ona koja omogućuje usvajanje novih vještina, stavova i znanja koje će učenici koristiti tijekom svog cjeloživotnog učenja.
Sve to utječe na odgojno-obrazovni proces, nove metode i modele učenja i poučavanja, jer korištenje suvremene tehnologije ne mijenja samo način i stil učenja, nego način i stil života koji je ubrzan i traže se instant rješenja što je protuteža smislenom i kritičkom promišljanju u usvajanju informacija i znanja.
Timski rad učitelja i knjižničara, primjena tradicionalnih metoda u kombinaciji sa suvremenim pomagalima i alatima, korištenjem interdisciplinarnosti multimedijskih izvora, stvara učenika koji je naučio kako učiti, gdje se nalazi ono što mu treba i kako stvoriti novu bazu znanja koja će mu pomoći u usvajanju informacija na samo njemu svojstven i prihvatljiv način.
Da knjižnica nije samo prostor, oprema i građa, i da „dušu“ knjižnici daje knjižničar vidi se po onome što ta knjižnica živi, koje djelatnosti i aktivnosti provodi.
U knjižnici OŠ „Ljudevit Gaj“ Krapina ostvaruju se različite aktivnosti koje potiču učenikovu samostalnost u istraživanju i učenju, potrebu za čitanjem i programi koji omogućavaju učenicima doticaj s različitim idejama, iskustvima i stavovima čime razvijaju kompetencije i talente za cjeloviti rast i razvoj kako bi ostvarili sebe.
Prije nego li osmislim projekt i aktivnost, uvijek se pitam – hoće li im to približiti knjižnicu, učenje; vole li uopće učenici doći u knjižnicu i hoće li im nakon osnovnoškolskog obrazovanja nedostajati taj "prostor"?!
Svaka školska knjižnica promovira čitanje i susrete s književnicima, umjetnicima… no, ono po čemu je ova knjižnica posebna jesu projekti koji su ostvareni u suradnji s učiteljima i stručnim suradnicima, u različitim područjima znanosti. I prije nego li se počelo naglašenije govoriti o STEM području, naši projekti teoriju pretvaraju u praksu.
O samim aktivnostima više se može pročitati na mrežnim stranicama škole tj. knjižnice: https://bit.ly/2Hz0RWo , a u nastavku su neke osnovne informacije o svakoj aktivnosti:
Projekt "ISKRA ZNANJA U TREPTAJU ZVIJEZDA" osmišljen je i realiziran uz manifestaciju MHK koja je 2009. bila posvećena astronomiji (UNESCO-ova godina). To je bio istraživački projekt o astronomiji u koji su bili uključeni učenici 7. i 8. razreda koji su pohađali dodatnu nastavu iz fizike i izbornu nastavu iz informatike. Voditeljica projekta je bila učiteljica fizike Ružica Novak, a suradnice: učiteljica informatike Vlatka Matejaš i školska knjižničarka Suzana Pracaić.
Projekt u 2009. "TRAGOM LJUDEVITA GAJA, VELIKANA ZAGORSKOGA KRAJA" je film o životu i djelu Ljudevita Gaja te njegovom značaju za našu školu. Povodom 200-te obljetnice rođenja dr. Ljudevita Gaja, 14 učenika 8. razreda, koji su pohađali dodatnu grupu iz povijesti, sudjelovali su u projektu istraživanja o životu i radu osobe čije ime nosi naša škola, kao jedna od 6 škola u Hrvatskoj, i to od 1965. godine. Voditelj projekta bila je knjižničarka Suzana Pracaić. Za nastanak filma zaslužan je g. Mario Krog i njegov studio „Multimedia Krog“. Njegova profesionalna pomoć i stručni rad (profesionalni snimatelj i montažer) uobličili su želje i ideje koje su nastale kao djelo učenika i njihove knjižničarke. Rezultat istraživanja je film: https://vimeo.com/18544768 koji je premijerno prikazan na Dan škole 2009. 
