Školski knjižničari u nacionalnom kurikulumu

Razvoj informacijskog društva doveo je do promjena školskog sustava i postavljanje novih zahtjeva pred školske knjižničare koji izravno pridonose razvoju temeljnih kompetencija korisnika i osposobljavanju za cjeloživotno učenje.

Iako se uloga školskih knjižničara ne spominje u Nacionalnom okvirnom kurikulumu, najprepoznatljivija je u međupredmetnim temama. Oni su ih provodili u radionicama, timskoj nastavi, školskim i projektima međunarodne suradnje (slika 1) još dok nisu bile uobličene u NOK-u.

Projekt Secesijska baština (2010.)

Školski knjižničari poučavaju korisnike stavljajući ih u aktivnu ulogu, bez obzira rade li samostalno, u paru ili manjoj skupini (slika 2). Time razvijaju kritičko i kreativno mišljenje, odgovornost, sposobnost za timski rad i javno iznošenje mišljenja i rezultata rada, čime se ostvaruje Osobni i socijalni razvoj te pridonosi razvoju samopoštovanja, samopouzdanja, pozitivnih odnosa i poštovanja drugih ljudi u različitim situacijama.

Rad u skupini (2009.)

Učiti kako učiti je, uz Uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije, ključna za razvoj informacijske pismenosti i osposobljavanje za cjeloživotno učenje. Učenicima se daju različiti izvori informacija i zadatci za rad usmjereni suradničkom učenju. Primjenjuju se metode poput zamjene uloga, place mat postupka, izrade umnih mapa ili stabla problema/ciljeva (slika 3). Od njih se traži da pronađu i preoblikuju informacije te izvijeste o učinjenom. Ishod je sposobnost razlikovanja činjenica od mišljenja; postavljanje bitnih pitanja; razvijene suradničke vještine; sposobnost raspravljanja i pronalaska zajedničkih rješenja. Znat će odabrati načine učenja, steći sposobnost planiranja i organiziranja; razviti pozitivan stav prema stjecanju znanja i vještina; biti osposobljeni za njihovu primjenu u različitim situacijama; preuzeti odgovornost za uspjeh ili neuspjeh. Osim toga moći će pronalaziti, vrjednovati i preoblikovati informacije koje će prikazati jasno, logično i sažeto u razredu, školi ili široj sredini.

 Ljudska prava - stabla problema/ciljeva

Ciljevi Poduzetništva su osposobljavanje za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva; planiranje rada i ostvarenje planova; inicijativnost i ustrajnost u aktivnostima; prilagodljivost novim situacijama, idejama i tehnologijama; stvaralački pristup; razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet te vještine samovrjednovanja i vrjednovanja drugih. Najviše se ostvaruju u projektima (slika 4) u kojima učenici sami biraju temu i načine rada, rade u skupini, u ograničenom vremenu s ograničenim proračunom, a nakon javnog predstavljanja rezultat iste samovrednuju i daju na vrjednovanje drugima. Knjižničar je u tom slučaju projektni menadžer koji piše projektne prijedloge za razne natječaje za financiranje. Osim toga mentorira skupini učenika u istraživanju, prati provedbu i izvješćuje o projektu.

Renesansna matineja (Noć knjige 2016.)

Sastavnice Građanskog odgoja i obrazovanja su razvoj vlastitog identiteta, upoznavanje i poštovanje drugih, svijest o aktivnom djelovanju u društvu, te demokratično rješavanje globalnih problema. Njegovom provedbom učenici (slika 5 i 6) bolje upoznaju sami sebe i svoje mjesto u društvu, razvijaju samostalnost, osobni integritet te poštovanje drugih.

Debata u projektu Slikaj se Europo (2012.)

Okrugli stol Čitati, znati, djelovati (2006.)

Novi Okvir nacionalnog kurikuluma, koji uskoro počinje s eksperimentalnom primjenom, dijeli međupredmetnu temu Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša na dvije – Zdravlje i Održivi razvoj.

Zdravlje osposobljava učenike da sami preuzmu brigu o svojem zdravlju. Poučava se u radionicama korelacije knjižnično-informacijskog obrazovanja i zdravstvenog odgoja. Održivi razvoj obuhvaća okolišnu, društvenu i ekonomsku održivosti. Učeniku daje spoznaje o izazovima na globalnoj i lokalnoj razini,  raznolikosti, održivosti resursa, ljudskim potencijalima te osobnim i zajedničkim pravima i odgovornostima. Obuhvaćena je u nekoliko projekata: od istraživanja utjecaja čovjeka na prirodne sustave (slika 7) do povećanja ekonomske nejednakosti i nemogućnosti mnogih ljudi da odlučuju o svojoj sudbini. Ti su projekti omogućili razumijevanje i podizanje svijesti o problemima održivosti, kritički i kreativno razmotriti moguća rješenja i načine djelovanja, te stjecanje osobina koje pridonose razvoju pravednoga društva.

Projekt „Upoznajmo Kopački rit i Neusiedler see“ (2009.)

Sanja Galic,

sanja.galic1@skole.hr

III. gimnazija Osijek