Timskom nastavom do poučavanja knjižničnoga odgoja i obrazovanja

U srednjoškolskoj praksi poučavanje knjižničnoga odgoja i obrazovanja nema dugu tradiciju. Dugi niz godina školski knjižničari bavili su se pribavljanjem i posudbom građe, dok su segmenti poput odgojno-obrazovnoga rada ili kulturne i javne djelatnosti bili zanemareni. Društvene promjene te ekonomski i tehnološki razvoj utjecali su na promjene u cjelokupnom obrazovnom sustavu, a time i na promjenu percepcije uloge knjižnice i knjižničara. Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućila je veću dostupnost informacija na različitim medijima, što dovodi do potrebe razvijanja informacijske pismenosti kod učenika. Stoga knjižnica prestaje biti mjesto pohrane informacija i postaje mjesto učenja s knjižničarom kao glavnim moderatorom. Glavni ishod postaje poučavanje učenika za ciljano i kritičko korištenje informacija, odnosno do razvoja kompetencija potrebnih za cjeloživotno učenje.

Prijelomni trenutak označilo je implementiranje knjižničnoga odgoja i obrazovanja u Nastavni plan i program RH u osnovnim školama 2006. godine. Nasuprot tome za srednjoškolsku razinu još uvijek ne postoji kurikulum knjižničnoga odgoja i obrazovanja (KIOO) ili, prema drugoj inačici, kurikulum knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja (KIMOO). Školski knjižničari, pod savjetodavnim utjecajem Agencije za odgoj i obrazovanje, dobivaju usmene naputke o potrebi implementiranja sadržaja knjižničnog odgoja i obrazovanja u redovnu nastavu. S obzirom na to da ne postoji kurikulum niti potrebni priručnici, knjižničari samostalno planiraju, iniciraju, organiziraju i provode različite oblike poučavanja. Ključni segment postaje uspostavljanje suradnje knjižničara i predmetnih nastavnika i usklađivanje vrlo različitih osobnosti. Drugi i ne manje značajan segment je planiranje i provedba zbog knjižničarova rada u smjenama i nastavnikova rasporeda.

U Komercijalnoj i trgovačkoj školi Bjelovar knjižnični odgoj i obrazovanje provodi se redovito od školske godine 2010./2011. i to pod nazivom suradnički sat, suradnička nastava, a od 2015./2016. kao timska nastava. Termin pretpostavlja zajedničko planiranje i izvođenje nastavnoga sata, gdje predmetni nastavnik poučava stručne sadržaje u okviru određene teme, a knjižničar ostvaruje korelaciju sadržajima iz knjižničnog odgoja i obrazovanja. Neovisno o tome inicira li ih predmetni nastavnik ili knjižničar, teme se planiraju školskim kurikulumom i redovito se provode na nastavi Računovodstva,  Poznavanja robe, Informatike, Ekologije i održivog razvoja, a često i u suradnji s nastavnicima općeobrazovnih predmeta (Hrvatski jezik, Povijest). Ciljevi i ishodi ovakvih oblika poučavanja izravno su povezani s razvojem različitih vještina kod učenika, kritičkoga mišljenja, informacijske i medijske pismenosti, a naročito poticanjem čitanja i dolaska u knjižnicu.

Poučavanje knjižničnoga odgoja i obrazovanja ostvaruje se na nastavi  Računovodstva u prvom razredu zanimanja komercijalist i teme Povijest računovodstva: od glinenih pločica do računala. Budući da se povijest vođenja računovodstvenih bilježaka može povezivati s poviješću knjige i pisama, ova tema pruža mogućnost poučavanja povijesti knjige, konkretno materijala na kojima su oblikovane knjige kroz povijest. Radeći u skupinama učenici imaju zadatak proučiti osobitosti pojedinoga razdoblja, definirati materijale i pismo za bilježenje te stupanj složenosti računovodstvenoga sustava. Nakon izlaganja svih skupina oblikuje se vremenska lenta, a učenici donose zaključke o međusobnoj uvjetovanosti materijala za pisanje te složenosti računovodstvenoga sustava i stupnja ekonomskog i tehnološkog razvoja društva.