Međunarodnu godinu šišmiša 2011. obilježili smo projektom "ŠIŠMIŠEKI" (https://prezi.com/gzn5ntukgdte/sismiseki/). Iako je svrha školskih projekata ostvariti obrazovne ciljeve kroz projektni i timski način rada, no u našem slučaju željeli smo osvijestiti i razviti kompetencije potrebne za rad i život, poput spremnosti na suradničke aktivnosti, razumijevanje (empatija) za osobine suradnika (sporost, brzina, spretnost, snaga, ideje, skromnost..) i razumijevanje za ostale različitosti i posebnosti među učenicima koji imaju poteškoće u učenju (učenici po prilagođenom programu). Zato smo osmislili i realizirali poseban projekt „Šišmišeki“ za učenike 5. – 8. razreda kojima je potrebna pomoć u učenju, njih 12. Voditeljice projekta bile su knjižničarka Suzana Pracaić i defektologinja Aleksandra Podsečki. U sklopu projekta organizirana je i terenska nastava - posjetili smo špilju Veternica, obitavalište šišmiša gdje smo imali prilike vidjeti šišmiše uživo. 
Projekt "GDE SU SE VUČILI NAŠI KRAPINEKI" nastao je uz obilježavanje 115. godišnjice otkrića krapinskog pračovjeka. U projektu su sudjelovali učenici 7. i 8. razreda uključeni u dodatnu grupu iz geografije, biologije i ekološke skupine, a vodile su ih mentorice Miljenka Hršak, Tanja Dunaj i Suzana Pracaić te vanjski suradnici - djelatnici Muzeja krapinskog pračovjeka. Cilj projekta je bilo učenje u izvornoj stvarnosti i primjena naučenog, istraživanje, proširivanje znanja o otkriću i životu krapinskog pračovjeka, razvijanje sposobnosti korištenja različitih izvora znanja na različitim medijima, razvijanje sposobnosti timskog rada, poticanje ljubavi prema kulturnoj i povijesnoj baštini rodnoga kraja... kroz radionice, predavanja, istraživanje, razgledavanje, promocije... Projekt je, osim u školi, prezentiran i lokalnoj zajednici Krapine u Muzeju krapinskog pračovjeka kao sastavnica gradskog programa aktivnosti "Prosinac u Krapini 2014." https://bit.ly/2HC1iPF 
Projektom „100 GODINA PRIČA IZ DAVNINE“ u tjednu obilježavanja 105. obljetnice Škole, proslavili smo 142. rođendan Ivane Brlić-Mažuranić (https://bit.ly/2J8lFks). U projekt smo uključili učenike 4. i 6. razreda matične i područnih škola, jer je djelo "Priče iz davnine" obavezna lektira za njihov uzrast. U projektu je sudjelovalo oko 150 učenika. Voditelji projekta su bile učiteljice hrvatskog jezika: Đurđa Kolak, Jasna Matijević i Andreja Klasić, te učiteljice razredne nastave: Vesna Križanić, Tatjana Horvat, Štefica Tepuš i Ksenija Cesarec, a koordinator i idejni kreator bila je školska knjižničarka Suzana Pracaić. Etape projekta su bile: čitanje lektirnog djela Priče iz davnine i obrada na satu hrvatskog jezika (obavezna lektira za 4. i 6. razred), upoznavanje s CARNetovim projektom „e-lektire“ te čitanje i slušanje "Priča" na tom online-izvoru u informatičkoj učionici na integriranom blok-satu hrvatskog jezika i knjižnice za učenike 6. r, a za učenike 4. r u sklopu Školskog preventivnog programa (obrazovni sadržaj petzanet.hr); gledanje interaktivnih animiranih filmova Bulaja Naklade – Priče iz davnine 1 i 2, koji su dobili brojne međunarodne nagrade te izrada plakata s karakterizacijama likova iz Priča (korištene su ilustracije iz animiranih filmova Bulaja naklade), nakon odgledanog filma na satovima likovne kulture razredne nastave kreativno su se izrazili kroz "kadar", a šestaši su izrađivali strip pomoću online-alata Pixton. Za potrebe javne prezentacije projekta osmišljen je dramsko-scenski prikaz pojedinih likova Priče iz davnine (u čemu je pomogla dramska skupina škole), izrađen je kviza o poznavanju djela Priče iz davnine u web-alatu Kahoot koji su igrali učenici 6. razreda, a četvrtaši su se natjecali u igranju igre memorije korištenjem CD ROM-a Bulaja naklade za 4. razreda (https://bit.ly/2qJnais)
