-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Projekti školskih knjižnica


Licitarsko srce od srca
(školska knjižnica , školski projekti i izvanastavne aktivnosti)

Prema Državnom pedagoškom standardu (2008) izvannastavna  aktivnost je „oblik aktivnosti u koju se učenik samostalno, neobavezno i dobrovoljno uključuje“. Školska knjižnica je  mjesto koje učenici neobavezno i dobrovoljno izabiru za rad, druženje, boravak u slobodno vrijeme.

Izvananstavne aktivnosti su „različiti organizacijski oblici okupljanja učenika u slobodno izvananstavno vrijeme u školi, koje imaju pretežito kulturno-umjetničko, športsko, tehničko rekreacijsko i znanstveno (obrazovno) obilježje. Njima učenici zadovoljavaju svoje stvaralačke i rekreativne potrebe, a posebice stječu kulturu slobodnog vremena“ (Cindrću, 1992). Izvanastavne aktivnosti prema Mendeš (2010) trebaju „biti u funkciji socijalnog učenja, promoviranja i poticanja dječje igre te aktivnosti djelatno-proizvodnog karaktera“. Prijedlog nacionalnog kurikuluma međupredmetne teme građanskog odgoja i obrazovanja (prosinac 2017) temelji se na tri domene: ljudska prava, demokracija i civilno društvo.  UNESCO-v Manifest za školske knjižnice između ostalih za ciljeve navodi i:

- razvijanje osjećaja za način komuniciranja unutar zajednice; osiguravanje pristupa lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim izvorima i mogućnostima koje će učenicima omogućiti doticaj s različitim idejama, iskustvima i stavovima

- organiziranje aktivnosti koje potiču kulturnu i društvenu svijest

- suradnja s učenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima radi postizanja ciljeva škole;

- promicanje načela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama preduvjeti za uspješno i odgovorno sudjelovanje u građanskom demokratskom društvu

Iz svega navedenog lako je uočiti povezanost školske knjižnice (knjižničara) i izvannastavnih aktivnosti (voditelja aktivnosti). Upravo vođena  činjenicom o neobaveznosti i dobrovoljnosti prepoznala sam još i suradnika u razredniku, odnosno satima razredne zajednice kao onima kojima je obilježje izbornost sadržaja. Željela sam primjerom pokazati mogućnosti suradnje,  osim redovne nastave, i svih drugih sastavnica školskoga života, kao što je organizirano „čuvanje“, satovi razredne zajednice i izvanastavnih aktivnosti sa školskom knjižnicom.

Oformili smo tim i krenuli u realizaciju s ciljem uključivanja u manifestaciju Vukovaru divni. Humanitarna je to manifestacija koju je organizirala Osnovna škola Budrovci. Središnji dio programa činili su koncert domoljubnih pjesama u izvedbi mješovitih školskih pjevačkih zborova, dramsko-scenski nastupi i predstavljanje učeničkih literarnih radova te prodajna izložba učeničkih likovnih i tehničkih radova. Ciljevi manifestacije bili su međusobna suradnja i druženje učenika i djelatnika škola sudionika, upoznavanje nacionalne povijesti kroz izvannastavne aktivnosti, razvoj osjećaja za domoljublje, i kao primarno, prikupljanje materijalnih sredstava za obnovu školske knjižnice u OŠ Nikole Andrića iz Vukovara.

Prvi naš korak bila je radionica na satu razredne zajednice 6. razreda pod nazivom Simboli i njihovo značenje koju je osmislila i odradila knjižničarka. Radionica je imala za cilj upoznati učenike s online enciklopedijom i naučiti kako ju pretraživati. Kroz radionicu smo upoznali značenje riječi simbol u odnosu na riječ znak te koje simbole susrećemo u svakodnevnom životu, koliko i kako se njima služimo te njihovo značenje kroz bližu i dalju prošlost. Slijedeći korak uključivao je nastavu hrvatskoj jezika, s nastavnom temom poezija. Učenici 6. razreda sada su povezali znanje o simbolima s prethodne radionice sa stradanjem Vukovara u Domovinskom ratu te napisali autorsku pjesmu. Učenici koji pohađaju izvannastavnu aktivnost mladi tehničari izradili su srca su iz šperploče. Naime, nakon radionice o simbolima i stvaranja poezije o Vukovaru dogovoreno je da ćemo na Manifestaciji sudjelovati sa „licitarskim srcem“ koje simbolizira ljubav, a tradicija izrade licitara na UNESCO-vom je popisu nematerijalne kulturne baštine. Željeli smo s puno ljubavi sudjelovati u prikupljanju sredstava za školsku knjižnicu u Vukovaru prodajom licitarskih srca koji su nacionalni simbol kao što je i Vukovar simbol stradanja. Na satu razrednika učenici su bojali i ukrašavali licitare na temu Vukovar-simbolika. Licitare od šperploče zamislili smo u obliku magneta pa su učenici koji čekaju prijevoz iz škole prema kući također uključeni u projekt na način da su lijepili ogledalca i magnete na srca. U ovoj fazi uključujemo i  iznanastavnu  aktivnost likovna sekcija  na kojoj se nastavila izrada licitara od šperploče. Na manifestaciji Vukovaru divni predstavili smo se s literarnim radovima (poezija) i „licitarima - magnetima„ i prikupili značajna sredstva za školsku knjižnicu Osnovne škole Nikola Andrić u Vukovaru.

U ovom projektu koji je osmislila, koordinirala te sudjelovala u svim fazama školska  knjižničarka, sudjelovale su i voditeljice izvannastavnih aktivnosti, mladi tehničari i likovna sekcija, razrednica 6. razreda  i nastavnica hrvatskoga jezika.

Ankica Karakaš Radošević

ankica.karakas-radosevic@skole.hr

O.Š. Silvije Strahimir Kranjčević, Levanjska Varoš

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-