Nabava knjižnične građe u školskoj knjižnici

Školska knjižnica koja je u svom radu prije svega okrenuta odgojno-obrazovnom radu s učenicima, obavlja i ostale knjižničarske poslove između ostalog i nezaobilaznu nabavu knjižnične građe. U drugim vrstama knjižnica postoje posebni odjeli koji se bave isključivo nabavom knjižnične građe. U školskim knjižnicama nabavu radi školski knjižničar. Nabava u školskoj knjižnici ima određena pravila, odnosno pravila u kojem omjeru nabavljamo određenu vrstu knjižnične građe. Prema navedenom najviše knjižnične građe treba biti iz područja učeničke lektire, potom knjižnična građa koja je potrebna učiteljima, stručnim suradnicima u školi.

Knjižničnim fondom podrazumijeva se sva građa koju knjižnica posjeduje i daje na korištenje.

Zbog svoje promjenjivosti, posebice pojavom novih medija, knjižnični fond se izgradnjom stalno nadopunjuje.

Nabava knjižnične građe jedna je od osnovnih zadaća svake knjižnice. Pravilan odabir knjižnične građe i stvaranje zbirki preduvjet su za uspješno poslovanje knjižnice i zadovoljstvo njezinih korisnika. Budući da su školske knjižnice dio informacijske pismenosti, trebaju osigurati knjižničnu građu na svim medijima kako bi zadovoljile obrazovne i informacijske potrebe svojih korisnika (učenika, učitelja, stručnih suradnika, roditelja) jer na taj način doprinosi razvoju svih vrsta pismenosti. Kako bi školski knjižničar ostvario navedene ciljeve potreban je stalni razvoj lektirnih i nelektirnih naslova ali i naslova koji su potrebni za unaprjeđenje odgojno-obrazovnog procesa učiteljima, stručnim suradnicima. Nabava se vrši prema Standardima, i to postupkom kupnje, darom (donacijama) i zamjenom. Pri odabiru knjižnične građe treba se pridržavati kriterija:
- kriterij kvalitete (sadržajno primjereno)

- kriterij potražnje (kojim se zadovoljava potreba i zahtjevi korisnika).

Kupnja kao jedan od oblika nabave najpovoljniji je jer omogućava sustavnost i dosljednost u pribavljanju knjižnične građe. Različite vrste nabave pokazuju nam kako je izgradnja knjižničnog fonda jedan od važnijih poslova svake knjižnice. Kako bismo u školskoj knjižnici pravilno odradili nabavu trebamo prethodno istražiti korisničke potrebe. U školskoj knjižnici, kako sam već navela, najvažniji korisnici su učenici, pa stoga i lektira. Knjižničar je u stalnom dogovoru s učiteljima i predmetnim nastavnicima kako bi utvrdio potrebe za određenim lektirnim naslovima. Slijedi razgovor s ravnateljem i računovođom kako bi se vidjelo postoje li financijske mogućnosti za nabavu tražene knjižnične građe. Ukoliko je odgovor potvrdan, slijedi pregledavanje ponuda različitih nakladnika i odabir najbolje ponude koja zadovoljava kvalitetu knjižnične građe. Svakako treba naglasiti kako u odabiru knjižnične građe knjižničari ne smiju postati cenzori. Kada tražena knjižnična građa stigne u knjižnicu, uspoređuje se s popisom koji je u narudžbenici, gdje se označava da je određena knjižnična građa stigla. Nakon provjere potpisuje se primitak knjižnične građe. Potom slijedi pregledavanje pristigle knjižnične građe te se ustanovljava njezina ispravnost. Ukoliko je sve uredu, ovaj dio posla je završen i knjižnična građa spremna je za inventarizaciju, klasifikaciju i katalogizaciju. Tijekom postupka nabave školski knjižničari trebaju biti i menadžeri, znati pronaći način kako bi nabava uspjela i zadovoljila potrebe svojih korisnika. Najčešći problem svih školskih knjižničara su nedostatna financijska sredstva, stoga školski knjižničari trebaju pronalaziti i druge mogućnosti u svojoj nabavnoj politici.

Vrednovanje knjižničnog fonda važna je povratna informacija knjižničaru kako bi poboljšao nabavu, a može i poslužiti kao pokazatelj za nabavu nove knjižnične građe, te može biti pokazatelj uspješnosti nabavne politike knjižnice.

Jelena Cvrković

jcvrkovic@gmail.com