Uz Svjetski tjedan svemira, 4. - 11. 10. 2017. u našoj knjižnici ostvarili smo aktivnost "ŠTO JE SVE MOJ SVIJET?!" Oko 25 učenika pokazalo je čime su se bavili i što su istraživali, a to su bili učenici 5. r (redovna nastava geografije) i 6. r (Globe i dodatna nastava geografije, astronomija) pod vodstvom učiteljice Miljenke Hršak i učenici 8. r (dodatna nastava iz fizike) pod vodstvom učiteljice Ružice Novak. U školskoj knjižnici prezentirali su što su sve istražili o svemiru, i na taj način pokušali "odgonetnuti svoj svijet" što je bila tema Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica 2017. Aktivnost je prijavljena i na World Space Week - Croatia (event) i u facebook grupi - World Space Week Croatia te smo bili jedina škola u županiji koja je popratila tu manifestaciju (https://bit.ly/2HpoMHJ).
„DANI NSK“ je integrirana nastava hrvatskog jezika, fizike i KIOO uz MHK 2016. (400 godina Fausta Vrančića i Machina Novae - digitalna NSK) - https://bit.ly/2HwDext
Aktivnosti su bile vezane uz pismenost, povijest i značaj hrvatskoga jezika. Učenici 8. razreda su na integriranom blok-satu hrvatskog jezika i knjižnice (KIOO), koji je ostvaren u suradnji s učiteljicama hrvatskog jezika (Mira Benc, Đurđa Kolak, Jasna Matijević, Andreja Klasić), upoznali i virtualno šetali Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom te pretraživali njen online katalog, kao i katalog svoje knjižnice. Na integriranom satu fizike i timskom radu s učiteljima fizike: Ružicom Novak i Veselkom Čotićem, upoznali su, uz zakone gibanja i slobodnog pada, hrvatskog velikana Fausta Vrančića i njegov izum padobran, ali su i na portalu "Digitalne zbirke NSK" pretraživali njegovo najpoznatije djelo Machinae Novae (1615./16.). https://bit.ly/2JUcXHE
Kao primjer dobre prakse, koji svake godine ostvarujemo je integrirani blok-sat biologije i knjižnice na kojem učenici 8. razreda upoznaju različite časopise na različitim medijima i načine njihove uporabe u svrhu proširivanja znanja, kao izvore znanja iz kojih trebaju izabrati i upotrijebiti podatke iz tiskanih i elektroničkih časopisa pri oblikovanju informacije. Tema tj. sadržaj istraživanja je Poremećaji u prehrani (uloga i bolesti probavnih organa: anoreksija, bulimija, pretilost, debljina) što je itekako aktualna tema i problem mladih, a ujedno i dio Zdravstvenog odgoja.
Međunarodni mjesec školskih knjižnica 2017. obilježili smo projektom "POVEZIVANJE KROZ ČITANJE" koji je nastavak prošlogodišnjeg projekta poticanja čitanja „Čitam sto na sat“ i uključili u međunarodni projekt razmjene straničnika "Bookmark Exchange Project". Naglasak je bio na očuvanju kulturne baštine (2018. Europska godina kulturne baštine) i osvješćivanju nacionalnog i zavičajnog identiteta u svijetu te razvoj međukulturalizma. Dodijeljene su nam sljedeće zemlje, škole partneri, s kojima smo prekrasno surađivali putem e-maila i Google-disca prije samog slanja straničnika poštom. To su: 4. a – Pakistan, 4. b – Kina, 4. l - Ruska Federacija i 4. s – Litva. Straničnici koje smo izradili, a meni jedan ljepši od drugoga, poslani su na određene destinacije. Sa straničnicima su poslani i prospekti o Hrvatskoj, a posebno o Hrvatskom zagorju i Krapini, tako da smo promovirali i našu kulturu, baštinu i znamenitosti...
