Školski vrt-Knjižnica za učenje na otvorenom

U godini u kojoj Europska unija u svrhu razumijevanja, slavljenja i zaštite  želi potaknuti svoje građane na istraživanje vlastitih kulturnih baština u školskoj knjižnici krećemo u  planiranje multifunkcionalnog školskog vrta u duhu moslavačke tradicijske, etno i hortikulturne baštine.  

Jedna od čovjekovih prvih kreativnih aktivnosti bilo je graditeljstvo. Od zaklona preko utočišta do doma prošla su stoljeća. Baštinici smo tisućljetne kulture gradnje koja je temeljena na izravnom prenošenju iskustava, na predaji i dužni smo taj plamen, svu zamrznutu kreativnost, strast i trud proteklih generacija sačuvati i prenijeti dalje. Moslavački čardak, jedan od najviših dosega hrvatskog tradicijskog graditeljstva dio je našeg lokalnog identiteta, naša povijest, baština i ljepota koja uvijek može biti inspiracija za novo stvaralaštvo. Sam ukrasni vrt u današnjem smislu u Moslavini je u svom začetku bio samo mali prostor, cvjetnjak između ograde i uličnog zabata. Onaj drugi vrt koji je hranio obitelj nalazio se iza kuće i bio je visoko utilitaran, pun korisnih biljaka s malo ukrasnih elemenata. Taj vrt nije se puno razlikovao od  prirodnih staništa koja su ga okruživala. Seljak je iz prirode učio pa je svoj vrt oblikovao prema lokalnom reljefu i klimatskim prilikama te ga nasađivao   autohtonim otpornim  biljnim vrstama  prilagođenim tlu i podneblju. Mješovitim kulturama po uzoru na prirodu je suzbijao štetnike, a zastiranjem, kompostiranjem i prirodnim gnojivima obogaćivao svoje vrtno tlo. Ta su saznanja vitalna i danas i u budućnosti jer su sastavni element svakog održivog, biološkog i ekološkog obrađivanja tla.

Kako unutar škole postoji ograđena zelena površina koja nema određenu namjenu znanja o moslavačkom graditeljstvu, ekološke mudrosti naših baka i djedova uz modernu tehnologiju i materijale želimo spojiti te utkati u jedan multifunkcionalan vrtni prostor.

Iz jednostavnih, prirodnih i praktičnih elemenata želimo stvoriti mješavinu cvijeća, voća, povrća i začinskog bilja. Kao i stare vrtove naših baka ukrašavat će ga jednostavne, izdržljive i korisne biljne vrste. Ukrasni sljez, srdašce, uresnice, ljiljani, lijepe kate, zvjezdani, božuri koji su ukrašavali stare moslavačke okućnice, rast će i u  našem modernom, gradskom, ekologijom nadahnutom školskom vrtu.

Moslavina je  poznati vinogradarski kraj u kojem je uzgoj vinove loze započeo još u rimsko doba. Uz vinovu lozu biljni simboli Moslavine su i dunja (voćka po kojem je sjedište Moslavine, grad Kutina dobio ime) te hrast lužnjak, visokokvalitetni građevinski materijal koji može preživjeti stoljeća (neki moslavački čardaci stariji su i od 200 godina). Tako će dunja i vinova loza dobiti počasno mjesto u našem vrtu, a hrastovina koja je i inače najčešći materijal za konstrukcije i namještaj u seoskim vrtovima, bit će i konstruktivna osnova za građevne elemente našeg vrta kao što su pergole, plotovi, klupice i sl.

Iako će osnovu vrta činiti tradicijske biljne vrste starih moslavačkih vrtova u njega bi  uključili  i  tradicionalne vrste ostalih dijelova Hrvatske te udomaćene kultivirane vrste drugih podneblja koje uspješno rastu u našim krajevima. Zbog samog položaja terena, cjelodnevne osunčanosti, odlučili smo stvoriti i mediteransku gredicu te gredicu za privlačenje kukaca i ptica, formalnu gredicu za rez i suhe aranžmane, vrt lončanica te gredicu sukulenata sve uklopljeno u tradiciju i izgled naših prirodnih prostora.

Za svoje otporne i ne toliko zahtjevne biljne vrste brinut ćemo se na ekološki način, uz minimalnu potrošnju vode, zaštitnih sredstava i gnojiva. Nametnika i biljnih bolesti rješavat ćemo se biljnim ekološkim preparatima i pravilnim rasporedom biljaka.

Kao partneri u ovom projektu nastavnici, učenici i knjižničarka proći će sve faze stvaranja jednog multifunkcionalnog vrtnog prostora. Započeli smo zajedničkom izradom nacrta koji sadrži temeljne elemente prostora: staze, gredice, pozornicu, pergolu, tradicijske stalke za cvijeće, klupice.

Iako želimo što prije doći do konačno oblikovanog vrta to nam nije jedini cilj, već i samo oblikovanje, od planiranja do realizacije smatramo vrlo važnim i poučnim, kako za učenike tako i za nastavno osoblje.

Školski vrt je malo drugačija knjižnica u kojoj ćemo se ekološki opismenjavati, upoznavati lokalno prirodno-geografsko podneblje, upoznavati uvjete rasta, prehrambene vrijednosti i ljekovitosti pojedinih biljnih vrsta, razvijati interes za estetsko oblikovanje prostora, oživljavati etnološku i hortikulturnu baštinu i na kraju ali i jednako važno opuštati se i uživati u prirodi.

Stvaranje vrta je kontakt sa zelenilom, interakcija s prirodom, iskustveno poučavanje i odgajanje za odgovornost i suživot.

Jer riječima jednog od pripadnika naroda čija je baština neiscrpan izvor ekoloških mudrosti,

Luthera Medvjeda koji stoji iz plemena Oglala Siouxa:

„Stari Lakota čovjek bio je mudar. Znao je da ljudsko srce daleko od prirode postaje kamen. Znao je da nedostatak poštovanja za rastuće, žive stvari ubrzo dovodi i do nepoštivanja ljudi također.“

Tlocrt vrta

3D projekcija budućeg školskog vrta

Gordana Rešicki Degoricija

gordana.tsk@gmail.com

Tehnička škola Kutina