Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“
Postignuća i izazovi

Početkom listopada, točnije 6. 10. 2017. godine u čitaonici periodike Gradske knjižnice u Zagrebu održan je 14. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama na temu Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ : postignuća i izazovi. Organizatori skupa bili su Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama, Komisija za čitanje, Komisija za autorsko pravo i otvoreni pristup te Komisija za narodne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva, dok je suorganizator Okruglog stola bila Gradska knjižnica (Knjižnice grada Zagreba).

Prvi dio izlaganja na Skupu započela je voditeljica Kampanje i predsjednica KOIOPP-a, Željka Miščin predavanjem na temu Nacionalna Kampanja „I ja želim čitati!“ : jesmo li uspjeli? Prisutni su mogli saznati kako je i zašto pokrenuta Kampanja te koje je sve zakazane ciljeve ostvarila u prvoj godini provedbe. Iako do promjene Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, čl. 86.) nije došlo, pomaci na bolje su ipak vidljivi, posebno u segmentu umrežavanja knjižnica, škola i logopeda te osmišljavanja raznih aktivnosti i programa. Jelena Lešaja, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe je u svome izlaganju Ugovor iz Marakeša: što, kako i zašto? govorila o trenutnom stanju Ugovora iz Marakeša i procesu ratifikacije te je ukazala na neke pozitivne i negativne aspekte provedbe ovoga Ugovora na primjerima iz knjižničarske prakse. Osim toga, najavljen je i simpozij o ovoj temi koji je u planu za svibanj 2018. godine. Željka Butorac, logoped suradnik Kampanje te Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica i članica KOIOPP-a, održale su predavanje o Ulozi građe lagane za čitanje u obrazovanju osoba s teškoćama čitanja i disleksijom. Osim što su se osvrnule na problematiku rane dijagnostike disleksije kod djece vrtićke dobi te nužnost početka logopedske terapije, predstavile su i radionice u okviru Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara te aktivnosti u okviru Kampanje vezane uz nakladništvo građe lagane za čitanje u obrazovne svrhe. Kolegice članice  KOIOPP-a, Sanja Bunić, Amelia Kovačević te Dunja Marija Gabriel govorile su o Vrednovanju Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“. U izlaganju su predstavljeni rezultati dva kvantitativna te jednog kvalitativnog istraživanje koje se provelo u Kampanji te su dane preporuke za njen što kvalitetniji nastavak s naglaskom na potrebno povećanje broja logopeda uključenih u Kampanju i povećanje broja predavanja na temu teškoća čitanja i disleksiji. Prvi dio Skupa zatvorila je Morana Peranić iz Gradske knjižnice Velika Gorica s prezentacijom Velika Gorica želi čitati: istraživanje o disleksiji i teškoćama čitanja kod učenika velikogoričkih osnovnih škola. Kolegica je osmislila anketni upitnik koji je poslan stručnim suradnicima svih velikogoričkih škola s ciljem prikupljanja podataka o učenicima s teškoćama čitanja za koje bi Gradska knjižnica Velika Gorica mogla osmisliti daljnje aktivnosti za prevladavanje upravo tih teškoća.

Uslijedila je zanimljiva panel rasprava na kojoj su sudjelovali svi izlagači prvog dijela Okruglog stola. Osim spomenutih u raspravi su sudjelovali još i Aleksandra Horvat (Komisija za autorsko pravo i otvoreni pristup), Mirko Hrkač (Zaklada „Čujem, Vjerujem, Vidim“) te Željko Radović (Knjižnice grada Zagreba i voditelj R.E.A.D. radionica za djecu).

Naglašeno je kako uspjeh jedne kampanje uvelike ovisi o njenom zagovaranju te je spomenuto što bi sve trebalo poboljšati ne bi li Kampanja bila još uspješnija u svojoj drugoj godini provedbe. Osim poboljšanja komunikacije između nastavnika, odgajatelja, suradnika i logopeda, potrebna je, kako se pokazalo i bolja koordinacija na lokalnom i županijskom nivou. Ugovor iz Marakeša, odnosno mogući problemi implementacije istog, također su bili jedna od tema rasprave.

