-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Projekti školskih knjižnica


Micro:bit - u školskoj knjižnici

U siječnju 2017. kada je pokrenuta crowdfunding kampanja STEM revolucija za masovno uvođenje BBC micro:bit tehnologije u hrvatske škole i moja škola se uključila u ovaj projekt.  Početkom rujna 2017. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Institut za razvoj i inovativnost mladih – IRIM te Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet  predstavili su projekt ProMikro i njegov cilj, uvođenje digitalne pismenosti u različite nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti uporabom mikroračunala. Posebno me zainteresirao opis „riječ je o uzbudljivoj novoj tehnologiji i  svatko može lagano postati kreator digitalnih sadržaja i uzbudljivih projekata, umjesto samo konzument“.

Budući da nisam imala neko posebno znanje ni o mikroračunalima, ni u programiranju, a odavno svjesna činjenice da novi trendovi u obrazovanju, i pred nas knjižničare, postavljaju nove zahtjeve, uključila sam se u edukaciju. Kako da ponudim učenicima nešto, ako sama nisam osjetila čar rada s ovim novim izazovom? Do sada sam sudjelovala u tri radionice. Na početku edukacije dobila sam jedan micro:bit tzv. malo džepno računalo koje ima jako puno mogućnosti. To je edukacijski uređaj namijenjen jednostavnom učenju programiranja i elektronike, te digitalne pismenosti općenito. Način na koji micro:bit radi je jednostavan, uključite ga u svoje računalo putem USB-a i idete na  zadanu web stranicu.  

Na prvoj radionici učili smo kako pokrenuti programsko okruženje za programiranje i napraviti svoj prvi program – iscrtati srce na ekranu micro:bita i na kraju prebaciti svoj program u sam micro:bit i napraviti  jednostavnu animaciju koja će prikazivati treptajuće srce.

Svaki dan vozim se autobusom i tramvajem i čitam riječi na displeju, a nikad nisam razmišljala kako rade. Danas znam da rade na principu micro:bitova i kako ih mogu i sama programirati. Ta povezanost sa digitalnim svijetom u kome žive je jedan razlog zašto bi micro:bitovi mogli biti zanimljivi djeci. Pored pomicanja tekstovnih poruka i stvaranja drugih vizualnih efekata, micro:bit se može koristiti i za mnoge druge aplikacije. Npr. kroz svoju Bluetooth opciju, može se koristiti  i za daljinsko upravljanje pametnim telefonom ili kao jednostavan nosivi uređaj za mjerenje koraka.

Nakon druge radionice već sam mogla napisati jednostavan program pomoću posebno prilagođenog programskog jezika na web stranici projekta i preuzeti taj program u svoj micro:bit. Ne znam da li bih to nazvala programskim jezikom, više je poput postavljanja blokova s jednog kraja na drugi. Jedan blok može reproducirati zvuk, a drugi blok može napisati vaše ime, njihovim premještanjem mogu se napraviti odlične stvari. Sučelje je dizajnirano jako jednostavno tako da, kad i radite na njemu, nemate osjećaj da kodirate i pišete program za uređaj. Kontroliran pomoću dvije  programabilne tipke (gumbića), micro:bit se može programirati za prikaz jednostavnih poruka, igranje jednostavnih igara ili zaustavljanje i preskakanje pjesme na popisu za reprodukciju.

Na trećoj radionici najzanimljivija tema bila mi je korištenje micro:bita kao alata za interaktivni kviz u razredu. U svom radu dosta sam koristila Plickerse, Kahoot i dr. Web2 alate. U stvari je micro:bit  za kvizove i bilo kakvu  provjeru znanja  izuzetno pogodan za korištenje u knjižnici.  Učenici će imati svoje micro:bitove, postoji mogućnost bežičnog spajanja, a samo programiranje kviza je jednostavno zahvaljujući zbirci gotovih edukacijskih materijala, koje možete preuzeti i prilagoditi sebi - http://izradi.croatianmakers.hr/bbc-microbit-predmetni-materijali/

Važno je napomenuti, za sve one koji žele naučiti nešto o tome, da se na ovoj stranici mogu pronaći edukacijski materijali koji omogućuju korak po korak upoznavanje s micro:bitom i ulazak u svijet programiranja. Materijali su podijeljeni u kategorije od osnovnih edukacijskih materijala za one koji se prvi put upoznaju s programiranjem i micro:bitom do naprednih programera, materijale za nastavnike, poveznice na vanjske stranice gdje možete pronaći mnoštvo projekata, materijala i kurikuluma koji koriste micro:bitove i materijale za učenike.

Micro:bit je edukativni i kreativni alat za inspiraciju novih generacija mladih, a i nas starijih. Može se koristiti u cijelom nastavnom programu (kurikulumu). Uvijek tražimo nove načine kako da  motiviramo učenike na čitanje, učenje i istraživanje, a ovo može biti zaista dobar, pomoćni alat za rad  svakog  školskog knjižničara.  Jer i na ovaj način školska knjižnica svojim članovima omogućuje razviti kritičko mišljenje i pomaže im da postanu stvarni korisnici obavijesti, u svim oblicima i putem svih medija. 

Ružica Rebrović-Habek

OŠ braće Radić, Botinec – Zagreb

ruzica.rebrovic-habek@skole.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-