Projekt je produkt integriracijskog planiranja s učiteljicama 4. razreda (4. a - Dušanka Jakopović, 4. b - Anica Poslon, 4. l - Lidija Gorup Kunštek i 4. s - Kornelija Hršak) i učiteljicama engleskog jezika: redovna nastava 4. b - Lidija Ranogajec i izborna nastava 4. a, 4. l, 4. s - Ružica Bubanj. Odrađen je kroz nastavu hrvatskog jezika, prirode i društva ili sata razrednika, sata likovne kulture i sata engleskog jezika (ovisno o preklapanju sadržaja). Koordinator i voditelj projekta je bila knjižničarka Suzana Pracaić, no, da bi projekt bio multidisciplinaran, odrađen je i u suradnji sa stručnim suradnicama pedagoginjom Božicom Horvat i defektologinjom Aleksandrom Podsečki. Više na: https://bit.ly/2qDrrDe 
Kao što se može vidjeti, svaku aktivnost, svaki projekt prati neka obljetnica ili manifestacija. Na njoj se i temelji integracijsko i međupredmetno planiranje, određuju se ciljevi i zadaci odnosno ishodi učenja.
„Knjižnica je potpora odgojno-obrazovnom procesu“, a on sve više podrazumijeva razvoj vještina i sposobnosti kod učenika, a ne samo stjecanje znanja. Svako dijete ima svoje misli, osjećaje, svoj način reagiranja, izražavanja, govora i djelovanja. Pravi odgoj otkriva talente u djetetu te mu pomaže da ih ono samo otkrije, razvija i dovede do punine (T. Ivančić). Mi ne možemo naučiti učenike sve i o svemu što će im trebati u životu, ali ih možemo naučiti kako učiti i svladati nova saznanja iz određenih područja znanosti. A još važnije – kako to znanje prezentirati i primijeniti u životu.
Najznačajnije je učenje kroz osobno iskustvo kada učenik aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. Projektno učenje je odgovor na potrebe suvremenog učenja i nastave usmjerene na učenika gdje se određuju ciljevi koje ostvarujemo razvijanjem kompetencija, a neke od njih su: naučiti kako učiti, naučiti istraživati, naučiti tražiti i odabirati informacije, naučiti koristiti se informacijama, metodama i teorijama, stjecati socijalne vještine, učiti živjeti zajedno (suradnja i snošljivost), stjecati praktične vještine i stjecati pozitivnu sliku o sebi (sigurnost, osviještenost vlastitih kvaliteta i prednosti).
Ja kao knjižničarka i kemičarka, u svom radu povezujem kulturu i znanost, prošlost i sadašnjost, papir s internetom. Samo timskim radom učitelja i knjižničara, korelacijskim pristupom u planiranju i programiranju rada, međupredmetnom suodnosu, usporedbi sadržaja, ukazivanju na sličnostima i razlikama unutar određenog područja znanosti stvaramo i dajemo kvalitetno i primjenjivo znanje. Uspijevam li u tome, prosudite sami?!
LITERATURA:
- Nastavni plan i program https://bit.ly/2JUjNx8 (26.5.2014.)
- Lau, J. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju : završna verzija. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011
- Informacijska pismenost. // Časopis Edupoint 17/3, 9(2003), str. 5-38
- Prikaz Smjernica za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju : završna verzija / Jesús Lau. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 2(2012), str. 171-178
- Izgubljeni u novim obrazovnim okruženjima – pronađeni u informacijskom opismenjivanju. // Medijska istraživanja 1/18, 1(2012), str. 125-142
- Nacionalni okvirni kurikulum https://bit.ly/1uTcpnb (26.5.2014.)
- Informacijska pismenost i poticanje čitanja https://bit.ly/2HdCWwp (26.5.2014.)
Suzana Pracaić,
suzana.pracaic@skole.hr
pracaic.suzana@gmail.com
O.Š. „Ljudevit Gaj“ Krapina
|