Drugi dio skupa bio je posvećen primjerima dobre prakse, a prvo izlaganje održale su Maja Popović i Maela Rakočević Uvodić, administratorice Facebook stranice Kampanje. U izlaganju su se osvrnule na svoj dosadašnji rad na praćenju aktivnosti unutar Kampanje, odabiru i oblikovanju sadržaja na Facebooku, u izlaganju Facebook stranica Nacionalne kampanje "I ja želim čitati!": prednosti i izazovi. Ida Gašpar navela je brojne aktivnosti i programe koje Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica provodi za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom ali i za roditelje, staratelje, učitelje i stručnjake koji rade s djecom još od 2002. godine kada su uveli uslugu „Čitamo s vama - kako prepoznati teškoće u čitanju - disleksiju“. Anita Malkoč Bišćan, u izlaganju "I ja želim čitati!": događanja u Dječjoj knjižnici M-2, predstavila je aktivnosti provedene u Dječjoj knjižnici M2, Knjižnice grada Zagreba te dodatno istaknula kutak za zbirku „Građa lagana za čitanje“ i tjedne radionice grafomotorike za djecu na kojima se čita časopis Radost i rješavaju osmosmjerke i razne mozgalice prilagođene učenicima nižih razreda. Marija Bartolić i Vlasta Šolc u izlaganju Knjižnica lagana za čitanje predstavile su sustavne programe i niz aktivnost koje se provode u Knjižnici Ante Kovačića iz Zaprešića, Knjižnice grada Zagreba od osnivanja zbirke „Građa lagana za čitanje“, radionica za poticanje čitanja za djecu predškolske dobi i nižih razreda te predavanja i radionice logopedinje Željke Butorac. Grozdana Ribičić iz Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu je u izlaganju Dobra umreženost – velika šansa za uspjeh Kampanje  predstavila metodologiju rada na informiranju stručne i šire javnosti Splitsko - dalmatinske županije i to od informiranja na županijskim stručnim vijećima knjižničara, organiziranja promocija knjiga prilagođenih osobama s teškoćama čitanja i disleksijom, animiranja medija te do oglašavanja na društvenim mrežama. Sanja Radin Mačukat iz Gradske knjižnice Vodice govorila je o projektu „Brnistra“ - rano otkrivanje teškoća u jezično – govornom razvoju : uloga knjižnice kojim je Knjižnica Vodice preuzela važnu ulogu u razvoju predčitalačkih vještina te utjecaja na čitalačku uspješnost. Valentina Petrić Klauzer, Srednja Škola ŠUDIGO, Zabok u izlaganju Kampanja „I ja želim čitati!“ predstavila je brojne aktivnosti provedene u školi u kojoj oko 10% učenika ima teškoće u učenju i čitanju, a većina ih prešućuje taj problem. Martina Plaščak iz Strojarske tehničke škole u Osijeku u izlaganju Dliskesija? Dikselsija? Dilskesija? Disleksija!!! provela je okupljene kroz prepreke na koje je nailazila pri postavljanju izložbe o disleksiji u prostoru škole te suradnji s pedagoginjom koja je rezultirala radionicom s nekolicinom profesora o načinima rada s učenicima s teškoćama u razvoju i problemima s kojima se susreću s naglaskom na disleksiju, disgrafiju i diskalkuliju. Vlatka Habulin govorila je o Provedbi Kampanje „I ja želim čitati!“ u OŠ Veliko Trgovišće odnosno o aktivnostima koje su se odvijale tijekom šk. god. 2016./2017. u suradnji s defektologinjom škole te uporabi fonta Dyslexie prikladnog za čitanje osobama s disleksijom, Rezultat te suradnje nastanak je tri slikovnice koje su u potpunosti autorski rad učenika. Edita Perković u izlaganju Čitamo zajedno, svatko na svoj način, prikazala je aktivnosti u OŠ Blatine Škrape  kojima su kroz različite sadržaje učenicima škole predstavili čitanje i učenje kao zabavne aktivnosti, ohrabrivali sporije čitače, uređivali školske panoe te izrađivali letke s porukama inspirirane pričama o uspješnim osobama s disleksijom. Božica Tominac u izlaganju "I ja želim čitati!" u OŠ Cetingrad i OŠ K. Zrinski, Krnjak predstavila je aktivnosti koje je provodila školska knjižničarka u suradnji s psihologinjom i razrednicima u obje škole, a dio ranije provođenih aktivnosti prilagođene su Kampanji. Jelena Pleština i Marina Bakota iz Otok kod Sinja održale su izlaganje "I ja želim čitati!" u OŠ Kamešnica gdje su bile glavne nositeljice projektnih aktivnosti  u sklopu kojih je između ostalog logopedinja održala predavanje za učitelje škole, zatim za roditelje te radionice s jezičnim zadacima i prilagođenim društvenim igrama za učenike prvih razreda. Jasna Cvetković-Lay i Željka Horvatić  govorile su o Poticanju komunikacije i govorno-jezičnog razvoja u dječjem vrtiću Iskrica iz Zagreba. Tako su prilagođene zadaće Godišnjeg plana i programa ustanove u unapređivanju rada na razvoju komunikacije s aspekta govorno-jezične komponente te je  izrađen i upitnik za praćenje kako bi se evaluirao rad te izradila kvantitativna i kvalitativna analiza svih dobivenih pokazatelja. Zlata Gunc prikazala je na koji je način izvršena  Provedba kampanje „I ja želim čitati!“ u Dječjem vrtiću Ivane Brlić, Zagreb. Rezultat provedbe nastanak je taktilnih slikovnica koje su izradila djeca zajedno s odgojiteljicama i roditeljima a postavljena je i izložba „Priča pod prstima“ koja je predstavljena i u časopisu Zrno“.

Nakon završenih predavanja uslijedila je kratka rasprava te je Programski i organizacijski odbor donio sljedeće Zaključke:

1. Nacionalna kampanja „I ja želim čitati!“ nakon prve godine svojeg provođenja pokazala se uspješnom u provođenju svojih programa i aktivnosti u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, fakultetima te knjižnicama.
2. Kampanja je dugotrajan proces te će u svojem nastavku zahtijevati od organizatora imenovanje koordinatora u županijama, ali i stvaranje baze stručnjaka logopeda i ostalih suradnika. Na taj način ostvarit će se  bolja umreženost logopeda s ostalim sudionicima Kampanje koji su u svojim ustanovama iskazali potrebu za ovim stručnjacima.
3. Upravi HKD-a predložit će se da uputi Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV-u) (i na znanje Ministarstvu kulture i Ministarstvu znanosti i obrazovanja) dopis u kojemu se traži da se pri implementaciji odredbi Direktive EU 2017/1564 od 13. rujna 2017. u hrvatsko zakonodavstvo vodi računa o knjižnicama koje posjeduju, proizvode ili žele proizvoditi građu za osobe s teškoćama čitanja te se žele registrirati kao „ovlašteni subjekti“ u smislu čl. 5 spomenute Direktive. Postupak registracije trebalo bi olakšati u najvećoj mogućoj mjeri, kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje knjižnica. Također se predlaže odustajanje od uvođenja naknade, koja bi mogla odvratiti knjižnice od poslovanja s tom vrstom građe. Pri oblikovanju zakonskih članaka i uvođenju iznimke za slijepe, slabovidne i osobe s teškoćama čitanja, ne bi se smjelo dirati u već postojeću iznimku za osobe s invalidnošću Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP, čl. 86).    
4. Potrebno je izraditi plan i program događanja za 2017. - 2018. godinu te ga predstaviti sudionicima Kampanje.
5. Organizator Kampanje će pripremiti priručnik o aktivnostima u Kampanji s dodatnim uputama i savjetima.
6. Pokazala se potreba za izradom mrežne stranice Kampanje jer jedan dio sudionika Kampanje nije na Facebook stranici. Mrežna stranica omogućila bi nam drugačije mogućnosti kreiranja sadržaja Kampanje od onih koje trenutno vodimo na Facebook stranici.
7. Potrebna je izrada bibliografije literature na temu teškoća čitanja i disleksije.
8. Pokazala se potreba za:
   1. izradom većeg broja tiskanih, zvučnih i e-naslova za učenike s teškoćama čitanja i disleksijom
   2. educiranjem većeg broja logopeda, prof. hrvatskog jezika i knjižničara o pravilima i načinima kvalitetne prilagodbe tekstova u obliku građe lagane za čitanje
   3. organiziranjem opsežne i cjelovite edukacije za stručne timove (sastavljene od logopeda, prof. hrv. jezika, knjižničara i nakladnika) koji se bave prilagodbom književnih tekstova i obrazovnog materijala 
   4. stabilnom financijskom potporom institucija koje osiguravaju sredstva za izdavanje knjiga i izradu odgojno-obrazovnog materijala prilagođenog učenicima sa teškoćama čitanja i disleksijom.

Maja Popović

maja.popovic@kgz.hr 

Maela Rakočević Uvodić

maela.rakocevic@kgz.hr