Zanimljivosti iz povijesti knjige također se poučavaju u drugim razredima zanimanja prodavač i trećim razredima zanimanja komercijalist na nastavi Poznavanja robe i nastavne cjeline Knjiga. Ovaj su sat potaknuli predmetni nastavnici, a održava se u knjižnici. U interaktivnom predavanju popraćenom prezentacijom ponavlja se gradivo o materijalima za pisanje putem brojnih slikovnih priloga i primjera te zanimljivosti o knjizi kroz povijest. Učenici imaju mogućnost uspoređivati, komentirati, preispitivati i kritički prosuđivati činjenice o knjizi i pismenosti kroz povijest, čitalačkim potrebama i navikama, ekonomskom i tehnološkom razvoju te njegovu utjecaju na širenje pismenosti i drugim aktualnim temama.

Brojne vještine mogu se razvijati kod učenika obuhvaćenih predmetom Informatika. Među njima su vještine korištenja različitih izvora informacija, tiskanih i mrežnih. Kad se tome dodaju i pametni telefoni, dobiva se mogućnost nešto zanimljivije nastave. U prvom razredu zanimanja komercijalist jedan sat Informatike učenici provode u knjižnici koristeći referentnu zbirku. Tijekom prakse uočeno je da učenici nemaju razvijene vještine korištenja tiskanih enciklopedija i rječnika jer su većinom orijentirani na mrežne izvore. Pritom nekritički koriste informacije s interneta, iz neprovjerenih ili nepouzdanih izvora. Stoga u prvom dijelu sata radeći u skupinama traže različite informatičke pojmove u Hrvatskoj enciklopediji, pojašnjava im se leksikografska jedinica (natuknica, odrednice, definicija) i orijentacija u knjizi. U drugom dijelu sata imaju „detektivski“ zadatak: proučiti naslovnice triju najstarijih hrvatskih rječnika i odgonetnuti naslov ili dio naslova, autora, mjesto i godinu izdanja (rimski brojevi). U zadnjem dijelu sata radeći na pametnim telefonima traže informacije o autorima tih rječnika u mrežnom izdanju Hrvatske odnosno Proleksis enciklopedije, na koje ih se upućuje kao na relevantne i pouzdane izvore na internetu.

Vrednovanje informacija na internetu vještina je kojom se poučava učenike drugih razreda zanimanja komercijalist. Ovaj sat izvodi se u učionici Informatike, gdje svaki učenik samostalno pretražuje internet rješavajući nastavni listić. Učenici imaju zadatke vezane uz određenu mrežnu stranicu koji im trebaju pomoći u zaključku što stranicu čini pouzdanom, koje kriterije treba zadovoljiti da bi bila pouzdana za korištenje.

Vještine pretraživanja knjižničnih kataloga na internetu predviđene su u trećem razredu zanimanja komercijalist u okviru cjeline posvećene bazama podataka. Kao konkretne baze podataka učenici pretražuju knjižnični katalog školske knjižnice, a potom Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Poučava ih se kako funkcionira katalog, što se i kako upisuje u tražilicu te kako što prije doći do željenih podataka koje će kasnije vrednovati, obrađivati, transformirati i stvarati nova znanja.

Postoje različiti oblici implementacije knjižničnoga odgoja i obrazovanja u srednjoj strukovnoj školi. U ovom radu naveden je i opisan dio nastavnih jedinica koje se u Komercijalnoj i trgovačkoj školi Bjelovar pod nazivom timska nastava organiziraju i provode u suradnji predmetnih nastavnika i knjižničara i planiraju školskim kurikulumom. Višegodišnja praksa održavanja ovakvih oblika nastavnih sati govori o uspješnoj suradnji knjižničara i nastavnika. Dodana vrijednost za učenike ogleda se u razvoju njihovih vještina kao preduvjetu cjeloživotnoga učenja te kreativnom i zanimljivom pristupu nastavi. Knjižničaru je glavni cilj potaknuti učenike da češće posjećuju knjižnicu i prate njene programe, stvaraju i oblikuju čitateljske navike i potrebe ili pak pamte knjižnicu kao mjesto gdje su se lijepo osjećali.

Tatjana Kreštan,

tatjana71@yahoo.com

Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar